SE - SIPP amp

[harkonen]

Da, i ja sam za to da se trafoi prebace u posebnu temu, iako je ova tema dosta vezana uz to (SE amp na trafou
bez raspora) dotakli smo se jednog posebnog svijeta, o kojem se može, bogami, svašta nešto napisati.
I mi mlađi svašta nešto naučiti od onih starijih. Zato uprava foruma, slobodno prebaciti sve vezano
uz trafoe (a počelo je sa Nestorovićem).....


@Kaligula i Grunf
Dobro, tako se i treba početi. Umjeravanjem. Što više umjeravanja, to rezultat i bude bolji. ALi samo zapisati
ono "umjereno" u prvih pola sata. Iza toga ulazite u metafiziku. Ili metakemiju?
Počnite tako da onda iskoristite 6s4p (mig - radna 150V/14mA teret 12K) imate dovoljno napona iz napajanja
izlaznih lampi za ovo, pojačanje će biti 35-40x, dakle dovoljno i za male korekcije....
Uživajte i ne zaboravite nas izvjestiti!

[bepone]

@TRAFO
Da skratim, predlažem više uvažavanja i temeljitijeg proučavanja, i manje brzopletog potcjenjivanja.
Ne znam da je u zadnih pedeset godina izmišljen neki novi princip.

oj danko ako to ide mene procitaj ono moje koje ti je promaknulo, pise starinski trafoii ODLICNOG ZVUKA tako da dijelimo isto misljenje. zanimalo me sto je to toliko posebno kod bifi trifi specijalnog motanja UL-a i koliki je ustvari "pomak" na bolje od "odlicnog" do "neponovljivog" ? //kako sam se zakacio na taj pojam

recimo da je odlican lampaski zvuk fluidan, detaljan, muzikalan i da ne zaboravim "magican" (sta god to znacilo) sto je onda neponovljiv?

[davorin]

recimo da je odlican lampaski zvuk fluidan, detaljan, muzikalan i da ne zaboravim "magican" (sta god to znacilo) sto je onda neponovljiv?

To bi značilo da se takav zvuk, za koji radom elektronke u SE-ClassA ne treba nužno imati bi-tri-kvadri-filarni srebreni izlazni transformator, dobije iz protufaznog pojačala koje radi u klasi B(iliAB2), sa minimalnom potrošnjom energije, upotrebom običnih elektronki koje dugo traju, nisu skupe i posebno uparivane, a daju dovoljno snage za pogon velikog izbora zvučnika(kutija) koji nemaju veliku iskoristivost.
Ne bih rekao "neponovljiv", jer se dobro izvedeno pojačalo u klasi A sa jednom direktno grijanom triodom čuje bolje, ali dovoljno dobar(ili dovoljno "izvrstan") da se bez zamora satima (danima, godinama...) sluša glazba različitog stila, izričaja, frekventnog i dinamičkog raspona.

[Kaligula]

@Kaligula i Grunf
Dobro, tako se i treba početi. Umjeravanjem. Što više umjeravanja, to rezultat i bude bolji. ALi samo zapisati
ono "umjereno" u prvih pola sata. Iza toga ulazite u metafiziku. Ili metakemiju?
Počnite tako da onda iskoristite 6s4p (mig - radna 150V/14mA teret 12K) imate dovoljno napona iz napajanja
izlaznih lampi za ovo, pojačanje će biti 35-40x, dakle dovoljno i za male korekcije....
Uživajte i ne zaboravite nas izvjestiti!

Ništa od današnjeg mjerenja u tandemu.
Morat ću sam, pa makar falija!

@harkonen, navodiš na drivericu 6S4P, a nju jedino nemamo! A u glavi mi je polemika da li jedno ili dvostupanjski driver.
Sićan se da je i @grunf sugerira dvostupanjski.
Znam da ima lampica koje u jednom stupnju mogu lipo odraditi pojačanje, ali se onda nameće problem otpora i potenciometra
između izvora signala i ampa. S tim problemom sam se susreja kod mog DAH-a i nadam se da neće biti upečatljiv kad ga finaliziram.

