Tutorijali o napajanjima

[aparatusonitus]

Evo našao i link s manje od 1Mb http://www.dianyuan.com/bbs/u/82/659501254486937.pdf

[LesFaul]

Jest manji je, ali je zato i samo 28 stranica u pitanju od ukupno 532

[aparatusonitus]

A hebiga...na prvu se činilo kao da je cijela knjiga tu

Bilo bi zanimljivo čuti i razmišljanja naših snaga o tzv. "swinging choke", kao i korištenja primara 2-ju istih trx (sekundari se ne koriste) kao differential mode choke, kao i korištenja dvaju sekundara jednog te istog trx (primar se ne koristi, namotaji u istom smjeru) kao common mode choke, te korištenja dvaju sekundara jednog te istog trx (primar se ne koristi, namotaji u kontra smjeru) kao differential mode choke.

[sstrsat]

A hebiga...na prvu se činilo kao da je cijela knjiga tu

Bilo bi zanimljivo čuti i razmišljanja naših snaga o tzv. "swinging choke", kao i korištenja primara 2-ju istih trx (sekundari se ne koriste) kao differential mode choke, kao i korištenja dvaju sekundara jednog te istog trx (primar se ne koristi, namotaji u istom smjeru) kao common mode choke, te korištenja dvaju sekundara jednog te istog trx (primar se ne koristi, namotaji u kontra smjeru) kao differential mode choke.

Ivo, ka i sve drugo tako i swinging choke ima i prednosti i mane. Ta njezina osobina da joj se induktivitet minja u dosta sirokim granicama i da je zapravo najmanji pri nominalnoj (mozda bolje rec maksimalnoj) struji kroz nju i da raste sa smanjivanjem struje pa postaje znacajno veci na malim strujama, izgleda za neke stvari naoko vrlo pozeljna.
Iako zapravo svaku prigusnicu na feromagnetnoj jezgri mozemo donekle smatrat ka "swinging choke", kod "normalnih prigusnica su te promine induktiviteta daleko manje. Zapravo svaka "normalna" prigusnica postaje neka vrsta "swinging choke" ako se maksimalna (nominalna) struja kroz nju postavi tako da ju dovede negdi na rub saturacije jezgre ili da zapravo i malo zadje u saturaciju.

Zac san rekal naoko? Mozda san falil ali koliko te poznan moga bin se kladit da si u vezi nje bar u primislima pomisljal na eventualnu upotribu sa pojacalima klase AB (strujno varijabilnim teretima) di bi ta osobina promine induktiviteta koju ima "swinging choke" tribala vrsit nesto ka regulaciju napona napajanja takvog pojacala i odrzavat ga priblizno istim bez obzira na nivo signala sa kojim ono radi.
Takvu funkciju ona nazalost ne moze vrsit, elki iza nje to onemogucuju. Imat ce ona na "regulaciju" nekog manjeg uticaja ali ne previse znacajnog. Ona u realnom ispravljacu moze vrsit "regulaciju" izlaznog napona u slucaju relativno sporih varijacija mreznog napona ili isto takvih varijacija struje tereta. Tu bi mogla bit dobra.... ali i ne mora bit dobra u svim aspektima. Njezin povecani induktivitet pri manjim strujama (koji nosi i veci Q-faktor) moze dovest do ringinga i zavisno od situacije do pogorsanja filtriranja. Naravno, ako pod filtriranjem podrazumivamo i potiskivanje smetnji iz mreze a ne samo peglanje 100Hz ripplea. Koliko ce bit dobra ili losa zavisi naravno o konkretnoj prigusnici i konkretnom teretu.
Sve u svemu, mislin da se ne isplati puno zamarat sa primjenom "swinging choke" u audio uredjajima koji nas ovdi zanimaju. Ima ona neka druga podrucja primjene koja nimaju veze sa audiom ka ca je npr primjena u motor inverterima ali o tome mislin da nima smisla ovdi razglabat.

