Monoblokovi za TRIODE festival-završna razmatranja sa RS1003

[davorin]

... Nisu doduse ovdi u pitanju neke enormne snage na izlaznoj cijevi tako da joj zivot gotovo siguro nece bit skracen zboh nesto manje cirkulacije zraka oko nje ali amp bi mi nekako lipse izgledal bez tog stita. OK, ako je vec isporobano i ako se pokazalo da lampa ipak malo previse zagrijava i trafo bez tog stita onda je njegova upotriba logicna...

Treba ohladiti oko 75 vati (Pa+Pg2~59-60W; Pf~14,5W), što i nije malo, ali nakon 1 sat se izlazni trafo i nije posebno zagrijao (bit će to viša temperatura ljeti, ali svakako ispod 65°C!), a slične temperature je i lim između izlazne elektronke i elektrolita.

Mozda da razmislis o montazi ogledala, polirane plocice inoxa ili kromirane plocice na stitnik. Bolje ce reflektirati toplinu, a i zanimljivije izgleda. Naravno, samo ako stignes i/ili imas volju za takvo sto...

Ideja sa ogledalom ili poliranim limom nije za odbaciti, ali ću probati naći neke polirane pločice koje su mesingane boje i u tonu sa šasijom, za pregradu, trafo, kao i odozgora na kutiju koja oklapa mrežni trafo. Vjerojatno će reflektirajući lim malo podići temperaturu same elektronke, ali mi se čini da se hladi dobro i sa opstrujavanjem zraka kroz rupe oko podnožja.

... Budemo mi
ako stgnemo veceras vidjeli kako to dela. Da grijem preamp?

Imao sam namjeru, ali sam imao goste doma, pa danas izgleda neću završiti sa radovima!

[Roko]

Ma kakvo ogledalo...to je kitsch i neukus... ...dobro ti sstrsat veli, izbaci onu pregradu a elkose okreni prema unutra u kućište (koliko vidim ima mjesta) i stvar riješena

[sstrsat]

... Nisu doduse ovdi u pitanju neke enormne snage na izlaznoj cijevi tako da joj zivot gotovo siguro nece bit skracen zboh nesto manje cirkulacije zraka oko nje ali amp bi mi nekako lipse izgledal bez tog stita. OK, ako je vec isporobano i ako se pokazalo da lampa ipak malo previse zagrijava i trafo bez tog stita onda je njegova upotriba logicna...

Treba ohladiti oko 75 vati (Pa+Pg2~59-60W; Pf~14,5W), što i nije malo, ali nakon 1 sat se izlazni trafo i nije posebno zagrijao (bit će to viša temperatura ljeti, ali svakako ispod 65°C!), a slične temperature je i lim između izlazne elektronke i elektrolita.

Kad san navel da ovdi nisu u pitanju neke enormne snage mislil san da ces je ipak drzat na manjoj disipaciji a ovako tih 75-ak W nije uopce beznacajno, pogotovo ne u litne doba. I vrlo je virovatno da ce nakon malo duzeg rada i trafo poprimit podosta topline koja se tu oslobadja. Ovo ti navodim iz iskustva, na mom OTL-u sam moral stavit pregradu izmedju mreznog trafa i njemu najblize babuske koja ukupno na anodi i grijanju disipira mrvicu manje od 80W. OK, osim te trafu najblize babuske su kod mene jos i druge 4 koje dodaju svoje zagrijavanje tako da je u ovom ampu problem ipak blazi ali nikako nije beznacajan.

Mozda da razmislis o montazi ogledala, polirane plocice inoxa ili kromirane plocice na stitnik. Bolje ce reflektirati toplinu, a i zanimljivije izgleda. Naravno, samo ako stignes i/ili imas volju za takvo sto...

Ideja sa ogledalom ili poliranim limom nije za odbaciti, ali ću probati naći neke polirane pločice koje su mesingane boje i u tonu sa šasijom, za pregradu, trafo, kao i odozgora na kutiju koja oklapa mrežni trafo. Vjerojatno će reflektirajući lim malo podići temperaturu same elektronke, ali mi se čini da se hladi dobro i sa opstrujavanjem zraka kroz rupe oko podnožja.

Ta ideja sa poliranom refleksionom povrsinom je zapravo jako losa jer se dio topline time vraca cijevi a ako ces vec nesto takvo usjajeno stavljat preporucil bin ti da ispod podnozja lampe dodas kakav 12-voltni ventilator iz PC-a i da ga pogonis sa poluvalno ispravljenim naponom grijanja. U takvom smanjenom rezimu su ti mali ventilatori prakticno necujni a jos uvik pusu sasvim dobrodoslu kolicinu zraka oko cijevi.
Opet iz iskustva, za takve pregrade preporucam drvo. Ono jako dobro izolira to ca triba izolirat a refleksija topline prema cijevi mu je vrlo mala

[davorin]

