25W OTL

[harkonen]

Malo prigodno baš k ovoj Kaligulinioj temi, konkretno atmosferi koju oko sebe stvara 6c33 ( srećom pa ipak ne nabire
prostor), no onaj crveni sa prethodne stranice mi je došao na retubing (jedna lampa ima proboj g-k) te malu inspekciju općeg stanja, te sam tek jutros uspio to natrpati na radni stol.
Bez obzira što je to PP sa polovicom grijača 6C33, korisnik u prosjeku sluša taj amp 10h dnevno. Da, da, 10h!
Sve žice koje vode do pinova grijača imaju karboniziranu izolaciju kojih 5cm do pinova. Anoda preko pina također
prilično grije dovodne žice. Ventilator (čak i kvalitetniji) na pola do 2/3 napajanja nije rješenje jer u ovom režimu skoro neprekidnog rada vrlo brzo ležajevi postaju čujni i pri tim brzinama, tako da sam prije kojih godinu dana vratio sve na pasivu.
Zvuk je i dalje odličan, ali ovo definitivno nije izlazna lampa za takav režim rada u kućnim uvjetima koji moraju
zadovoljiti standardno poimanje dimenzija audio uređaj. Dakle, 4 ove lampe će u budućnosti imati sasma drugačiji koncept prozračivanja elektronike ispod. Bar što se mene tiče.
Ovdje kod Kaligule preporučujem napraviti monoblok kutije, sa ispravljačem u trećoj ili napraviti jednu kutiju (ovu od DAH-a) za amp sa podosta otvora oko podnožja lampe za hlađenje a u drugu potrpati trafoe i ispravljač.

[davorin]

"PAPST" ventilatori (metalni) rade nečujno oko 2 godine (prosjek u mojoj firmi), kada su montirani horizontalno i kad nemaju preveliki povratni tlak. Vertikalno montirani rade upola kraće i slažem se da nisu idealno rješenje za kućni uređaj. Puno bolje bi radili motori za gramofone (pa i oni vrlo stari koji su išli direktno na 220V-AC) sa odgovarajući ventilatorom (također montirani horizontalno). Spojeve napona za žarenje elektronki većim strujama treba izvesti pomoću neizoliranih bakrenih pletenica (odgovarajućeg presjeka= 1,5A/mm2 maksimalno!) dužine 6-10cm terminiranih stopicama (krimpanjem, a ne lemljenjem!) koje se vijkom (+podloške i navrtke) stegnu na donjoj strani podnožja (SEPTAR podnožja imaju dovoljnu širinu lemnog dijela da se može probušiti rupa od 3mm ili proširiti postojeća od 1mm). Druge krajeve neizoliranih pletenica spojiti sa dovodnim (izoliranim) žicama žarenja (još je bolje dovesti direktno LAK žicu sa trafa bez dodatnih lemljenja) preko LUSTER klema (keramičkih, onakvih kakve se koriste kod električnih grijalica, kalorifera, pegli, termoakumulacionih peći itd.).

[sstrsat]

Ne triba tu bas toliko komplicirat stvar, ima par iskustvenih zlatnih pravila za montazu 6C33 i njihovo postivanje osigurava jako dugi vijek uredjaja koji koristi vise babuski i bez ventilatora:

- Dovod za grijanje zicama od 2,5 kvadrata sa silikonskom izolacijom, umotat zice na nogice podnozja prije lemljenja

- Uvik koristit serijsko grijanje tako da struja grijanja ne bude 6,6A nego 3,3A

- Slobodni optok zraka od dna prema vrhu kutije (otvoreno dno kutije, prekriveno samo metalnom mrezom)

- Veca masa kutije (preporucljiva gornja ploca od 3mm debelog celicnog lima)

- Podnozja nikad cvrsto ne fiksirat za gornju plocu, ona tribaju bit labavo objesena

- Dovoljan razmak babuski (10 do 12cm)

[Kaligula]

Evo, nakon premišljanja i usvajanja nekih pametnih i logičnih prijedloga napravija sam drastičnu promjenu u koncepciji OTL-a.
Kako sam od @davorina dobio 4 komada elektrolita 5500uF/200V, a oni su po dimenzijama veći od babuški, bilo je jasno da za njih nema mjesta ni na gornjoj ploći, a ni u kučištu. A kompromisno, šta se dade spasiti, to je @deanovo kućište i ono će biti dovoljno za montažu babuški i ostalih lampi. Gornja ploča je dimenzija 403×303mm i na njoj sam zamislija slijedeći raspored:

OTL.JPG (35.91 KiB) Pogledano 4704 put/a.