Ca se tice koristenja parcijalnih namotaja trafa u funkciji common mode / diferential mode choke, to teoretski gre ali u praksi je ipak malo drukcije ako naravno govorimo o stavljanju standardnih mreznih trafi u tu funkciju. Ti trafi uglavnom nisu motani bifilarno tako da se u njima ne bi ostvarilo potpuno ponistavanje magnetskih tokova (osnovni uvit za rad takvih prigusnica) pa time ni rezultati ne bi bili neki veliki. Ako razmatramo "NF" filtraciju, tu bimo dobili manji induktivitet nego kod propisno dizajnirane prigusnice pa bi i filtracija bila slabija a ako razmatramo "VFF" filtraciju, generalno dosta veliki parazitni kapaciteti standardnih trafa bi vrlo brzo doveli da takav filter postane skroz neefikasan

[aparatusonitus]

Ivo, ka i sve drugo tako i swinging choke ima i prednosti i mane. Ta njezina osobina da joj se induktivitet minja u dosta sirokim granicama i da je zapravo najmanji pri nominalnoj (mozda bolje rec maksimalnoj) struji kroz nju i da raste sa smanjivanjem struje pa postaje znacajno veci na malim strujama, izgleda za neke stvari naoko vrlo pozeljna.
Iako zapravo svaku prigusnicu na feromagnetnoj jezgri mozemo donekle smatrat ka "swinging choke", kod "normalnih prigusnica su te promine induktiviteta daleko manje. Zapravo svaka "normalna" prigusnica postaje neka vrsta "swinging choke" ako se maksimalna (nominalna) struja kroz nju postavi tako da ju dovede negdi na rub saturacije jezgre ili da zapravo i malo zadje u saturaciju.

Upravo kako si je definirao tako sam je i shvatio, jer sam nešto malo čačkao po netu u vezi swinging choke-a pa me zainteresirala

Zac san rekal naoko? Mozda san falil ali koliko te poznan moga bin se kladit da si u vezi nje bar u primislima pomisljal na eventualnu upotribu sa pojacalima klase AB (strujno varijabilnim teretima) di bi ta osobina promine induktiviteta koju ima "swinging choke" tribala vrsit nesto ka regulaciju napona napajanja takvog pojacala i odrzavat ga priblizno istim bez obzira na nivo signala sa kojim ono radi.

Dobio bi okladu, sada me več čitaš kao knjigu...kopka me kako izvesti regulaciju napajanja u AB klasi (dakle kompletnog ampa, ne samo driverski stupanj) već duže vrijeme, pasivno ili aktivno, pa razmatram moguće opcije a da ne zapizdin u nebesa po svom običaju

Takvu funkciju ona nazalost ne moze vrsit, elki iza nje to onemogucuju. Imat ce ona na "regulaciju" nekog manjeg uticaja ali ne previse znacajnog. Ona u realnom ispravljacu moze vrsit "regulaciju" izlaznog napona u slucaju relativno sporih varijacija mreznog napona ili isto takvih varijacija struje tereta. Tu bi mogla bit dobra.... ali i ne mora bit dobra u svim aspektima. Njezin povecani induktivitet pri manjim strujama (koji nosi i veci Q-faktor) moze dovest do ringinga i zavisno od situacije do pogorsanja filtriranja. Naravno, ako pod filtriranjem podrazumivamo i potiskivanje smetnji iz mreze a ne samo peglanje 100Hz ripplea. Koliko ce bit dobra ili losa zavisi naravno o konkretnoj prigusnici i konkretnom teretu.
Sve u svemu, mislin da se ne isplati puno zamarat sa primjenom "swinging choke" u audio uredjajima koji nas ovdi zanimaju. Ima ona neka druga podrucja primjene koja nimaju veze sa audiom ka ca je npr primjena u motor inverterima ali o tome mislin da nima smisla ovdi razglabat.

I tu si u pravu, swinging choke ima probleme koje si spomenuo, a vjerojatno i one koje (još) nisi, ali takve prigušnice su našle svoju primjenu u cjevašima AB klase u vremenima kada nisu postajali visoko kapacitetni kondenzatori kakve imamo danas, pa su se dosjetili nju iskoristiti i sve je dobro (valjda) funkcioniralo. Osim toga, i danas imamo primjera da se koriste, vrlo rijetko doduše, u SS pojačalima AB klase kao što je Musical Fidelity, Teac itd. ako se dobro konstruira/proračuna. Ima nešto zanimljivih postova na diyaudio.com forumu u cijevnoj i SS sekciji pa ću nastojati objediniti najinteresantnije kako mi vrijeme dopusti da sve skupa malo prokomentiramo.

