Tube Line stage

[Khadgar2007]

Imam jedno pitanjce, da li bi se moglo radni otpor napraviti od više otpornika,a ne samo jednog? Recimo u ovom slučaju sa 16,9k fino bi sjela dva komada od 8,2k u seriju.

Hmm,da ispalo mi je 6,5k Riz, izgleda da sam bio spreman na spavanje kada sam ga crtao... I kažeš da sam je dobro našiljio,jučer sam baš to gledao pri određivanju radne točke i dobio sam ok rezultat. Znači poanta svega toga je ne crtati grafove kada si umoran.

[ilimzn]

RC-stupanj2.JPG

Jedna je jednostavna opcija spojiti Rg na spoj između Rk1 i Rk2 i tako ostvariti veći reakcijski napon uz zadržavanje prednapona, a kod takvog spoja izlazni otpor sklopa je ovisan o otporu izvora signala. Što ako se i to želi izbjeći?
Tada može napraviti spoj prema primjeru b, gdje je prednapon određen otporom Rk2, a napon povratne veze se generira na zbroju RK1+Rk2. Za R1 otpor Khadgar će uzeti oko 100 puta veću vrijednost od Rk1 tako da on ne utječe na sam napon povratne veze, a otpor kapaciteta prema masi mora biti i kod 20Hz manji od od R1, tako da povratna veza bude konstantna neovisno o frekventnom rasponu.

Kod primjera B je G1 na DC potencijalu Rk1, koji nije nula, pa je za spajanje ulaznog signala u najvecem broju slucajeva potreban vezni kondenzator...

[harkonen]

Da, pardon, zaboravih napomenuti to..

Nego, ima jedna lampa, loktal pentoda s kojom sam se sreo kod Nika i koju nikako da spomenem,
a koja to zaslužuje, ako ništa drugo onda po tome što je prva u nečemu, proizvedena u tisućama i tisućama
jer se smatralo da će trebati i da će potrajati potražnja, ali izumilo tranzistor i ona ode u povijest. Odnosno,
srećom ode u skladišta. I danas je ima na tone. Povoljno. A izgleda ovako, ništa posebno:

140.jpg (7.59 KiB) Pogledano 8335 put/a.

Karakteristike kažu da traje na desetke tisuća sati, tako da ako vas put odvede u Remetinec, a vi zaboravili
ugasiti uređaj s njom, po svoj prilici će vas dočekati i dalje s prilično dobrom emisijom.
Uz normalnu uporabu, praktično ne trebate planirati retubing.
Loktal je, kako već spomenuh, ali nije ni to podnožje problem. Lampa slobodno grijete sa 6,3V/800mA, bez obzira što zanimljivo TungSol je grije sa 6,3 a Sylvania je stavila nominalu na 7V, a centar na 6,3V. Možda i bolje?
I gdje je primjeniti? Svuda, preamp, amp, pašteta, driver......
Max dispacija 8W + 2W(g2).
Pogled na triodni graf (g2 i g3 spojeni na anodu):

Uguglajte 7AK7 i pročitajte u čemu je prva....

[harkonen]

Da ne otvaram sad opet novu temu (mada je zaslužuje), malo ću samo spomenuti nešto što se zaista rijetko
ili nikako ne koristi, a dostupno je i ima razloga da bude drugačije. Naime, pentodni CCS u line stupnjevima,
sa lampama koje Rusi (a i ostali) imaju na bacanje, odnosno spremni su ih "baciti" za par USD jer nisu
"audiofilske"....
Pogledajte samo 6j9p(njihov ekvivalent E180F), ili 6J43p ili nešto skuplju, ali zato odličnu 6f12p
(trioda pojačanja oko 110, sa strujom oko 15mA(!), uz pentodu sličnih strujnih karakteristika u istom balonu).
U jednoj lampi lijepi dobrostrujni triodni driver sa pentodnim CCS-om?
A maltene košta kao i anodni otpornik veće snage.
Uz maksimalnu linearnost i uz maksimalan gain, proširujemo priču za one lampe, koje su sa klasičnim
otpornim teretom imale premalo pojačanje za naše potrebe.
Dobro, u lineovima nam i ne treba neko ludo pojačanje, no bolja linearnost dobro dođe,
ali što je sa driverskim stupnjevima?
Čini mi se da ovo vrijedi da se čovjek malo pozabavi time....

