diyaudio.com.hr

Poštovani audiofili(ima i drugih riječi za naš hobi ali ova je ipak najljepša. ) ako me sjećanje ne vara je rekao već prije nego ča sam išao ljetos na more da napravim neki PSUD vodič za neznalice(čitaj ), budući da sam imao jako puno posla nisam stigao to napraviti. Sjetio sam se toga nakon ča je Ilimzn objasnio sve u detalje u temi o TDA1541A DACu i kada sam vidio da ipak ono moje trafo>grec>kond>stabilizator nije baš najbolje rješenje iako je do sada služilo i nisam se mogao žaliti.

E sada od kuda da krenem. nisam neki za objašnjavanje i pisanje raznih vodiča ali pokušati ću objasniti kako da se napravi ispravljač koji će moći proći kroz strogu kontrolu našeg i neće pasti na ispitu.

Kada se instalira program i pri prvom pokretanju treba odabrati frekvenciju mreže(50Hz u našem slučaju) i ako se ne varam točnost same simulacije.

Evo i slike programa kada se pokrene:


Nakon toga se treba odabrati sljedećih par parametara,kao ča su napon sekundara pri praznom hodu(bilo bi zgodno imati instrument koji može da mjeri RMS vrijednost napona), izmjeri se otpor sekundarnog namotaja i to se upiše ovdje(desnim klikom miša se dodaju razni elementi,editiraju vrijednosti i sl...)


Odabere se i koji se način ispravljanja koristi(SS ili cijevni i još ima par podvrsta):


Sada treba odabrati i koji tip filtera se koristi; RC,LC,C. filteri se mogu dodavati jedan na drugi. Znači desni klik i umjesto change odabere se insert i tako dalje:


Na kraju se odabere strujno ili omsko opterećenje(Load) znači koliko neki uređaj treba da vuče struje a i uzme se malo i rezerve da ne bi bilo problema kasnije. Ima dvije verzije current load zavisi da li je "stepped load" kvadratić označen. Kada nije označen onda se simulacija vrši sa konstantnom vrijednosti struje,a kada je onda se možda podesiti da nakon određenog broja sekundi druga simulacija se vrši po nekoj drugoj struji.


E sada kolike vrijednosti trebaju biti elementi tipa elektroliti,otpori,zavojnice o tome baš i nebi za sada jer ako idemo onom seljačkom 1A=1000uF onda bi za stvari koje vuku malo struje koristli minorne vrijednosti koje ipak možda ne bi zadovoljile sa filtracijom.(ovo mogu editirati kada se netko pametniji od mene javi i malo pobliže objasni ovaj problem).

Evo jedne simulacije provedene sa jednim toroidnum trafićem kojeg imam kod kuće. Podaci za njega su 27V, 1,6 oma otpor sekundara. Recimo da je to predviđeno za Passov B1 buffer koji se napaja sa i 20mA max 18V, naravno da poslije filtracije dolazi stabilizator(LM ili nešto slično). Znalci dajte svoje mišljenje.

Nekoliko opaski:
- Ohmska vrijednost u zagradi ispod vrijednosti kapaciteta filterskog kondenzatora je ESR kondenzatora, i nju se moze pogledati u podacima proizvodjaca. U principu uvid u tu vrijednost kod jednog proizvodjaca daje prilicno dobru ideju kako je to i kod drugih, osim u slucaju posebnih zivedbi kondenzatora (low ESR, 'computer cap' i sl.). Nije zgorega poigrati se s vrijednostima da bi se otkrile neke granice u radu sklopa. Recimo, za maksimalne struje dioda, stavimo pola nominalne vrijednosti. Za valovitost napona, stavimo dva puta nominalnu vrijednost. Sve ove 'igre' idu nakon sto je postavljena osnovna simulacija s nominalnim vrijednostima, naravno.
- Stepped Current Load, tj. strujno opterecenje koje se uspostavlja tek nakon pocetnog kasnjenja, sluzi za provjeru odnosa napona praznig hoda i punog opterecenja ispravljaca, da se mogu provjeriti granice napona i struja i po potrebi dimenzionirati komponente, pogotovo kondenzatori. Ovo je narocito bitno kod cijevnih uredjaja kod kojih potrosnja struje pocinje tek kad se cijevi dovoljno zagriju, a inicijalno je prakticno nula.

@ fale ti slika rezultata simulacije (grafovi ) a 2 ohma ESR za filterske kondenzatore je barem 10x previse

To nisam skužio kako se pali, kao i da li se može prozor sa vrijednostima napona i struja povećati da se ne mora scrollati. Ča se ESRa tiče a čuj nešto se mora zaboraviti. To mi nije niti palo na pamet da promijenim.

edit:imam 2.01 verziju PSUDa

Imas ispred svake velicine u tablici checkbox koji oznacis i onda ti seprikaze graf za tu vel.

Editirao sam adnju sliku i stavio sa prikazanim naponom na I1 i nekim normalnijim ESRom na kondove

Evo malo se igram i gledam kako izgleda ispravljač mog pojačala sa mosfetom...i ala je nazubljen samo tako... ali ne čuje se za divno čudo.


evo sa samo dodanim RC filterom,nebo i zemlja.

Pogledaj kakva je situacija u stacionarnom stanju nakon recimo 10 s. I razvuci malo graf tako da skratis vrijeme simulacije na 100ms ili jos manje.

Isto tako, pogledaj struje kroz diode, ili u drugom slucaju, R1. Cak ga za usporedbu ,ozes ostaviti i dati mu neku jako malu vrijednost, tipa 1 miliohm, tek toliko da ostane kao element kroz kojeg mozes vidjeti iznos struje. Tu ce ti tek biti nebo i zemlja
Jos jedna stvar, prvi otpornik se u biti spaja serijski s unutrasnjim otporom trafoa. Radi valnog oblika struje, pad napona na izlazu je radi njega prilicno veci od onog sto bi na brzinu ohmov zakon dao (otpor x izlazna struja). Na drugom je napon vec prakticki istosmjeran i tu ces izgubiti vrlo blizu R x Iizl.
Zato se obicno optimiziraju vrijednosti za dobar kompromis manjeg gubitka na otporima, dobrog filtriranja i ogranicenja pikova struje iz trafoa. Tipicno radi unutrasnjeg otpora trafoa, prvi otpor ispada dosta manji od drugog, a jedan od nacina optimizacije je izbalansirati disipiranu snagu na oba otpora odabirom njihovih vrijednosti.

Aha, ripple se može očitati na ordinati grafa kada se smanji vrijeme simulacije i uveća delay da ispravljač dođe u stacionarno stanje ili griješim?

Tako je. Kad gledas sklop u stacionarnom stanju onda mozes i ocitati ripple u jednoj od kolona - to je razlika izmedu max i min vrijednosti velixine (diff)