Ca se tice koristenja parcijalnih namotaja trafa u funkciji common mode / diferential mode choke, to teoretski gre ali u praksi je ipak malo drukcije ako naravno govorimo o stavljanju standardnih mreznih trafi u tu funkciju. Ti trafi uglavnom nisu motani bifilarno tako da se u njima ne bi ostvarilo potpuno ponistavanje magnetskih tokova (osnovni uvit za rad takvih prigusnica) pa time ni rezultati ne bi bili neki veliki. Ako razmatramo "NF" filtraciju, tu bimo dobili manji induktivitet nego kod propisno dizajnirane prigusnice pa bi i filtracija bila slabija a ako razmatramo "VFF" filtraciju, generalno dosta veliki parazitni kapaciteti standardnih trafa bi vrlo brzo doveli da takav filter postane skroz neefikasan

To je to sve točno, ali ja ću svakako probati prvom prilikom, znaš ono "prigušnica iz ladice za siromašne"

[sstrsat]

Dobio bi okladu, sada me več čitaš kao knjigu...kopka me kako izvesti regulaciju napajanja u AB klasi (dakle kompletnog ampa, ne samo driverski stupanj) već duže vrijeme, pasivno ili aktivno, pa razmatram moguće opcije a da ne zapizdin u nebesa po svom običaju

Ima i za to nacina, od klasicnog serijskog ili shunt regulatora pa nadalje. Ako si spreman tolerirat poprilicnu toplinu koju ce razvijat takvi i regulatori onda ne tribas ic dalje od njih. I jedan i drugi se mogu izvest da budu vrlo kvalitetni i sa staticke strane i sa dinamicke strane (ono kad amp naglo zatrazi puno struje). Ako im posvetis dovoljno paznje da mogu obradit vec i samo 100-ak kHz-a, i serijski i shunt regulator ce odlicno obavljat posal. A dostizanje tih 100-ak kHz-a stvarno ne bi tribalo bit neki problem.
Realno je ocekivat da ce amp ispoljit najvece strujne zahtive na najnizim frekvencijama a tome ce tako izvedeni stabilizator bez i najmanjeg problema udovoljit. A ako i naleti neki tranzijent sa kojim bi hipoteticki i na 20kHz amp ispoljil maksimalne strujne zahtive, nista strasno. Stabilizator ce reagirat sa nekim vrlo malim delayem ali ce taj tranzijent otic isto tako brzo kako je i dosal.
A ako stabilizator izvedes da moze obradit i frekvencije reda MHz-a onda ce on bit u stanju i na najbrze i najteze strujne zahtive od strane ampa prakticno trenutno odgovorit. Sa danasnjim komponentama planiranje i izrada takvog stabilizatora koji bi i unutar MHz podrucja odrzal minimalni izlazni otpor i brzinu reakcije stvarno ne bi tribala bit problem.

Poanta je samo u tome da stabilizator mora bit dosta brzi od ampa. A to nazalost mnogi previde i vrlo cesto se na shemama stabilizatora vidi hrpa elemenata koji su stavljeni "da suzbiju oscilacije" bez da se i provalo sagledat da li su bas svi potribni. Je, ta hrpa elemenata obicno efikasno suzbija oscilacije ali ujedno ne samo suzbija nego i ubija brzinu reakcije stabilizatora. I ka rezultat se vrlo cesto dobije da amp sa takvim stabilizatorom zvuci losije nego da je napajan iz samih elki.

Nazalost, kod svih tih stabilizatora je veliko generiranje topline neizbizno ali ako ti to nije presudno pitanje onda zaista ne tribas ic dalje od dobro konstruiranog serijskog ili shunt regulatora.

