tom_hifi je napisao/la:Otpor sekundara mrežnog trafa je 78R. Ako ostanu 56R zaštitni otpori, otpor sekundara se diže na 190R, a ako smanjim zaštitne na 28R, otpor bude 134R. Prema simulaciji, to bi trebalo povećati napon za 17V. No, s druge strane, prema simulaciji, pod opterećenjem bi napon trebao biti 398V, a ne skoro 35V manje kako je sad. Razmišljao sam i mislim da par volti niži napon gradske mreže ne može rezultirati toliko nižim naponom, nego samo veće opterećenje iliti veća potrošnja lampi nego što je očekivana.
Hm, jesi li siguran da znas ca tribas stavit za taj otpor transformatora? Ca je sa preslikanim otporom primara?
A ima i jos podosta toga, koliki ti je induktivitet prigusnice ne pri nominalnoj DC struji nego pri strujnom piku kroz nju, koliko su ti tocne vridnosti elka i ESR-a....
Ljudi ne tako ritko dobiju u PSUD jedne rezultate a u praksi druge koji ponesto odstupaju pa znaju krivit PSUD kako ne valja. Greska, PSUD ce tocno izracunat po onome ca mu je zadato ali ako mu je neka vridnost krivo zadana onda ce i rezultat bit drukciji od onoga koji se dobije u stvarnosti.
A kako je neke parametre komponenti malo kompliciranije izmjerit ili nac njihove podatke, onda je u radu sa PSUD dobra praksa da se u staru predvidi nesto veci serijski otpor prigusnice nego ca on stvarno je i onda se napon trafa dimenzionira po toj vridnosti tako da se posli u praksi njegovim skidanjem , smanjivanjem ili povecavanjem postigne tocno zeljeni izlazni napon. Je da ce to izdisipirat koji vat vise ali ca se moze, nista se ne dobiva besplatno
Variranje vridnosti tog otpornika ce imat minimalan i prakticno zanemarljiv uticaj na AC parametre ispravljaca (ripple i slicno) jer je on puno manji od induktivnog otpora prigusnice ali ce imat znacajan uticaj ne DC.
Primjena takvog nacina podesavanja na serijske otpornike u filterskim granama, iako naoko izgleda ista stvar, je losije rjesenje jer ce tu variranje njihovih vridnosti imat dosta veci uticaj na ripple