Ajmo se mi najprije vratiti na GU50-ice, pa viditi koliko snage možemo izvući iz njih u pojedinom modu.
Anodni napon, šta se tiće i @grunfa i mene nije sporan. A da nebi radili dva potpuno ista ampa ajmo viditi mogu li se
GU50-ice složiti i u paralel modu! (monoblokovi)
Ajmo proračunati izlazne transformatore da se isti odmah naruće. Kad znamo otpor primara OT-a, radnu točku GU50-ica,
odradimo mrežni trafo koji će imati samo sekundare anodnih napona, bias-a i grijaća GU50-ica.
Ja ću napraviti module CCS-a sa LM317 i BD139 pa možemo eksperimentirati.
Onih +12V za BD139 mogu stabilizirati iz sekundara grijača GU50-ica.
Naručija san dva kom 0C3-ca i zenerice pa ćemo viditi koliko je egzotično i šumno jedno ili drugo.

Tek onda bi se poigrali sa drivericama. Još jedan mrežni trafo za njih neće biti osjetan trošak na ukupnu cijenu ampa.
A nije skupo ni stabilizirati njihov anodni napon ni napon grijača.

E, sad ne znan jesan li reka sve šta san ima reći!

[harkonen]

@harkonen, navodiš na drivericu 6S4P, a nju jedino nemamo! A u glavi mi je polemika da li jedno ili dvostupanjski driver.
Sićan se da je i @grunf sugerira dvostupanjski.

A što je onda Grunf rekao da očekuje ovu lampu sa ebaja?
Što se mene tiče, može i d3a (koju imaš) i 6n9s (koju si isto rekao da imaš, pa u Srpp ili strmiju paralelu),
što god želite da se "potroši" sa lagera....

Znam da ima lampica koje u jednom stupnju mogu lipo odraditi pojačanje, ali se onda nameće problem otpora i potenciometra
između izvora signala i ampa. S tim problemom sam se susreja kod mog DAH-a i nadam se da neće biti upečatljiv kad ga finaliziram.

Ajd me podsjeti, s kakvim si se to problemom slušno susreo? Ja, vidiš, mislim da ti uopće nemaš taj problem kod svog DAHa....
Radilo se o jednostupanjskom driveru velikog pojačanja (osjetno većeg od tvojeg) i međuelektrodnog kapaciteta u suglasju sa relativno visokom vrijednošću pota....
Ti na DAH-u nemaš taj problem, ok? A nećete ga imati niti u ovom projektu...

Ajmo se mi najprije vratiti na GU50-ice, pa viditi koliko snage možemo izvući iz njih u pojedinom modu.
Anodni napon, šta se tiće i @grunfa i mene nije sporan. A da nebi radili dva potpuno ista ampa ajmo viditi mogu li se
GU50-ice složiti i u paralel modu! (monoblokovi)

Ja se ovdje ne bi odmah zanosio trpanjem lampi u parove, ali bi im, zbog pravila zlatne sredine, ili podigao napon napajanja za oko 100V i spojio g2 preko zenerice (ili VR lampe) na anodu da odmah ispraksirate nedavni sstrsatov savjet
i moj trud oko mjerenja, ili pak dodao i UL izvod na trafoe. Ili jedno i drugo. Bit će snage na lopate, toga se ne treba bojati,
i sa jednim parom lampi po kanalu.

Ajmo proračunati izlazne transformatore da se isti odmah naruće. Kad znamo otpor primara OT-a, radnu točku GU50-ica,
odradimo mrežni trafo koji će imati samo sekundare anodnih napona, bias-a i grijaća GU50-ica.
Ja ću napraviti module CCS-a sa LM317 i BD139 pa možemo eksperimentirati.
Onih +12V za BD139 mogu stabilizirati iz sekundara grijača GU50-ica.
Naručija san dva kom 0C3-ca i zenerice pa ćemo viditi koliko je egzotično i šumno jedno ili drugo.

Eee, tako se to radi. eksperiment je konačno mjerilo.

Tek onda bi se poigrali sa drivericama. Još jedan mrežni trafo za njih neće biti osjetan trošak na ukupnu cijenu ampa.
A nije skupo ni stabilizirati njihov anodni napon ni napon grijača.
E, sad ne znan jesan li reka sve šta san ima reći!

Ne znam ni ja!
Izlazne trafoe sam ti naveo u jednom postu prije par strana (na str 13) pa naručite, stavite dodatni izvod na mrežnom trafou i za manji i za viši napon napajanja pa onda opcijama za testiranje nema kraja.
Ako otpadne korištenje VR lampe sa g2, uvijek ih možete staviti u seriju pa izregulirati napon za drivericu (cca 300V). Iskreno, mislim da ne treba odmah ići na monoblokove i neke veće troškove za početak. Ako ovaj koncept bude sonično zadovoljavajući - a nema razlike da ne bude, onda SE-SIPP amp, prvi u 'rvata i šire, bude dobio hrpu nasljednika svih veličina, boja i oblika.... A ovaj Vaš prvi ide u povijest.
Stoga, za monoblokove, uduplavanje izlaznih lampi itd... ima vremena i prilike.
Ionako ćete vi (znajući bar tebe) brzo ovo upogoniti.