[sstrsat]

Da ne otvaram sad opet novu temu (mada je zaslužuje), malo ću samo spomenuti nešto što se zaista rijetko
ili nikako ne koristi, a dostupno je i ima razloga da bude drugačije. Naime, pentodni CCS u line stupnjevima

Čini mi se da ovo vrijedi da se čovjek malo pozabavi time....

Osnovni razlog zac se pentodni CCS izuzetno rijetko koristi (u sklopovima di predstavlja anodno opterecenje triode sa zajednickom katodom - ovdi si virovatno mislil bas na takve sklopove) je taj ca za njegov rad triba floating napon druge resetke. Mozda malo faktor skrtost, mozda malo teznja za "minimalizmom"..... uglavnom, pentodni CCS ka aktivno opterecenje ni nikad stekal popularnost. Da budem iskren, bas se i ne sican da san ga u nekoj shemi vidil...... osim u onoj mojoj od baby 800-omskog OTLa. Tu je legal ka casa vina na zubaca i omogucil izbigavanje poluvodickog "zagadjenja"

Da li ga vridi sire koristit zavisi podosta od osobnog pristupa konstrukciji. Je da se sa takvim spojem dobiva veca linearnost nego sa otpornikom u anodi ali se dosta zrtvuje u frekventnoj karakteristiki. I to na obadva kraja, u anodi zbog f = 1/2*Pi*R*C a i na ulazu takve triode koja je CCS-om natjerana na maksimalno pojacanja (barba Miller)

Ka i uvik, sve zavisi o konkretnom slucaju

[Edison]

Danas sam se malo igrao s najjednostavnijim linijskim pojacalom, jedna cijev - klasicni spoj sa zajednickom katodom. Htio sam cuti kako radi takav spoj bez dodatnog katodnog sljedila. Znam da nije neki optimum, najcesce ima visoku izlaznu impedanciju.

Pojacalo je jednostavno ali je ispravljac malo jaci. Trafo je od nekih 80VA, 270-0-270V/60mA. Ima namotaje za 6,3; 9 i 12,6V/3A, i namotaj za grijanje ispravljacice 2,5-0-2,5V/4 A. Za ispravljacicu sam koristio Sovtekovu 5AR4. Filter je CLCLRC sljedecih vrijednosti: 47uF - 30H - 100uF - 10H - 150uF - 1k - 100uF, ima i nesto polipropilena paralelno elektrolitima. Vidi se da je ispravljac teza kategorija, a trafo se u radu jedva smlaci... Izlazni napon se krece od 300-320V, ovisno o opterecenju i stanju mreze.

Pojacalo je jedna lampa, dupla trioda, za stereo. Svaka cijev je biasirana s crvenom LE diodom koje sam uparivao dok nisam nasao dvije koje drze napon od 2,05V na 10mA. Zasto LED, a ne otpornik i kondenzator, vidjet ce se kasnije... a osim toga LEDovi lijepo svijetle. Na ulazu je potenciometar od 100k, iza njega 470k prema masi i grid stopper od 1k. U anodi je otpornik 20K/4W. Izlazni kondenzator je WIMA MKP10 0,68uF i otpornik od 120k prema masi. Jednostavno da jednostavnije ne moze biti. Ovako kako je, izracunato je za ECC82 i struju od oko 9mA. Ne bi bilo lose jos malo povecati izlazni kondenzator, ali i ovako nije lose. Svi otpornici su carbon composition. Nema fensi dijelova. Bias odredjuju LEDovi i uvijek je oko 2,1V. Anodni otpornik nece odgovarati svim cijevima koje mislim probati, ali sto sad... nekima ce biti lakse nego sto bi ih inace potjerao...

Prvo sam umetnuo ECC82 stare produkcije Philips Miniwat. Obje triode su 100/% uparene. Anodni naponi se slazu u 0,1V! Tako se nekad radilo... Struja kroz cijev je oko 8,6mA.

Onda sam umetnuo 12BH7, EH nova produkcija. polovice cijevi se minimalno razlikuju, 2-3%. Struja je 10mA.

Dok sam jos bio s grijanjem na 12,6V nisam se sjetio umetnuti JJ ECC99. A kad sam napon prebacio na 6,3V nije mi se dalo vise vracati natrag. Napon grijanja je DC reguliran s LM338T (kao LM317, samo za 5A). Dakle uzeo sam namotaj od 9V i na izlazu podesio 6,3V, kako bih mogao probati cijevi s grijanjem od 6,3V.

Prvo je isla 6CG7, to je u biti 6SN7 dupla trioda u noval kucistu. Posto su karakteristike tih cijevi prakticno iste kao i ECC82, samo sto je 6CG7 linearanija, nije bilo problema. Struja je bila 9,3mA.