Ali ako je generiranje topline iz ovih ili onih razloga vazno pitanje, ima i alternativnih risenja a to je SMPS. Taj ce stvarno generirat najmanju mogucu kolicinu topline a kako danasnji SMPS dela sa vrlo visokim frekvencijama komutiranja nije mu problem udovoljit strujnim zahtivima ampa. Iako puno njih ima averziju prema SMPS (iz uglavnom iracionalnih razloga), on predstavlja odlicno risenje. Je da je trud oko njegove izrade puno veci nego oko izrade "klasicnog" stabiliziranog ispravljaca ima i nekih nacina da se potribni trud smanji. Npr adaptacijom SMPS-a koji se koriste u IBM, HP... serverima.
Takve iz servera navodin zato ca svi oni delaju na 100-ak kHz dok vecina standardnih komercijalnih SMPS-a koji daju standardne napone dela uglavnom na 30 do 40 kHz (tako su jeftiniji u proizvodnji ).
Mada bi zapravo vec i takvi koji delaju na 30-ak kHz-a donili jako puno a to bi i bila najjednostavnija solucija (bez prepravki). Kako npr tipicni 100W AB amp pita cca +/-50V napajanja, to bi bez problema odradila dva standardna 48V-na SMPS-a. Ili 4 jos standardnija (pa time i jeftinija) koji daju po 24V.
Kako ti standardni SMPS-i imaju izlazne napone uglavnom 12V, 24V, 36V, 48V onda zapravo postoji jako puno kombinacija za pokrit sve snage ampa u rasponu od 20 do 200W bez da se bitno poveca unutrasnji ootpor takvog izvora. Je da je tim komercijalnim SMPS pozeljno izvadit obicno dosta lose ugradjene kineske elke i stavit neke kvalitetne ali to je i jedina "prepravka" Ako to malo truda oko zamine elka uopce mozemo zvat prepravkom.

Za one koji zaziru od upotribe SMPS-a mogu rec da ce i moj SE amp sa Vfetom (onaj koji je tribal bit gotov za TF2012 ali ce nazalost morat cekat iducu godinu) bit napajan iz takvih komercijalnih kineskih SMPS-a. Ki zeli, neka izvuce neke zakljucke

[aparatusonitus]

Ima i za to nacina, od klasicnog serijskog ili shunt regulatora pa nadalje. Ako si spreman tolerirat poprilicnu toplinu koju ce razvijat takvi i regulatori onda ne tribas ic dalje od njih. I jedan i drugi se mogu izvest da budu vrlo kvalitetni i sa staticke strane i sa dinamicke strane (ono kad amp naglo zatrazi puno struje). Ako im posvetis dovoljno paznje da mogu obradit vec i samo 100-ak kHz-a, i serijski i shunt regulator ce odlicno obavljat posal. A dostizanje tih 100-ak kHz-a stvarno ne bi tribalo bit neki problem.
Realno je ocekivat da ce amp ispoljit najvece strujne zahtive na najnizim frekvencijama a tome ce tako izvedeni stabilizator bez i najmanjeg problema udovoljit. A ako i naleti neki tranzijent sa kojim bi hipoteticki i na 20kHz amp ispoljil maksimalne strujne zahtive, nista strasno. Stabilizator ce reagirat sa nekim vrlo malim delayem ali ce taj tranzijent otic isto tako brzo kako je i dosal.
A ako stabilizator izvedes da moze obradit i frekvencije reda MHz-a onda ce on bit u stanju i na najbrze i najteze strujne zahtive od strane ampa prakticno trenutno odgovorit. Sa danasnjim komponentama planiranje i izrada takvog stabilizatora koji bi i unutar MHz podrucja odrzal minimalni izlazni otpor i brzinu reakcije stvarno ne bi tribala bit problem.

Poanta je samo u tome da stabilizator mora bit dosta brzi od ampa. A to nazalost mnogi previde i vrlo cesto se na shemama stabilizatora vidi hrpa elemenata koji su stavljeni "da suzbiju oscilacije" bez da se i provalo sagledat da li su bas svi potribni. Je, ta hrpa elemenata obicno efikasno suzbija oscilacije ali ujedno ne samo suzbija nego i ubija brzinu reakcije stabilizatora. I ka rezultat se vrlo cesto dobije da amp sa takvim stabilizatorom zvuci losije nego da je napajan iz samih elki.

Nazalost, kod svih tih stabilizatora je veliko generiranje topline neizbizno ali ako ti to nije presudno pitanje onda zaista ne tribas ic dalje od dobro konstruiranog serijskog ili shunt regulatora.

