Tube Line stage

[joe dalton]

Puno su se vodile rasprave oko toga što će se dogoditi ako se cijevi griju s manjim ili većim naponom.
Sigurno je samo da će kod većeg kraće trajati, a smanjeni će im osigurati čak višestruko dulje trajanje.
Ostale karakteristike će ostati netaknute.
To se može potkrijepiti s puno ozbiljnih referenci.
U krajnjoj liniji, kada cijevima grijanim s nižim naponom padne emisija, s dizanjem napona će sigurno opet dignuti glavu

Po ovome ispada da ako ih uopće ne grijemo da mogu trajat vječno.
Ok, šalu nastranu, koja je po tebi granica do koje se može smanjiti napon grijanja bez utjecaja na karakteristike?
10, 20 % ili više?

[bepone]

sa svakim mijenjanjem napona grijanja karakteristike lampe se mijenjaju u odredjenom postotku..neki sklopovi i zasnivaju svoj rad na tom principu .. Neumann U47 lampaski mic i lampadina VF14 mi se cini

od nekud mi dolazi sad da starving filament (malo vise smanjen napon grijanja) unistava lampu brze, a ne produljuje joj zivotni vijek??

[tubeman]

Grijanje smanjeno s 12,6 na 12 nije izgladnjelo.
Ja sam spomenuo promjenu napona unutar preporučenog, i ne bih ovdje špekulirao oko toga što se događa izvan tih granica.
Kada se cijev stavi u tester i mijenja napon grijanja, jako se dobro vidi što se s njom događa.
Čak i dizanje napona 100 ili više % neće uništiti cijev, već će je vizualno približiti običnoj sijalici
Takav postupak se i koristi za regeneraciju cijevi.
A i sijalica izdrži jedno vrijeme a da ne izgori
Dizanjem napona se povećava emisija i cijev može postati "hiperaktivna", ali sloj oksida od kojeg se sastoji katoda će se brže potrošiti.
Ako je pothladimo, dogoditi će se prilično slična stvar, samo što elektroni s katode neće letjeti veseli, već će biti "isčupani" mrzovoljni.
Tako dolazi do degeneracije pa i otpadanja oksidnog sloja što u konačnici opet dovodi do bržeg "trošenja" cijevi.
Zbog toga se i preporučuje odgoda anodnog napona, pogotovo kod poluvodičkih ispravljača. To posebno vrijedi za izlazne cijevi.
Uvijek se može paralelno s onom diodom u regulaciji staviti prekidač i provjeriti što se događa preklapanjem ta dva napona.

Moja praksa je 12,6 na 12, 6,3 na 6.
Baš ništa značajno se neće dogoditi s emisijom, a cijev će sigurno dulje trajati, i to ne u desetinama, već u stotinama postotaka.
Koliko se sjećam, u zadnjih 6-7 godina niti jedna cijev iz uradaka nije ispustila dušu, pa čak niti izlazna, a rade u 24/7 režimu - bez gašenja (osim kada nestane struje ).

[sstrsat]

sa svakim mijenjanjem napona grijanja karakteristike lampe se mijenjaju u odredjenom postotku..neki sklopovi i zasnivaju svoj rad na tom principu .. Neumann U47 lampaski mic i lampadina VF14 mi se cini

od nekud mi dolazi sad da starving filament (malo vise smanjen napon grijanja) unistava lampu brze, a ne produljuje joj zivotni vijek??

Tocno, smanjuje joj zivotni vijek. Katoda je dizajnirana da predvidjenu emisiju ostvaruje na odredjenoj temperaturi tako da ako je znatno ispod te temperature nepotpuna emisija dovodi do odredjenog "prljanja" katode.
Istina, moze se napon grijanja ponesto smanjit pa time ostvarit i odredjene dobitke, najcesve u vidu smanjenog suma. Ali to ide samo do odredjene granice ispod koje sporka katoda vrlo brzo dovodi da lampa pocne i puno jace sumit nego na normalnom naponu grijanja. Da li je Neuman koristil taj trik u tom mikrofonu ne znan ali bi moglo bit sasvim moguce. Ako je to stvarno tako onda se tu radi o smanjivanju grijanja za mozda 10-ak%, tesko da je vise od toga.
Tu pojavu smanjenog suma pri nizem naponu grijanja moze vidit npr svaki ki koristi phono preamp sa ECC88 u ulazu ako je zamini sa PCC88. Sve jako lipo ca se tice suma ali je nezgodni "side efect" ca u takvom rezimu grijanja PCC88 postaje izrazito mikrofonicna i ka takva prakticno neupotribljiva za phono ulaz.

Tako da ki misli ic sa smanjenim grijanjem neka ne gre sa vise od 10% smanjenja ako bas oce dobit neke dobitke u manjem sumu i ponesto (mozda) duzem zivotnom vijeku. A i tih 10% je neki generalni okvir koga ipak triba za neke lampe suzit ako se oce ocuvat njihova specificirana zivotna dob. Tako npr D3a tolerira varijacije do 5% i tek ako joj se grijanje drzi u tim okvirima ona postize garantiranu zivotnu dob od najmanje 10000 uri (dolazi ona nerijetko i do preko 50000 uri). Neka niki ne misli da Siemens i Telefunken ne bi za nju naveli vecu dozvoljenu varijaciju to kad ne bi imalo bitan uticaj na njezin zivotni vijek

[sstrsat]

Grijanje smanjeno s 12,6 na 12 nije izgladnjelo.

Tocno, to je sve u okviru normalnih tolerancija i u najvecem broju slucajeva ce dovest do produzenja zivotnog vijeka.

[Eko Eko]

Evo samo da se svim registriranim članovima i gostima pohvalim da je moj prvi cijevni uradak ( ne računajući buffer s eBaya ) prosvirao bez bijelog dima. Boris line daje zvuke fine !



Uploaded with ImageShack.us

Spojio sam ga umjesto jumpera na Nadovom receiveru. Paralelnimotpornikom od 75 Ohma sam ujednačio napon grijanja na oko 6 V za svaku, a a napon na anodi ccs-a mi je 237, odnosno 240 V. Kad se prisloni uho na zvučnik čuje se jako jako tiho zujanje, čime sam s obzirom na žičani kupus prezadovoljan.



Uploaded with ImageShack.us

Hvala Harkonenu na shemi i dijelovima te ostalim forumašima koji su mi pomogli savjetima. Ostaje mi još do TF-a naći kakvu gajbu od jabuka ili čvršću kutiju za cipele u smislu kućišta.

[harkonen]

Odlično, vidim i da si dezorijentirao ovaj veliki PIO tako da ga lampa više i ne grije, Borisu treba ipak
(mada sam se dvoumio da ti savjetujem kutiju Čokolina) limena kutija, izvadi ti iz Nad-a višak. I ubaci Borisa.
To je dakle prvi Boris? A napravljen je idejom jednom Borisu iz Zagreba, na kraju taj Boris niti piše nit' se
javlja u pogledu toga. Nema veze, bidne ime Boris zbog ruskinja gore. Zanima me kakva ti je sonika,
a ne zujanje sa glavom u kutiji!

[sonny]

Kako sad pa prvi ?
Pa ja sam ga napravio pred nekoliko mjeseci
Makar se zove 6N6P preamp

[harkonen]

Ti nisi tražio autorizaciju!


p.s. Imaš pravo, to je ustvari Boris, a mislim da ih i ima još....

[sonny]

Eto na sad...
Skrušeno molim istu