[joe dalton]

@harkonen, navodiš na drivericu 6S4P, a nju jedino nemamo! A u glavi mi je polemika da li jedno ili dvostupanjski driver.
Sićan se da je i @grunf sugerira dvostupanjski.
Znam da ima lampica koje u jednom stupnju mogu lipo odraditi pojačanje, ali se onda nameće problem otpora i potenciometra
između izvora signala i ampa. S tim problemom sam se susreja kod mog DAH-a i nadam se da neće biti upečatljiv kad ga finaliziram.

Koliko kužim frekvencijsku karakteristiku ograničava filter koji čine potenciometar na ulazu u kombinaciji sa kapacitetom ulazne lampe.
Ne kužim kakve to veze ima s tim da li se u drajvu koriste jedan ili dva stupnja? Prosvjetlite me?

[harkonen]

Nije bitno, joe, koliko ima stupnjeva pojačanja, već o tome sa koliko prvi stupanj
sudjeluje u kapacitetu tog low pass filtera koji čini sa volume potom, a pojačanje te prve lampe
je tu važna karika :dinamački je kapacitet Ct = Cgk + Cga*(A+1).
Kod d3a to je u npr u triodi 7pf + 3,1pf*(50x jako konzervativno pojačanje) = 160pf .Što je već
kapacitet, ne za zabrinuti ali za pripaziti. Jasno, na tom RC članu kako mijenjaš omjer okretanjem pota,
tako se mijenja i prelomna frekvencija. Kao filter koji Kaligula treba u biampu, samo na višim frekvencijama...
Ili ideš na besprijekornu varijantu po tom pitanju i staviš dva stupnja pojačanja te tako smanjiš ulazni kapacitet.
Ili izabereš lampu većeg pojačanja, ali malog Cga.
Dakle, nema tu nekog posebnog straha da se bude pogriješilo, ali treba upozoriti, a Sstrsat je upravo na to
mislio, da postoji problem sa sužavanjem prenosne karakteristike, ali i koji je riješiv pravilnim izborom, eto,
recimo i vrijednošću samog volume pota.

[joe dalton]

Harkonen zahvaljujem na objašnjenju!

[LIGHTCELL]

Bok decki,
ja sam ovdi novi,energeticar po struci i htio bih si napraviti nekog lampaša. priznam da baš neznam previše o lampama pa mi ne zamjerite neka glupa pitanja.
S posla gdje smo radili strujne izvore za punjenje liion baterija znam da ovakvi ccs-i s jednom trandom ne rade nikako. Struja bježi s temperaturom, malo pojačanje, neupareni tranzistori itd....
317 radi dobro ak je na njemu dosta napona. a u onom tredu s otlom ccs-i nece ni raditi. jel netko to stvarno probao? Oce li 317 prezivit 50volti?
drugo, nije mi jasan ovaj princip, ccs u katodi. kad trioda ode u zapiranje, ko daje struju ccs-u? cemu sluze 470 oma otpornici?

Sori ak gnjavim.

Pozdrav svima.

[harkonen]

Pozdrav,
želja za lampašem je vrlo pohvalna, moram reći i dobrodošao na forum za početak.
Što se gradnje prvog ampa tiče, mislim da je bolje odabrati provjerenu stvar poput DAH-a ili nešto slično,
te proučiti temu o Tube line stageovima ovdje kao pripremu, da stekneš predodžbu kako to kod lampi načelno
i praktično funkcionira.
CCS-ovi ti ovdje nama imaju vrlo bitnu ulogu u AC naponu, DC će biti prisutan konstantno (ne i idealno konstantan, ali dovoljno) jer je odabrani rad u ovom primjeru - trioda u A klasi, baš kao i u OTL temi.
Ali dapače, naravno da ima kompleksnijih CCS-ova i možda ne bi bilo loše otvoriti posebnu temu za obradu njih samih.
Kao takvih. CCS-a nikad dosta, primjena im je široka, nisam vidio da je neko ovdje potegao niti jednu shemu korištenja
CCA-u anodi, pa samo naprijed...