Nije mi problem postići brzinu reakcije (bilo da se radi o serijskom ili paralelnom regulatoru, tu je AD811 kao pojačalo greške), problem je razvijanje topline, jer kao pravi dalmoš ne podnosim vrućinu pa bježim prema AB klasi. Shunt regulator za AB klasu bi u najpovoljnijem slučaju mogao zadovoljiti tek cca. 20% od najgoreg tranzijenta koji bi se mogao dogoditi, što znači da bi sve iznad bilo neregulirano - direktno s glavnih/lokalnih elektrolita, što je vjerojatno i dobro kad je u pitanju takav shunt.

Sljedeća opcija je serijski regulator koji umjesto ampa guta dio topline, ali bi barem regulacija bila moguća i za najveće tranzijente. Ali, kao i kod shunta, generiraju se komponente za izradu nečeg takvog, pa bi ispalo da je regulator veći i složeniji od samog ampa (apsurdna situacija, kad je izlazni amp u pitanju).

Ostaje dakle swinging choke kao sljedeća opcija, ali o noj premalo znam da bih nešto suvislo komentirao. Takva varijanta je vrlo izgledna, samo treba naučiti kako je pravilno dimenzionirati i ukrotiti probleme koje njena primjena donosi s raspoloživim alatima (snubberi i sl.)

Ali ako je generiranje topline iz ovih ili onih razloga vazno pitanje, ima i alternativnih risenja a to je SMPS. Taj ce stvarno generirat najmanju mogucu kolicinu topline a kako danasnji SMPS dela sa vrlo visokim frekvencijama komutiranja nije mu problem udovoljit strujnim zahtivima ampa. Iako puno njih ima averziju prema SMPS (iz uglavnom iracionalnih razloga), on predstavlja odlicno risenje. Je da je trud oko njegove izrade puno veci nego oko izrade "klasicnog" stabiliziranog ispravljaca ima i nekih nacina da se potribni trud smanji. Npr adaptacijom SMPS-a koji se koriste u IBM, HP... serverima.
Takve iz servera navodin zato ca svi oni delaju na 100-ak kHz dok vecina standardnih komercijalnih SMPS-a koji daju standardne napone dela uglavnom na 30 do 40 kHz (tako su jeftiniji u proizvodnji ).
Mada bi zapravo vec i takvi koji delaju na 30-ak kHz-a donili jako puno a to bi i bila najjednostavnija solucija (bez prepravki). Kako npr tipicni 100W AB amp pita cca +/-50V napajanja, to bi bez problema odradila dva standardna 48V-na SMPS-a. Ili 4 jos standardnija (pa time i jeftinija) koji daju po 24V.
Kako ti standardni SMPS-i imaju izlazne napone uglavnom 12V, 24V, 36V, 48V onda zapravo postoji jako puno kombinacija za pokrit sve snage ampa u rasponu od 20 do 200W bez da se bitno poveca unutrasnji ootpor takvog izvora. Je da je tim komercijalnim SMPS pozeljno izvadit obicno dosta lose ugradjene kineske elke i stavit neke kvalitetne ali to je i jedina "prepravka" Ako to malo truda oko zamine elka uopce mozemo zvat prepravkom.

Za one koji zaziru od upotribe SMPS-a mogu rec da ce i moj SE amp sa Vfetom (onaj koji je tribal bit gotov za TF2012 ali ce nazalost morat cekat iducu godinu) bit napajan iz takvih komercijalnih kineskih SMPS-a. Ki zeli, neka izvuce neke zakljucke

Ispada da je SMPS jedina opcija pri kojoj moguće regulirati i za najveće tranzijente, ali o tome apsolutno ništa ne znam, pa bi jedina opcija bila kupovina gotovog SMPS-a kao što i ti predlažeš. Ali nekako sam vrlo, vrlo skeptičan prema gotovim SMPS, ukoliko ne znam tko je to i kako konstruirao. Mislim da je tu potrebno vrhunsko znanje za napravit nešto kvalitetno.

Edit: Mislim da se SMPS ponaša slično kao i swinging choke, samo što se u slučaju SMPS događa pri tranzijentima da se napon mijenja za struju, slično kao kod swinging choke kad se se induktivitet mijenja za struju...pa me ispravite ako griješim.

[sstrsat]

pa bi ispalo da je regulator veći i složeniji od samog ampa (apsurdna situacija, kad je izlazni amp u pitanju).