Babuške su udaljene od staklenog do staklenog balona točno 12 cm. A po sredini su u luku raspoređene sve ostale lampe.

Gornja ploča ispravljača je 203×303mm, iste dubine kao OTL:

OTL_POWER.JPG (26.56 KiB) Pogledano 4704 put/a.

Anodni transformator je podignut, a toroidi za grijaće bit će smješteni u kućište.
Spojni kabeli će biti silikonci 2,5mm2, dužine od ispravljača do OTL-a cca 40cm, spojeni preko ruskih robusnih peteropolnih konektora.
Interesantan će biti ovaj OTL jer bi moga u kućište istih gabarita kao ispravljač napraviti i preamp, pa bi i vizuelno to bila jedna lipa cjelina.
Nadam se da će ova koncepcija biti prihvatljiva i svima vama, a budemo li ulazili u sitnice, onda nikad kraja.
Kupija sam jedan kvadrat inox-a poliranog, 1,5mm debljine i sutra krećem u izradu gornjih ploča.

[sstrsat]

Vizualno je koncepcija lipa zbog te male asimetrije ali kako ce ispravljac (pretpostavljan) bit naslonjen na jedan bok ampa onda ti jako preporucan da na njemu postavis termo pregradu (moze to bit i obicni komad blazujke) pa time minimiziras dogrijavanje trafa i elki od strane babuski. Viruj mi da ti to govorin sa dobrim razlozima i iz iskustva, nisan je ni ja stavil na mom OTL-u samo za lipo vidit

[Kaligula]

Vizualno je koncepcija lipa zbog te male asimetrije ali kako ce ispravljac (pretpostavljan) bit naslonjen na jedan bok ampa onda ti jako preporucan da na njemu postavis termo pregradu (moze to bit i obicni komad blazujke) pa time minimiziras dogrijavanje trafa i elki od strane babuski. Viruj mi da ti to govorin sa dobrim razlozima i iz iskustva, nisan je ni ja stavil na mom OTL-u samo za lipo vidit

Ispravljać i preamp će biti ispod OTL-a.

[Edison]

Kaligula, lim od 1,5mm nije dovoljno cvrst da sam nosi sve na gornjoj ploci. Morat ces ga pojacati odozdo profilima, ukrutama, jos jednim limom... tako da se to ne savija. Inox lijepo izgleda, ali se tesko obradjuje. No, valjda ces se snaci...

Vodi racuna i da ce se ispravljac dobro grijati, tj. transformatori. Ostavi dosta prostora po visini izmedju ispravljaca i pojacala.

Vidim da ova konstrukcija ima tri neonke, od kojih mi je jasna samo ona u primaru trafoa kao indikacija ukljucenosti. Sto si mislio koristit za N1, i posebno za N2 koja je kao zastitna za izlaz? Kakve su to neonke/cijevi?

[Kaligula]

Vidim da ova konstrukcija ima tri neonke, od kojih mi je jasna samo ona u primaru trafoa kao indikacija ukljucenosti. Sto si mislio koristit za N1, i posebno za N2 koja je kao zastitna za izlaz? Kakve su to neonke/cijevi?

Istina, N3 je obična tinjalica i daje samo svjetlosnu indikaciju da su toroidi za grijanje lampi pod naponom. Potpuno je nepotrebna i neću je montirati jer će ispravljač imati time delay anodnog napona, tako da jedna ili dvije led diode mogu signalizirati dali je time delay pod naponom i dali je aktivira anodni napon.
Neonke N1 i N2 sam nabavio preko ebay-a. N1 su bile bagatelno jeftine i najmanje u paketu od 25 komada, a ja ću iskoristiti dvije. Ostat će mi ih na bacanje. N2 već imaju lijepu cijenu i shiping i nabavija sam samo dvije.
Neonka N1 štiti drivericu V1 na način da prilikom grijanja lampe limitira napon između grijača i katode na max 65V i to na obe triode driverice.
Neonka N2 je GDT (gas discharge tube). Ona osigurava granicu izlaznog nivoa napona na 90V.
Ovo šta sam naveja je jedino prevod iz pdf-a Tim Mellowa. Imam ih namjeru ugraditi, ali na izlazu ću također ugraditi DC zaštitu zvučnika.