Sljedeca je bila 6N1P, ruska. Razlike u triodama su oko 1,5%. Struja je bila 7,8mA.

I na kraju sam umetnuo 6N6P, opet ruskinja. Razlike u triodama su oko 4%. Zbog relativno velikog anodnog otpornika tekla je za ovu cijev relativno mala struja od 11mA.

Neke od cijevi nisu nikad svirale pa ne bi bilo fer odmah ocjenjivati zvuk, a nekima je i anodni optpornik bio prevelik za optimalan rad. Ipak, mogu reci da su mi se najvise dopale 12BH7 i 6N6. 6N1P je bila malo nervozna, ali ta je prvi put svirala. Izgleda da su se zvucno slozile prema struji koju su vukle, sto vise, to toplije, to bolje svira...

Izgleda da ovakvo pojacalo moze imati svoje mjesto u lancu za reprodukciju. Iako visoke izlazne imepdancije, ipak je radilo kako treba. No trebalo bi ga probati s pojacalima s izuzetno niskom ulaznom impedancijom. Pojacalce je brzo, zivahno, relativno "prozracno". Sigurno ima i boljih pretpojacala, ali ovo nije lose s obzirom koliko dijelova ima. Trebalo bi ga fino podesiti prema koristenoj cijevi...

[fixxxer]

Lep prikaz testa

Ne znam kolko ti je interesantna ideja ali mozda da si probao i sa alkalnom baterijom umesto LED-a?

[joe dalton]

Danas sam se malo igrao s najjednostavnijim linijskim pojacalom, jedna cijev - klasicni spoj sa zajednickom katodom. Htio sam cuti kako radi takav spoj bez dodatnog katodnog sljedila. Znam da nije neki optimum, najcesce ima visoku izlaznu impedanciju.
.....

Zanimljiv test. Kao poborniku jednostavnosti posebno mi se sviđa koncepcija. Naravno ne pali u svim slučajevima.
Samo mislim da nije objektivno uspoređivati različite cijevi ako im nisu osigurani optimalni radni uvjeti, odnosno da su krug i radna točka optimirani za testiranu cijev.

[LesFaul]

Nego, ima jedna lampa, loktal pentoda s kojom sam se sreo kod Nika i koju nikako da spomenem,
a koja to zaslužuje, ako ništa drugo onda po tome što je prva u nečemu, proizvedena u tisućama i tisućama
jer se smatralo da će trebati i da će potrajati potražnja, ali izumilo tranzistor i ona ode u povijest.

.......

Uguglajte 7AK7 i pročitajte u čemu je prva....

Ha, neznam kako mi je ovo promaklo.... Sve u svemu, prva "computer tube" pa je iz toga razvidno odakle trajnost od vise desetaka tisuca radnih sati.... Zanimljiva cevka, a ima se podnozja viska vec, stavljena u "shopping cart" kod Nika.

[Edison]

@ fixxxer:
Interesantno mi je probati i s baterijom. Sad da li alkalnom, NiCd ili NimH nisam najsigurniji. Ove zadnje dvije s dva clanka daju 2,5V sto je dosta blizu postojecim uvjetima.

@joe dalton:
Uvijeti nisu bili optimalni za sve cijevi, ali sve mogu raditi na -2V biasa i s tim radnim otpornikom. Nisu bile velike razlike u zvuku. Naravno, kad se radi kako treba, treba se potruditi i osigurati cijevima sto bolje radne tocke.

Moram napomenuti kad se ovakav sklop realizira u praksi da je potrebno ugraditi i relej koji ce neko vrijeme kratko spojiti izlaze prilikom paljenja, a isto i prilikom gasenja. Koristio sam ispravljac s ispravljacicom koja polako dize napon pa kod paljenja nije bilo vecih problema. No kod silicijskog ispravljaca kad napon stize trenutno, ima dosta puckanja, krcanja i slicnog kod paljenja. Kod gasenja takodjer dok cijevi ne popiju svu rezervu iz kondenzatora. Interesantno je slusati 6N6 kod gasenja jer se usljed hladjenja cuje plink -plonk kako se elementi cijevi hlade. Ocito je taj primjerak i malo mikrofonican...

Svojedobno sam radio slicno pretpojacalo s 12b4 cijevima, koje imaju prilicno nizak unutrasnji otpor. No sva 4 primjerka koja imam su jako mikrofonicna pa su prakticno neupotrebljive.