diyaudio.com.hr

sad je ova tema mozda prevec i bez veze kad vidin da je davorin jucer vec otvorio slicnu, ali kad sam vec sve spremio neka bude..

na putu je jedno pojacalo koje se dugo vrijeme mota po glavi, makar je od samog pocetka ideja bila jako primamljiva materijal spreman, tesko se probijalo preko reda i stajalo je i dalje cekalo u kantunu. konstrukcija koja obuhvaca "i ovce i novce" - i da je jeftino, snazno, linearno, i za pogon uobicajene palete zvucnika , da je jednostavno, a i da ima cim manje elemenata(standardnih vrijednosti).

zahtjevi koji su se nametali prilikom konstrukcije:

1. (jako) jeftine i nabavljive lampe koje svatko ima doma

2. lampasko pojacalo ostvareno sa neuobicajenim lampama da cine dodatni gust - ujedno proizlazi iz 1) - sa "TV" lampama iz ormara

3. cim linearnije pojacalo (od low budget lampi ponekad apstraktan pojam)

4. malo veca snaga od uobicajene SE, za pogon gladnijih zvucnika, znaci pita push-pull, cca 20W

5. triodni izlaz i topli lampaski zvuk

6. zadnje se odnosi na najskuplji i najkompliciraniji dio u lampaskom pojacalu, a to je dostupni, lako nabavljivi i relativno jeftini izlazni trafici koji se mogu namotat "lokalno"

dugo godina proucavajuci turnerov site naletio sam na clanak o EL(PL)36 TV izlaznoj pentodi koje (osim sto zadovoljavaju kriterije 1 i 2) imaju dobru linearnost spojene u triodi a mogu podnositi velika preopterecenja i najvaznije (tako se pise a moran to i cut ) da imaju i odlican zvuk. datasheet limiti su negdje na 300V anoda i nekih 15W ukupne snage A+g2, koje se mogu debelo prekoraciti pa tako turner tvrdi da se zarenje anode tek pojavljuje na ukupnoj disipaciji 28W sto je skoro duplo od najvece dopustene. takodjer philips datasheetovi govore o cak 44W PP snage u B2 klasi od dve male lampice, dovoljno podataka za jos jedan lampsaki zapal.

PL36 je jos jeftinija verzija od EL36 i malo robusnija po pogledu izolacije katoda-grijanje, doma stoje u skafetinu godinama i samo cekaju ovakav jedan projekat. spojene u tridi ce dat izmedju 20-25W ovisno o izlaznom traficu (imp od 6 do 8 Kaa) , na naponu malo vecem od maksimalnog, izabran po turneru, 370V. pojacalo ce biti u klasi AB1, predvidjenih je cca 6-8W u klasi A, kasnije u AB. ipak postoji i mali minus a to je ocekivani bias od cca -60, -65V sto znaci da treba predvidjeti pojacani driver. koji ce dat duplo od toga, znaci cca 130Vpp neizoblicenog signala ..

grafove mi nece uploadat nastavak sutra!!

radne tocke prve i druge driverice EF184 spojene u triodi koja je odabrana na kraju, za preamp stupnjeve, strujno slabe mogucnosti prve EF184 pojacava direktno spojeno sljedilo-obrtacica koje radi sa pojacanjem 1 (mikron manje)..

proracuni izl.trafa:

Evo ga nacrt izl. trafa uz asistenciju naseg zmajza, proracunatog po turnerovim proracunima koji korijen vadi iz Radiotron eng. handbooka 30 god proslog stoljeca a sa zacinima iz svojih eksperimenata. Ide na full popunjen trafo s bakrom,na maks. promjer zice priamra i sekundara, dozvoljeni gubici moraju biti unutar granica 2.5%. (ako su veci ide se na povecanje promjera zice aI kalkulacije se vrse nanovo, ako su manji, povecava se promjer zice primara). Mag.tok kroz jezgru se odabire manji od 0.6T!

Odeon nema raspolovljene spule za EI120, vec samo EI96x60 a napravit ce se proracun i za te limove. Nacrt je radi toga ostavljen takav kakav je (zamisljen po originalu) i sve moguce kritike oko moguceg @debalansa@ izlaznih lampi cu provjerit na svoje uho!

nakon ca prodela prva i osnovna verzija nakon zabiljezenih utisaka da ne bude dosadno iman plan rastavit preamp dio i spojit EF184 u pentodu ca donosi nove prednosti u vidu neosjetljivosti frekventne karakteristike pojacala o polozaju ulaznog potenciometra! jucer sam se igrao s krivuljama, more se dobit lako preko 200Vpp uz jako mali napon na ulazu ali ne 100% linearnih. more se cak izvuc linearni dio ali anoda stoji na nekih 150V a to mi je previse za direkt spoj sa drugim preamp stupnjem sa EF184 koji ce ostat jednak kao na prvoj semi.