[ilimzn]

Nisam stigao prije komentirati ali ova shema iako topoloski interesantna, izvedbeno sadrzi mnoge dileme.
Pocnimo od zilaza - totem-pole push-pull, no nema nikakav mehanizam za podesavanje statickog ili dinamickog balansa, jedino sto postoji kao mehanizam balansiranja je povratna veza. No, ovdje postoji jedan veliki ALI. Disbalans gornje i donje polovice sklopa (gornje i donje 6S33S) proizvodi izmedju ostalog parne harmonike. Medjutim, cesto se zaboravlja da je i nula parni broj,a 'nulti' harmonik je DC komponenta izlaza. U posve DC vezanim sklopovima, povratna veza ce umanjiti i tu komponentu, no ne i ovdje jer sklop ima vezne kondenzatore, koji ogranicavaju odziv na najnizim frekvencijama. Na stranu cinjenica da bi balansiranje (staticko i dinamicko) u startu smanjilo kolicinu posla koji mora obaviti povratna veza, sto j euvijek pozeljno.

Drugi problem je vrlo visok izlazni otpor pentodnog drivera, spojen s velikim ulaznim kapacitetom 6S33S. Ovdje uglavnom pomoc jedino moze doci zamjenom odabranih cijevi - srecom, takvih ima na pretek, jedan od boljih izbora bi bio potraziti ih medju tzv. video-pentodama. (podsjecam, izlazni otpor pentodnog stupnja je priblizno jednak anodnom otporu pentodom). Ukupni bias tj. prednapon izlaznih cijevi moze ostati podesiv na tom mjestu, jedino treba kao i s sklopom inace, paziti na pojavu biasa za izlazne cijevi - kada pentode jos ne rade (ili ih nema) izlazni je stupanj u modu pozitivnog napona resetke.

Treci problem je ulazni stupanj. Radi toga sto povratna veza sluzi za drzanje izlaznog stupnja pod kontrolom, zahtijev je da pojacanje bude cim vece. Vjerojatno iz tog razloga su odabrane ECC83, no i ovdje imamo problem velikih impedancija i kapaciteta. Povratna veza je izvedena poprilicno visokoohmskom mrezom koja gleda u mrezicu ECC83, u sklopu s visokim pojacanjem, koji istim pojacanjem efikasno mnozi povratni kapacitet ECC83. Zapravo bi ovdje bilo za ocekivati pentodu, dapace, nebi bilo neocekivano upravo ovdje imati ECC83. Zanimljivo je izveden i balans, koji se postize promjenom DC balansa prvog stupnja, koji se (dosta lose) prenosi preko otpora 4.7M u paraleli s veznim kondenzatorima. Na zalost, to podesavanje takodjer podesava i balans pojacanje lijeve i desne polovice sklopa, tj. proizvodnju parnih harmonika.

U principu topologija je sasvim Ok ali izbor cijevi ne bas... pod uvjetom da se postuju pravila o naponu izmedju katoda i grijaca, ima poprilican broj cijevi koje bi se ovdje mogle iskoristiti, cak i poveci broj trioda-pentoda bi se ovdje sasvim Ok uklopio... mene bi doduse prilicno intrigirala cijev EFL/PFL200, jedina evropska cijev s dvije pentode u istom balonu, jedino sto zahtijeva 10-pinsko podnozje.

[ilimzn]

Zaboravio sam spomenuti jos jednu varijaciju na temu po pitanju topologije. Alternativno u prvom stupnju bi se mogao izvesti klasicni stupanj s zajednickom katodom plus 'harmonika' splitter, pojacanje je s istim cijevima duplo vece ili alternativno, uz isto pojacanje imamo siri izbor cijevi. Nalansiranje bi tada trebalo izvesti nesto drugacije no to je pozeljno i ovako, a po mogucnosti bi trebalo direktno vezati prvi stupanj i splitter tako da veci napon napajanja ne bi bio na odmet. Mislim da to u konacnicinije neki problem s obzirom da se vjerojatno i visoki negativni napon dobiva duplikatorom napona iz potojeceg napajanja za izlazni stupanj.