...Ta ideja sa poliranom refleksionom povrsinom je zapravo jako losa jer se dio topline time vraca cijevi a ako ces vec nesto takvo usjajeno stavljat preporucil bin ti da ispod podnozja lampe dodas kakav 12-voltni ventilator iz PC-a i da ga pogonis sa poluvalno ispravljenim naponom grijanja. U takvom smanjenom rezimu su ti mali ventilatori prakticno necujni a jos uvik pusu sasvim dobrodoslu kolicinu zraka oko cijevi.
Opet iz iskustva, za takve pregrade preporucam drvo. Ono jako dobro izolira to ca triba izolirat a refleksija topline prema cijevi mu je vrlo mala

Ventilatore sam imao običaj stavljati u sva pojačala koja se griju (čak i u gitarska!), uvijek na niži napon da se ne čuju u radu, a nekada i po 2 (i više) spojenih u seriju (iz istog razloga). Dobra im je strana pri takvom korištenju da dobro hlade i ništa se ne čuju, a loša da se ne čuje kad stanu sa radom!
Probat ću pogledati u "furdu" preostalu iz starih "poluvodičkih" dana: kakav dobar hladnjak debljine 5-10mm, visok 100-120mm, širok 160-180mm!

[davorin]

Mjerenje koja sam naprevio noćas (generator i otpornik; nisam slušao glazbu! ) su dala rezultate prilično različite od onih koje sam očekivao čitajući već objavljene radove ranijih konstruktora! Uz anodni napon od 410V (između anode i katode) je pad napona na katodnom otporniku od 87 Ohma (izmjereni otpor; paralelni spoj otpornika od 220 i 150 Ohma uz tolerancije!) iznosio 14,65V, što znači da je katodna struja iznosila 168mA, odnosno ukupnu disipaciju od Pa+Pg2=69W, što više od očekivanih vrijednosti. To je znak da ću morati povećati vrijednosti katodnih otpornika, jer sam ukupnu disipaciju namjeravao držati ispod 60W. Ukupna struja se nije mjenjala prilikom preklapanja triodnog i UL spoja (<1mA). Izlazna snaga (prije odsjecanja vrhova signala; kontrola na osciloskopu, nisam mjerio izobličenja) je u triodnom spoju bila 16,5W (11,5V na teretu od 8 Ohma; sinusni signal 50Hz), a 27W u UL-spoju(14,7V; uz iste parametre kao kod triodnog spoja) što svakako treba pripisati UL-izvodu na samo 25% primarnih zavoja (gledano od izvoda +napajanja), odnosno radnoj točci puno bliže čistom pentodnom spoju.
Sva mjerenja su obavljena dovođenjem signala na G1 izlazne elektronke.
Kod mjerenja triodnog spoja, ulazna elektronka se ponašala normalno, ali prilikom preklopa u UL-spoj, došlo bi do pregrijavanja ulazne elektronke i kratkog spoja unutrašnje pregrade sa izvodom žarenja. Ubacivanjem EF86 umjesto E80F(ima isti spoj podnožja) nije dolazilo do kratkog spoja, pa ću vjerojatno trebati smanjiti napon napajanja (stabilizirati ga na 200-300V; trenutno je oko 340V), ukoliko želim koristiti i dalje elektronku E80F. Kod spajanja izlaza u UL-spoj, povratna veza između anoda izlazne i pobudne elektronke podigne napon na anodi pobudne elektronke, te time prekorači maksimalno dozvoljenu vrijednost G2 koja je spojena sa anodom. Time dođe do pregrijavanja i krivljenja elektroda što i uzrokuje interelektrodni kratak spoj.
Izmjene, nova mjerenja i slušanje zvuka ostavljem sada za slijedeći vikend kada se vraćam doma.

[sstrsat]

Kod mjerenja triodnog spoja, ulazna elektronka se ponašala normalno, ali prilikom preklopa u UL-spoj, došlo bi do pregrijavanja ulazne elektronke i kratkog spoja unutrašnje pregrade sa izvodom žarenja. Ubacivanjem EF86 umjesto E80F(ima isti spoj podnožja) nije dolazilo do kratkog spoja, pa ću vjerojatno trebati smanjiti napon napajanja (stabilizirati ga na 200-300V; trenutno je oko 340V), ukoliko želim koristiti i dalje elektronku E80F. Kod spajanja izlaza u UL-spoj, povratna veza između anoda izlazne i pobudne elektronke podigne napon na anodi pobudne elektronke, te time prekorači maksimalno dozvoljenu vrijednost G2 koja je spojena sa anodom. Time dođe do pregrijavanja i krivljenja elektroda što i uzrokuje interelektrodni kratak spoj.
Izmjene, nova mjerenja i slušanje zvuka ostavljem sada za slijedeći vikend kada se vraćam doma.