Nije to uopce apsurdna situacija i tu je mozda samo problem u nekim psiholoskim barijerama. Kad se prihvati cinjenica (koju ti naravno jako dobro znas ) da su amp u uzem smislu i izvor napajanja zapravo samo komponente jednog sklopa (ampa u cjelini) onda to prestaje bit apsurdna situacija i postaje sasvim normalna situacija.

Ostaje dakle swinging choke kao sljedeća opcija, ali o noj premalo znam da bih nešto suvislo komentirao. Takva varijanta je vrlo izgledna, samo treba naučiti kako je pravilno dimenzionirati i ukrotiti probleme koje njena primjena donosi s raspoloživim alatima (snubberi i sl.)

Ona ti nazlost nije nikakva opcija. Iz vise razloga. Ajmo za pocetak rec da je prakticno nemoguce odrzat linearnu prominu induktiviteta u tolikom opsegu koliko varira amplituda struje kod AB ampa. Pa cak i kad bi se prihvatilo da potribna promina induktiviteta moze bit nelinearna, znaci da indukcija u prigusnici varira od nule do punog zasicenja iste jos uvik je sve to neupotribljivo.
Ka prvo, razmisli koliki bi moral bit opseg variranja induktiviteta takve swing coil. Ne zaboravi da u tipicnom 100W AB ampu amplituda struje po grani varira od nule do 5A koliko triba za dobit 100W na 8 oma. Pa cak i da uzmes da je varijacija struje "samo" od struje mirovanja (tipicno 50-ak mA) do maksimuma jos uvik si u rasponu za dva reda velicine. A u tom istom rasponu koliko ti je varijacija struje ampa ti triba bit i raspon varijacije induktiviteta.
Da ne zaboravin i onaj slatki mali uvjet da bi ispred prigusnice moral bit izuzetno "tvrdi" izvor DC napona koji ne bi ni najmanje variral bez obzira na potrosnju. A to znaci visestruko predimenzionirani stabilizator (koji bi moral bit u stanju dat nekoliko puta vise od tih 5A amplitude struje.
Takav stabilizator je neophodan uvit da bi (teoretski idealizirana) swing coil mogla delat ka regulator sa predvidivim ponasanjem.

Ajmo dalje, koji broj zavoja odabrat na takvoj swing coil? Veliki ili mali. Da li zrtovat kvalitetu regulacije pri velikim ili pri malim strujama? Nima sanse da ona jednako radi u navedenom rasponu struja.

I nakon svega, ceka te i surova realnost u kojoj ne postoje idealne komponente. Svaka komponenta, pa tako i swing coil, ima svoje parazitne parametre. Za pocetak od samog omskog otpora namotaja koji bi jako i smanjil opseg regulacije i degradiral njezinu kvalitetu do parazitnog kapaciteta koji bi dovel da se nakon rezonancije takva prigusnica ponasa ka kondenzator i da zapravo ne sluzi nicemu.

I ovo, zapravo samo povrsinsko zagrebanje, je vec previse a jos se nisan ni dotakal onih lipih stvari u jezgri. Eddi curent i ostale lipote

Ivo, nemoj mislit da ti rusin entuzijazam oko ideje za upotribu swing coil ali realnost je takva kakva je. Mozes naravno za probu namotat neku prigusnicu sa parsto zavoja dovoljno debele zice i igranjem sa velicinom jezgre postic da ti upada u saturaciju (di induktivitet postaje minimalan) recimo bas na spomenutih 5A pa je provat vezat u grane napajanja ampa. Vidit ces ca ce ti skop pokazat na spojistu ampa i takve prigusnice a iz preventivnih razloga bin ti jako preporucil da koristis brze osigurace u granama napajanja.

Ispada da je SMPS jedina opcija pri kojoj moguće regulirati i za najveće tranzijente, ali o tome apsolutno ništa ne znam, pa bi jedina opcija bila kupovina gotovog SMPS-a kao što i ti predlažeš. Ali nekako sam vrlo, vrlo skeptičan prema gotovim SMPS, ukoliko ne znam tko je to i kako konstruirao. Mislim da je tu potrebno vrhunsko znanje za napravit nešto kvalitetno.

