TDA1541A DAC

[tom_hifi]

Dodao sam još te otpore i stavio diode UF4004 na shemu. Njih se lako mijenja te su ovdje više reprezentativno, no svakako će biti iz serije 400x.

Znači, između kondova u paraleli, dodao sam otpore vrijednosti 0.33ohm. Prvi otpori su još uvijek bez vrijednosti, za što ću trebati pomoć.



Znači, stvar stoji ovako. DAC dio je gotov, izlazni dio je gotov, napajanje je praktički gotovo. Kad riješimo još ove otpore iza graetza, napajanje je gotovo i u jedan post ću sumirati cijelu temu.

[ilimzn]

OK, ajde malo razmisli. Sto ce biti ako otpore od 0.33 ohma spojis tamo gdje su sad spojebni, hint: ohmov zakon?
Trebalo ih je spojiti serijski izmedju + strana prvog i drugog konds 2200uF... moguce da sam jaimao lapsus u tekstu... ali mislim da bi trebalo biti jasno koja je njihova uloga.

[tom_hifi]

Da, istina. Muči me što teško spajam teoriju i praksu, a kad mi se kaže nešto drugačije, tj. nekako reformulirano, onda znam otprilike što moram napraviti.

Znači, ti si predložio RCRC filter.



Vrijednost prvog otpora još mi je uvijek nejasna. Kažeš da nam je otprilike 250mA dovoljno za DAC, no moramo računati i na neku rezervu i po tome bi 40VA trafo bio sasvim dovoljan, znači 1A po sekundaru, ako su sekundari 20V. Sad, koliki bi taj otpor trebao biti? Čak nešto i u rangu do 100ohm?

Edit:

ja ću dati namotati nešto veće napone sekundara, pošto mi je pad napona u kući dosta velik. Nekad padne i do 220V, znači 10V razlike. To preko dana, jel. Susjed mi ima metalnu galanteriju, puno strojeva, pa je to vjerojatno i do toga.

[Edison]

Umjesto otpora R3 i R5 od 3k3 stavi viseokretne trimere od 5k pa ces moci fino kontrolirati izlazni napon. Ako namotas sekundare na standardnih 18V, imat ces na regulatoru oko 23V, 5V vise nego na izlazu, sto je regulaturu dovoljno za stabilan rad.

Ako bi trebao koji volt vise za rad, u ispravljac stavis schottky diode, ili koristis regulator koji treba manju razliku napona za rad (npr. LT1085, ti su skuplji). No mislim da neces nista od ovoga trebati...

[sstrsat]

Umjesto otpora R3 i R5 od 3k3 stavi viseokretne trimere od 5k pa ces moci fino kontrolirati izlazni napon.

A ca ce mu fina kontrola. Iza ovoga ionako gredu shunt regulatori tako da tu ne triba nikakva preciznost napona. Malo vise ili malo manje na izlazu iz ovoga ne znaci apsolutno nista tako da stvarno nima smisla komplicirat

[ilimzn]

Otpore cemo provjeriti simulacijom, i da, bit ce reda par do par desetaka ohma.
Pri odabiru napona sekundara nije lose popaziti i da naponi ispadnu unutar neke od standardnih vrijednosti maksimalnih napona na kondenzatorima. Napon sekundara se uvijek racuna iz minimuma potrebnog za korektan rad stabilizatora (izlazni napon plus tzv dropout napon na maksimalnoj struji + gubici na trafou i RCRC filterima) i onda se doda neki faktor sigurnosti i sve se to referencira na minimalan napon mreze.
Primjer: ako je izlaz regulatora 18V (ili blize necem tipa 18.5 tako da je 18V nakon RCRC filtera na DAC dijelu), pogleda se za LM317 koliki je minimalni pad napona i to za najgori slucaj (proizvodjac daje graf). Za LM317 to je maksimalno 2.5V, a mi cemo uzeti recimo 3V, dakle apsolutni minimum ulaznog napona je 21V. Pri tome treba voditi racuna da je to 'dno' na valovitom ispravljenom i filtriranom naponu iza ispravljaca. Iz toga se dalje dobije (recimo pomocu programa PSUD) koji je zeljeni ulazni napon (RMS) da to bude zadovoljeno, nakon sto se poigramo s R-ovima u RCRC filteru. Pri tome treba naci dobar kompromis izmedju gubitaka na R-ovima (recimo do 0.6W po R-u, da se komptno mogu rabiti otpori od 2W max) i filtriranja te ulaznog izmjenicnog napona u ispravljac. Kada se taj izmjenicni napon odredi, racuna se da je to napon sekundara za minimalni napon primara i pod zeljenim opterecenjem (nasih 250mA) - minimum neka bude recimo 200V, sto je debelo van tolerancije mreznog napona. Zatim se iz toga izracuna odnos napona primara i sekundara, a iz tog odnosa koliki je napon sekundara za nominalni napon mreze 230V, i za taj se napon specificira trafo. Za provjeru, izracuna se i koliki je napon sekundara za poviseni napon mreze, recimo 260V, pa se taj napon uzme za simulaciju programom tipa PSUD. Ovo se radi da bi se nasao najgori slucaj, tj. najvisi napon, na filterskim elektrolitima, da se moze specificirati njihov maksimalni napon. - a taj mora biti barem 10% visi od napona na elektrolitu uz maksimalni napon mreze. Ako to ispadne unutar kojeg postotka blizu standardne vrijednosti, moze se proracun napraviti ponovno s blago korigiranim vrijednostima da se sve 'napashe' za takav standardni maks. naoon na elektrolitu - recimo zato jer bas takve elektrolite imamo u ladici u velikoj kolicini