ideja je sa povecanim otpornikom u krugu resetke g2 potisnut i linearizirat karekteristike pentode ( zakon element - pentoda- mores mu stimat karakteristike kako ti pase ), smanjit osjetljivost i linearizirat prvi preamp stupanj, te najvaznije "namjestit" si krivulje tako da na katodi bias bude oko cca 2 V a na anodi napon oko 128V potreban za direkt spoj. kako krivulja za takav spoj nema, nema druge nego ih crtat sam. na tube testeru mijenjat napon citat struju i odvalit jedno 100 tinjak mjerenja za razlicite otpore u krugu G2 i par otpornika u anodnom krugu (on ce ostat veliki , izmedju 100 i 200k da se dobije veliki swing potreban za PL-ke), nacrtat ih i izvuc najlinearniji dio

Bepo, a ca si se to ti popuspulil?

Ajde neka, malo igranja nikad ne skodi. Ovo sa koristenjem pentode u ulazu ce stvarno dovest do toga da ce zbog vrlo malog ulaznog kapaciteta pentode bit daleko manja zavisnost fr. karakteristike od polozaja volume pota tako da je to pozitivna strana koristenja pentode na tom mistu. Naravno, ostat ce i neke druge stvari tipicne za pentodu (drukciji spektar harmonika nego kdo triode) ali jebiga , ne mores sa samo jednom cijevi bas sve imat.
Ovo ca te muci (odredjena nelinearnost koju ce EF184 unit pri visokim nivoima signala) te barem zasad ne triba previse opterecivat. Ako si zaboravil, postoje i "distortion canceling" tehnike tako da se uvik mozes malo sa time poigrat (skop u ruke i variraj otpornike oko EF184 ) i postic da ti amp ima zavidno niski nivo izoblicenja.

Nisam vidio da netko koristi spice simulator za cijevne spojeve. Mnogi ne vole simulator(kazu da je rezultat tako dobiven daleko od stvarnog, ali to ne stoji), on pomaze da se probaju razne kombinacije bez silnog prelemljivanja.

dadod je napisao/la:Nisam vidio da netko koristi spice simulator za cijevne spojeve. Mnogi ne vole simulator(kazu da je rezultat tako dobiven daleko od stvarnog, ali to ne stoji), on pomaze da se probaju razne kombinacije bez silnog prelemljivanja.

Problem j eu modeliranju cijevi, ima nekoliko osnovnih modela za triode koji su dosta nezgodni radi koristenja eksponencijalne funkcije, pa se cesto pogodi da simulator odapne s greskom tipa ne mogu izracunat e^x/e^y gdje su x i y preveliki brojevi, iako je rezultat razlomka u stvarnosti tipa 5. S pentodama je nesto malo lakse ali je izrada modela problem jer jedino preostaje 'fitting' po objavljenim krivuljama.

@bepone
Imas krivulje koje ti govore po prilici kako se pomicu krivulje za konstantni Ug1 ovisno o Ug2, i to mozes iscitati iz krivulja za strminu pri konstantnom Ua (a parametar je Ug1 i Ug2). To daju za prakticno svaku pentodu. Iz toga se moze aproksimirati koliki treba Ug2 za zeljeni Ua i Ug1.

sstrsat je napisao/la:Bepo, a ca si se to ti popuspulil?

Ajde neka, malo igranja nikad ne skodi. Ovo sa koristenjem pentode u ulazu ce stvarno dovest do toga da ce zbog vrlo malog ulaznog kapaciteta pentode bit daleko manja zavisnost fr. karakteristike od polozaja volume pota tako da je to pozitivna strana koristenja pentode na tom mistu. Naravno, ostat ce i neke druge stvari tipicne za pentodu (drukciji spektar harmonika nego kdo triode) ali jebiga , ne mores sa samo jednom cijevi bas sve imat.
Ovo ca te muci (odredjena nelinearnost koju ce EF184 unit pri visokim nivoima signala) te barem zasad ne triba previse opterecivat. Ako si zaboravil, postoje i "distortion canceling" tehnike tako da se uvik mozes malo sa time poigrat (skop u ruke i variraj otpornike oko EF184 ) i postic da ti amp ima zavidno niski nivo izoblicenja.

ee znan znan . cemo videt najprvo sta ce se dobit i kakav spektar sa povecanim g2 otpornikom i lineariziranim krivuljama, provat izvuc se najbolje samo s jenom lampadinom (minus da ce radit s malon strujon) , a i da ne bude dosadno . ceka me puno crtanja i mjerenja cu lepo prebit vrijeme