6S19P headamp

[joe dalton]

Harkonen me skuzio
Imam malu halogenku 25W, ko stvorena za ovo.
Nazalost samo je jedna ali bit ce za probu.
Mozda jos i danas

Joe, halogenka od 25W jako svijetli, tockasti izvor, probit ce ti mozak... Za probu je OK, ali stavi minjonku od 15W, ima onih mlijecnih, oblika svijece, to je onda high-end , a ne svijetli previse... Imat ces romanticno pojacalo za slusalice, stavi prikljucke za dva para slusalica...

Bojim se da zarulja 15 W ima ipak prevelik otpor.

No ionako zasad nista od halogenke jer su pinovi nelemljivi.

Moram kupit par G9 podnozja i jos jednu lampu. Na pola nazivnog napona ce to bas lijepo svijetlit. A ima ih i mutnog stakla.

[Edison]

Naravno da je disipacija ista. Zato sam i napisao da nema pomoci. Jedino sto se veci otpornici ili vise njih u paraleli ili seriji bolje hlade pa im je nadtemperatura manja. Malo me potcijenjujes Edison.

Boze, sacuvaj. Znam koja ti je struka, i znam da znas vise od mene.

No, ovo je forum pa je odgovor upucen, kao i svaki post, vecini. Ljudi cesto misle da ce nizanjem vise manjih otpornika manje snage, umjesto jednog veceg, smanjiti kolicinu razvijene topline. Nece. Moze se smanjiti temperatura na pojedinim elementima, ali disipirana toplina ce ostati ista...

Snaga tako opterecenog otpornika bi trebala biti najmanje 3x veca od one koja se na otporniku trosi. Jos je bolje da je 5 ili vise puta veca... I ovo je namjenjeno vecini, a ne Joeu...

[sstrsat]

Bojim se da zarulja 15 W ima ipak prevelik otpor.

Tocno, ima preveliki otpor na nazivnom 220V naponu kad je potpuno ugrijana. Ali ka i sve termicke sijalice, otpor joj pada sa temperaturom tako da je direktno mjerenje na odredjenoj sijalici najsigurniji put. OK, na cca pol nazivnog napona ce bit prilicno topla pa joj otpor nece drasticno past.

U kolikom rasponu se moze kretat promjena otpora sijalice, dobro ilustrira primjer 500W halogenke. Na nazivnih 220V njezin otpor je cca 96 oma a u hladnom stanju ommetar tipicno pokazuje nekih 8 oma, znaci raspon od 12 puta. Naravno, kod slabijih zarulja je to nec manje izrazeno a vrlo lako se provjeri

[joe dalton]

Tocno tako. Otpori minjonke i halogenke 25 W u hladnom stanju su oko 160 ohm, a u toplom na 230 V preko 2 kohma. Racunam da ce na pola nazivog napona biti taman oko 1,5-1,8 kohma obzirom da otpor ne raste linearno s temperaturom. U svakom slucaju cu probat i izmjerit.

[joe dalton]

Boze, sacuvaj. Znam koja ti je struka, i znam da znas vise od mene.

No, ovo je forum pa je odgovor upucen, kao i svaki post, vecini. Ljudi cesto misle da ce nizanjem vise manjih otpornika manje snage, umjesto jednog veceg, smanjiti kolicinu razvijene topline. Nece. Moze se smanjiti temperatura na pojedinim elementima, ali disipirana toplina ce ostati ista...

Snaga tako opterecenog otpornika bi trebala biti najmanje 3x veca od one koja se na otporniku trosi. Jos je bolje da je 5 ili vise puta veca... I ovo je namjenjeno vecini, a ne Joeu...

Oprosti, mislio sam da pises meni.
A znas ti puno prakticnih stvari koje ja ne znam bez obzira na struku

[sstrsat]

Malo san se poigral brojkama da vidimo da li je Zobeliranje sijalice uopce ovdi potribno. Odgovor je ne, nima apsolutno nikakve svrhe dodavat ga sijalici jer se doslovno nista sa njime ne dobija.
Brojke ce odma rec zasto. Zel san pretpostavku da induktivitet sijalice odokativno nije manji od 2 uH a ni veci od 20 uH. Da se pojednostavni racun, recimo da je omski otpor vlakna sijalice 2K (vrlo blizu stvarnom) pa sa tim vridnostima dobijamo da bi se kapacitet u Zobelu tribal kretat izmedju 0,5pF i 5pF. Znaci potpuno zanemarljive vridnosti
Cak i da pretpostavimo da je induktivitet sijalice svih 100uH (ca sigurno nije), kapacitet u Zobelu bi bil svega 25pF a djelovanje Zobela bi se pocelo osicat tek iznad cca 3MHz-a. kako je induktivitet sijalice vrlo jako prigusen velikim omskim otporom vlakna (vrlo mali Q faktor) onda je jasno da nju sve do podosta MHz-a mozemo aproksimirat ka cisti omski otpor bez straha da smo ucinili neku gresku u proracunu.
Ovo naravno vridi za sijalicu kakva je ovdi potribna. Kod niskonaponskih (a jacih) sijalica bi te relacije bile malo drukcije zbog malog omskog otpora vlakna.

Medjutim, pricu o Zobelu u ovom ampu mozda ipak ne triba skroz zavrsit nego ga primjenit na same slusalice (mada se u shemi graficki nista ne minja, i dalje se crta RC kombinacija izmedju izlaza i mase ). Na taj nacin bi se dobilo da sama cijev vidi skroz omski teret, prakticno bez reaktivnih komponenti. Kako se slusalice mogu vrlo lipo aproksimirat serijskom vezom otpornika i zavojnice onda bi uz poznavanje njihovog induktiviteta ovo malo potribne matematike odma reklo da li i to ima neke prakticne svrhe.