[Edison]

A ca ce mu fina kontrola. Iza ovoga ionako gredu shunt regulatori tako da tu ne triba nikakva preciznost napona. Malo vise ili malo manje na izlazu iz ovoga ne znaci apsolutno nista tako da stvarno nima smisla komplicirat

Imas pravo. No covjek uci, pa ce mu nekad mozda biti potrebno...
Ma i tako je sve u datasheetu, a nije ga zgorega procitati par puta dok se sve ne pokopca...

[tom_hifi]

LM1086 je direktna, i bolja zamjena za LM317. To čak i u njihovom datasheetu piše. To je odličan regulator, moguće da ću njega koristiti umjesto LM317. No, to su sve zadnje sitnice koje se lako promijene, nakon što riješimo bitnije stvari.

Oke, čekamo onda simulaciju našeg dragog ilimzna i nikud nam se ne žuri jer smo pri kraju i vrlo smo sretni što je to zasad, na papiru, vrlo uspješan projekt.

Kad se to riješi, onda ćemo ići u detalje, kakav točno toroid mora biti, no, kak sam rekao, nikud nam se ne žuri.

Hvala dečki

[ilimzn]

OK, simulacija kaze slijedece:

Trafo 230V na 2x24V 40VA, takav ima za slucaj toroida otpor namota sekundara 1.4 ohma.
R1 i R2 neka budu 2 komada 8.2 ohma 2W spojena u paralelu, dakle 4.1 ohm 4W efektivno. Disipacija na oba skupa je oko 1W tako da bi trebali biti debelo unutar granica temperature u svim uvjetima.
R7 i R8 (ono sto je shemi 0.33 ohma) neka budu po jedan 8.2 ohma 2W. Disipacija je na svakom manje od 0.4W dakle opet pouzdan rad bez pregrijavanja.
Kond 0.1 uF mislim da se slobodno moze preseliti s prvog na drugi elektrolit (blize LM317) u paralelu.
S ovakvim vrijednostima, napon na ulazu u LM317 je vec toliko pofiltriran da je valovitost ispod 100mV PP.
Otpori za podesavanje napona LM317 neka budu 22 phma izmedju izlaza i pina ADJ, i 2.92k (zapravo 2.7k i 220 ohma u seriju) s pina ADJ na lokalnu masu. Takav odnos daje nominalni napon od 18.6V, sto nam daje nekih 0.6V cca za padove napona na RC filterima nakon stabilizatora.
Napon na trafou je tako izracunat da sve normalno radi od 210 do 250V. Maksimalni radni napon elektrolita treba biti barem 40V, pozeljnije 50.
Otpori limitiraju struje punjenja elektrolita tako da je moguce koristiti cak i trafo motan za halogenu rasvjetu bez problema sa zasicenjem, dakle klasicni toroid motan na 1.7T ce raditi sasvim fino i biti ce prilicno predimenzioniran.
Didipacija na LM317 je oko 2.6W u najgorem slucaju tako da na njih treba staviti vece zvjezdasto ili manje rebrasto hladilo.
Toroid, kao sto smo rekli, dva sekundara, motano bifilarno, s elektrostatskim oklopom.

[s@ki]

LMove riješiti ovako nečim , trebalo bi bit ok, zar ne ?

PA310297 by saki_zg, on Flickr