To da se desava proboj u ulaznoj cijevi oovdi i nije toliko cudno s obzirom na ne bas najsritnije izabranu radnu tocku (vrlo mala anodna struja i prilicno neugodno visok napon na anodi) ali je donekle cudno ca se to desilo na E80F a ne na EF86. Po podacima iz Philipsovih datasheetova, E80F bi tribala podnit na drugoj resetki i nesto vise nego EF86 (navedene maksimalne vridnosti su Ug2 = 200V za obadvi; Ug2o = 550V za EF86; Ug2o = 600V za E80F). Ali dobro, to se moze pripisat mozda stanju cijvi mada ostaje cinjenica da je napon napajanja daleko veci od pozeljnog i optimalnog. Sad, da li si isal u takvu malostrujnu radnu (dosta manju od 1mA) tocku di ce i E80F i EF86 vec iskazat nelinearnost zbog zelje za odredjenim distortion cancelingom ili si je tu stavil ne razmisljajuci previse, to ja ne mogu znat. Ali mogu rec da izbor te radne tocke nije dobar. Kako zbog fizicke opasnosti za samu cijev tako i zbog vrlo malih strujnih mogucnosti (a iza nje lezi poprilican ulazni kapacitet RS1003).

Ja se tu ne bin gnjavil sa nikakvim stabiliziranjem napajanja nego bin jednostavno smanjil katodni otpornik sa sadasnjih 1,8K na 1,2K i otpornik u raspreaznju sa sadasnjih 100k na 39K tako da dobijem radnu tocku EF86 sa cca 160V / -3V / 2,6mA koja bi prikljucivanjem 330K npv otpornika otisla na cca 185v / -3,5V / 3mA i tu vise ne bi bilo opasnosti za cijev a strujne mogucnosti bi bile daleko vece. A i taj npv otpornik se po zelji moze prikljucit preko kondenzatora od 100-ak nF a za te vridnosti ni problem nac kvalitetne kondenzatore.

[davorin]

U tom smjeru ću i nastaviti pokuse kada se vratim sa planine. Trenutna struja ulazne elektronke (kod triodnog spoja izlazne elektronke) je 1,3mA (anodni otpornik je 68kOhma, a katodni 1,8k), a napon anoda-katoda oko 190V. Nisam imao više vremena za daljnje radove, a zbog poznog doba noći nisam mogao poslušati glazbu, što mi je izuzetno krivo!
Radnu točku ulazne elektronke nisam sam izabrao, već sam iskopirao sklop naponskog tonskog pojačala sa starog uređaja za audio-link firme PHILIPS (rashodovanog '95-te u mojoj firmi, kojeg sam dobio novog i nedirnutog zajedno sa ispravljačem), a cijeli me uređaj oduševljavao jednostavnošću konstrukcije i vrhunskim karakteristikama (imao je doduše stabiliziran ispravljač ).

[sstrsat]

....(imao je doduše stabiliziran ispravljač ).

I virovatno znacajno nizi ukupni napon napajanja nego ca je ovdi slucaj .

Je, cesto se desi da se uzme shema od nekog renomiranog ali se u praksi pokaze da direktno kopiranje u prisutne uvjete dovede do nezeljenog rezultata. A kako ni ti nisi bas od juce onda ti stvarno ni potriba da gres tom linijom manjeg otpora.

[bepone]

bravo davorin, svaka cast, meni dobro izgleda tako crno, i jos najbolje je da je "od dijelova" cak ni ni bitno kako svira svirat ce uvijek super (autoru pogotovo) jer se napravilo od gusta

[davorin]

bravo davorin, svaka cast, meni dobro izgleda tako crno, i jos najbolje je da je "od dijelova" cak ni ni bitno kako svira svirat ce uvijek super (autoru pogotovo) jer se napravilo od gusta

Zahvaljujem Bepone!
Svaka kritika je dobrodošla! (pozitivna ili negativna, sve ću pretrpit sa ovoliko godina/kila )

Kako hoću da pobudna elektronka bude "Long-Life", a EF86 to nije (E80F jeste, ali unatoč odličnom stanju emisije/vakuma i nazivnim podacima ne trpi moje radne uvjete), odlučio sam se za 5879WA elektronku iz slijedećih razloga:
1. Imam ih 10 komada (RCA) !!
2. Dugovječna je (=/>10000 radnih sati)
3. Dvostruko spiralno izvedena žarna nit koja odlično podnosi izmjeničnu struju.
4. Malošumna i nemikrofonična (posebno je konstruirana za profesionalne audio uređaje)
5. Interno oklapanje izvoda G1
6. U triodnom spoju(G2 i G3 na A) ima (realno)pojačanje od 13-14 puta što mi uz naponsko pojačanje izlaznog stupnja od ~21 puta daje ukupnu ulaznu osjetljivost od 1Veff/220kOhma.
Radni uvjeti:
Ub=300V, Ra=47kOhma, Rg1=220kOhma, Rk=1,5kOhma, Ck=100uF, Cout=0,22uF, Rns=150kOhma (Rc~68kOhma što daje cca-3db na 48kHz), Ia=3,3mA
Dtot=0,08% na Uout=13Veff