Ovdi san zanemaril uticaj veznog elka a ako cemo tirat do kraja onda se i njega moze zobelirat.

OK, sve su to manje vise teoretska razmatranja, virovatno bez nekih znacajnijih uticaja u ovom konkretnom slucaju. Ali ipak mozda ne bi bilo lose malo se poigrat sa time pa iz prve ruke (Joe siguro dobro pozna zvuk svojih slusalica) saznat da li se primjecuje ikakva cujna razlika ili ne.

A kako Joe siguro ni cijepljen protiv malo eksperimentiranja, virujen da cemo uskoro imat slusne dojmove iz prve ruke

Induktivitet slusalica je veci nego induktivitet sijalice pa ga je samim time i puno lakse tocno izmjerit (a mozda i pise u podacima o slusalicama)

[joe dalton]

Induktivitet slusalica je veci nego induktivitet sijalice pa ga je samim time i puno lakse tocno izmjerit (a mozda i pise u podacima o slusalicama)

Vrijednosti induktiviteta i otpora mjerene malim LRC metrom za 20$, mjereno na konektoru slušalica:

Sennheiser HD650
290 ohm, 21 mH
290 ohm, 24 mH

Sennheiser HD595
129 ohm, 29 mH
127 ohm, 80 mH

[sstrsat]

Po onoj formuli L / R = R x C mozes vrlo lako izracunat Zobel ako ces ga koristit.

Samo, da li su ovi rezultati mjerenja tocni? Prvo je malo zbunjujuce da si na ovin drugim slusalicama dobil 29mH i 80mH a tako rasticna razlika nikako ne bi smila bit (pretpostavljan da je to njerenje za livi i desni kanal).
A i sama tocnost tih malih jeftinih LRC metara je malo upitna. Svi oni redovito vrse mjerenje pri frekvenciji od 1000Hz a ta vridnost je cesto vrlo daleko od pogodne. Evo bas u ovim rezultatima koje si navel bi 24 mH dalo na 1000Hz induktivni otpor od nekih 150 oma a to je isti red velicina ka i samog otpora slusalica od 290 oma tako da se bojin da tu o nekoj vecoj tocnosti mjerenja nima ni govora. Takvi instrumenti su vise naminjeni nekoj generalnoj upotribi nago mjerenju ovakvih specijaliziranih zavojnica kakva je voice coil od slusalica. No necu unaprid decidirano tvrdit jer ne znan koju frekvenciju taj RLC metar koristi. Ako koristi 10KHZ ili i vise onda je tocnost mjerenja vec dosta dobra.
Ako imas sinusni generator koji daje vise od 10 kHz i skop onda ce se to lako izmjerit

[joe dalton]

Po onoj formuli L / R = R x C mozes vrlo lako izracunat Zobel ako ces ga koristit.

Samo, da li su ovi rezultati mjerenja tocni? Prvo je malo zbunjujuce da si na ovin drugim slusalicama dobil 29mH i 80mH a tako rasticna razlika nikako ne bi smila bit (pretpostavljan da je to njerenje za livi i desni kanal).
A i sama tocnost tih malih jeftinih LRC metara je malo upitna. Svi oni redovito vrse mjerenje pri frekvenciji od 1000Hz a ta vridnost je cesto vrlo daleko od pogodne. Evo bas u ovim rezultatima koje si navel bi 24 mH dalo na 1000Hz induktivni otpor od nekih 150 oma a to je isti red velicina ka i samog otpora slusalica od 290 oma tako da se bojin da tu o nekoj vecoj tocnosti mjerenja nima ni govora. Takvi instrumenti su vise naminjeni nekoj generalnoj upotribi nago mjerenju ovakvih specijaliziranih zavojnica kakva je voice coil od slusalica. No necu unaprid decidirano tvrdit jer ne znan koju frekvenciju taj RLC metar koristi. Ako koristi 10KHZ ili i vise onda je tocnost mjerenja vec dosta dobra.
Ako imas sinusni generator koji daje vise od 10 kHz i skop onda ce se to lako izmjerit

Da, mjerenja su za lijevi i desni kanal. I meni je bilo čudno da je tolika razlika između kanala na HD595. Mjerio više puta.
Instrument relativno dobro mjeri otpor i kapacitet. Uspoređivao sam sa Flukeom i tu su negdje.
Recimo Fluke pokazuje za 2 ohma manji otpor na HD595.
Za induktivitet ne znam, nemam neki referentni instrument za usporedbu.

I ovo što kažeš za reaktanciju na 1 kHz mi je isto malo čudno. Dosta su velike vrijednosti, red veličine omskog otpora.
Idem još jednom ponovit mjerenja...

[joe dalton]

Nekako mislim da nije do instrumenta jer sam svojevremeno izmjerio induktivitet Kolarekove prigušnice 4,8 H, a nominalno bi trebao biti 5.
Znači instrument možda griješi, ali možda 5-10%, svakako ne za red veličine.

Sa razmotanim kabelom za HD595 dobivam 72 i 49 mH. Tim čudnije jer mjerim 72 mH na kanalu koji je prije bio 29 mH
Ok, očito treba razmotati kabel. Sad se pitam treba li mjeriti bez kabela ili to ipak nema smisla jer je on tu i njega pojačalo isto tako vidi kao teret.
A induktivitet onda ovisi o položaju kabela i mijenja se kako se kabel miče. Ima li smisla to Zobelirat i s kojom vrijednošću onda računati Zobel mrežu?
Najmanjom ili nekom srednjom?