6J52P - ruska D3a?

[Edison]

Moja sad dobro "padne" u ove nove krivulje.
Ruske, rukom crtane, bas i nisu odgovarale...

[davorin]

Elektronka E810F(S~50mA/V) je više nalik na 6J52P(S~55mA/V) od elektronke D3a(S~35mA/V).

[Roko]

Elektronka E810F(S~50mA/V) je više nalik na 6J52P(S~55mA/V) od elektronke D3a(S~35mA/V).

Tako je Davorine, dobrodošao na forum. Obzirom da bi mi te elektronke (u nekim kombinacijama) mogle bit zanimljive išao sam malo pogledati datasheetove:

http://www.mif.pg.gda.pl/homepages/fran ... /6Z52P.pdf

http://www.r-type.org/pdfs/e810f.pdf

http://www.hifitubes.nl/weblog/wp-conte ... en-d3a.pdf

[davorin]

Pojedine elektronke (nisam našao pravilo!) imaju sklonost mikrofoniji, uostalom kao i neke E810F i D3a (što je općenito svojstvo većine elektronki namjenjenih prvenstveno za VF pojačanje, a ne za NF!), ali pošto su vrlo jeftine, selekcijom iz više komada se mogu izdvojiti ne-mikrofonične koje su zbog linearnosti, malog šuma i velikog pojačanja zanimljive i za predpojačala (mikrofon, gramofon, itd.), osim za pogonski stupanj izlaznog pojačala.

[harkonen]

Glede mikrofonije 6J52p , vrlo točno, no pronašao sam i neka pravila oko uporabe istih - ukoliko se radi sa anodnim otporom kao teretom,
dakle i nešto manje ostvarenih pojačanja (do cca anodnog opterećenja 12K) pa sve do anodnog napona 190-200V ove lampe u najvećem broju
neće mikrofonirati, no sa većim otporima, tj pojačanjem te sa anodnom prigušnicom ili CCS-om su skoro svi primjerci iskoristivi do max.170V/20mA,
preko te granice gotovo sve mikrofoniraju. Gotovo.
No, kako je Davorin i spomenuo, ova lampa ima vrlo velik potencijal u naponskim pojačalima malih signala. Čak štoviše, zanimljivi
se sonični rezultati postižu kad za riaa stupnjeve trošite 50-60mA po kanalu.... Lampa je linearna i u područjima nižih anodnih napona,
ipak i sa dovoljnom prednaponskom rezervom (do - 1V) da u toj funkciji sasvim lijepo odrađuje svoj posao.

[sstrsat]

Glede mikrofonije 6J52p , vrlo točno, no pronašao sam i neka pravila oko uporabe istih - ukoliko se radi sa anodnim otporom kao teretom,
dakle i nešto manje ostvarenih pojačanja (do cca anodnog opterećenja 12K) pa sve do anodnog napona 190-200V ove lampe u najvećem broju
neće mikrofonirati, no sa većim otporima, tj pojačanjem te sa anodnom prigušnicom ili CCS-om su skoro svi primjerci iskoristivi do max.170V/20mA,
preko te granice gotovo sve mikrofoniraju. Gotovo.

Ima ta mikrofonija kod ovih visokostrmih cijevi i neke puno skrivenije uzroke. Pustimo na stranu mehanicku konstrukciju cijevi na ca ne mozemo uticat ali ce za mnoge virovatno bit iznenadjenje da se mikrofonija javlja i zbog RF oscilacija. Iako to prividno izmice logiki, objasnjenje je ustvari jednostavno. Mehanicke vibracije dovode do malih varijacija kapaciteta cijevi u ritmu vibracija i cesto se desi da oscilacije nastanu na nekoliko vrlo bliskih frekvencija ciji intermodulacijski produkti su cujni.
Zbog toga su neke cijevi (npr 6C45) na glasu ka jako mikrofonicne i "tankog zvuka" (ma ca god to "guruima" znacilo). A istina je skroz suprotna, ako se takvim cijevima suzbiju samooscilacije sve te suplje teorije o njihovom "losem zvuku" padaju u vodu. Provjereno
Umirena D3a je upotribljiva bez opasnosti od mikrofonije vec od 1mV ulaznog signala a umirena 6C45 vec i od 0,3mV. Provjereno
Ali kako jako puno "gurua" sa neta bas i nima puno predodzbe o oscilacijama i kako umirit takve visokostrme cijevi onda nastaju takve pricice o njihovom zvuku. Sirenju takvih netocnih mistika kumuje i to ca su oscilacije kad nastanu obicno na frekvencijama vecima od 100MHz-a pa za detektirat ih ipak triba bolji osciloskopom

Koliko je 6J52P sklona oscilacijama, moze se ispitat. Virovatno podosta, kad ju se tjera u takve rezime gotovo maksimalnog pojacanja kakvi se ostvaruju sa CCSima i prigusnicama u anodi.
A kako ta cijev ima jako puno potencijala morat cemo je prije ili kasnije detaljno ispitat po pitanju sklonosti oscilacijama, prirodnoj (mehanickoj) mikrofoniji i nivou suma. A dvi dobivene od Harkonena jos mi stoje bez da sam ih osim nekih kratkih ispitivanja detaljnije ispital

[harkonen]

Pa, 'ajmo onda malo i o anti RF tehnikama kojima se možemo boriti s tim.
Baš da samograditelji odmah na početku na nalete na "minu" i proglase neku lampu,
topologiju ili konstrukciju problematičnom, lošom i "tankom"....
Vjerujem da bi čitatelji foruma voljeli pročitati tvoje mišljenje i neke savjete o tome,
kao neku sintezu priči iz Umaga koja je pričala o tome.
To je trebalo snimat na video, a ne mene!

[sstrsat]

Pa, 'ajmo onda malo i o anti RF tehnikama kojima se možemo boriti s tim.
Baš da samograditelji odmah na početku na nalete na "minu" i proglase neku lampu,
topologiju ili konstrukciju problematičnom, lošom i "tankom"....
Vjerujem da bi čitatelji foruma voljeli pročitati tvoje mišljenje i neke savjete o tome,
kao neku sintezu priči iz Umaga koja je pričala o tome.
To je trebalo snimat na video, a ne mene!

Mozemo, zac ne. Ali daj da se vratin tamo na platformu jer bi ovako bila isprekidana tema. U Umagu se zbog kratkoce vrimena nije uspilo iznit sve ali u temi ce se moc puno toga prodiskutirat
A bit ce naravno na TFu u Bjelovaru i nastavak price iz Umaga o oscilacijama i sirim osvrtima na neutralizaciju.

Jedino va zadnjoj recenici nisi skroz u pravu, DHT video (nazalost izgubljen ) je tribalo snimat

[davorin]

Da, postoji problem "Barkhauzen"-ovih oscilacija, koji su prvenstveno određeni fizičkim dimenzijama, načinima spajanja elektroda, spojevima ploča anode kao i brojem točaka oslanjanja nosača rešetki, katode i anode. U većini slučajeva je moguće spriječiti, apsorbirati ili prigušiti produkte tih oscilacija (upotrebom različitih VF-prigušnica, supresora i neinduktivnih otpornika zalemjenih direktno na podnožje, čak i u krug žarenja!), ali to prilično komplicira i poskupljuje projekat samogradnje. Također su nedostupni potrebni instrumenti (većini samograditelja) kojima bi se sa sigurnošću utvrdila prisutnost različitih VF signala (nekada su te frekvencije u GHz-ima!). Sklonost samo-oscilacijama se povećava sa povećanjem struje i napona napajanja, kao i visinom pobudnog napona (viši nivoi=češće oscilacije!), pa bez pobudnog signala nema oscilacija. Ipak, vrlo niska cijena ruskih 6J52P traži da se svakako ispita upotrebljivost u različitim sklopovima audio tehnike.

[joe dalton]

Šteta je da tema o tako dobrim cijevima samo tako potone pa eto da malo potaknem diskusiju.
Zanima me konkretna usporedba i komentari 6J52P vs. E810F vs. D3a, u triodnom spoju ofkors?
Obzirom da su sve upotrebljive u stvarno širokom spektru od MC preampa do drajvera za GM70 zanima me i usporedba po aplikacijama.
Za početak evo male tablice nekih parametara. Podaci su približni, za triodni spoj skupljeni iz datasheeta i s neta za različite radne točke:

S [mA/V] mu Ri [kohm]
D3a 41 77 1,9
E810F 33 50 1,5
6J52P 47 75 1,6


Neki podaci su možda netočni pa ako znate javite da ispravim.