Ne tribas bit toliko nepovirljiv prema gotovim kupovnim SMPS. Je, naravno da je potribna ogromna kolicina znanja da bi se kvalitetni SMPS konstruiralo od nule do finalnog proizvoda ali tu kolicinu znanja su proizvodjaci SMPS-a itekako usvojili. Bez toga ne bi uopce ni mogli opstat na trzistu.
Zapravo je jedini pravi problem tih kupovnih SMPS-a dosta niska kvaliteta ugradjenih elki (smanjenje troskova proizvodnje) ali ca te moze spricit da stavis kvalitetne elke i risis tu stavku. A ako osim njih zaminis cesto ugradjivane "fast" diode sa Schotkicama, imas odlican i izuzetno pouzdan SMPS.
Za proizvodjace su trafi u tim napajanjima davno procitana knjiga i oni ih rutinski stancaju, prakticno bez ikakve varijacuje u kvaliteti ili parametrima. Isto su i problemi oko suzbijanja raznih rezonantnih pojava i istitravanja vec odavno od strane proizvodjaca rjeseni, tocno znaju na kojim jezgrima ce motat kakve zavojnice koje im tribaju za ta filtriranja i tu vise nima iznenadjenja. A jos manje ima iznenadjenja u topologijama SMPS-a i komponentama koje se u njima koriste. Brzih i jakih mosfeta ima na lopate a ni integriranih PWM regulatora nima puno manje.
I cemu onda imat skepsu prema tim kupovnim SMPS? Je da su gotovo svi redom kineski ali to nima nikakve veze. Cinjenica je da se oni danas koriste u bezbrojnim aplikacijama sirom svita i da su cak i bez obzira na generalno losu kvalitetu ugradjenih elki sasvim lipo izdrzali "probu vrimena"

Sad, ako bas nikako ne virujes tim kineskim SMPS, uvik se mozes uvatit adaptacija SMPS-a koji se koriste u serverima. Svi oni su dizajnirani da izdrze najmanje 5 godina konstantnog rada tako da se za njih ni u kojem slucaju ne moze rec da nisu kvalitetni (a mogal bin se kladit da si i oni gotovo svi proizvedeni u Kini ).
Naravno, te adaptacije takvih SMPS-a su puno kompliciranjije nego slaganje "lego kockica" sa onim standardnim 12, 24, 36, 48V. Ovdi triba ili premotavat trafo na potribne napone ili dodat jos jedan trafo za dobit zeljene napone ca je isto jako povoljno risenje ako se bas ne trazi stabilnost u okviru 10-akmV (ipak takav dodatni "vanjski" trafo nije obuhvacen regulacionom petljom samog SMPS-a)
Naravno, takve adaptacije imaju smisla ako su trazeni naponi visoki ili ako bas nikako ne mogu proc standardni naponi. A kako takvi serverski SMPS daju uglavnom samo +12V onda ne bi imalo puno smisla stavit npr 6 takvih cudovista (oni su u stanju dat i do 2kW snage!!) za dobit recimo +/-36V za napajat neki 50W AB amp.
kako god okrenes, za poluvodicki amp je sa danasnjim stanjem tehnike daleko najpovoljnije koristit kineske SMPS koji daju standardne napone. Jeftino i odlicno a taj relativno mali dodatni trosak oko ugradnje kvalitetnih elki te oslobadja briga oko njihove pouzdanosti.

[aparatusonitus]

OK, uvjerio si me...goodbye swinging choke, wellcome SMPS
A kada je već tako, imaš li ideju (dok se ilimzn ne oporavi, to je njegova zamisao) kako iskoristiti class-D amp u power-chip izvedbi kao što je Sanyo STK428-640 kao +/- regulator?

[sstrsat]

OK, uvjerio si me...goodbye swinging choke, wellcome SMPS
A kada je već tako, imaš li ideju (dok se ilimzn ne oporavi, to je njegova zamisao) kako iskoristiti class-D amp u power-chip izvedbi kao što je Sanyo STK428-640 kao +/- regulator?

Pa da sad ne gledan datasheet, onako odokativno umisto zvucnika sstavit trafo i ispravljace. Kako je taj amp virovatno iz modernije produkcije onda bi se, pretpostavljan, tu mozda moglo ic i na 10-ak kHz-a i time koristit mali trafo na feritnoj jezgri. Zamisal u svakom slucaju ima potencijala i nije ju lose detaljnije razmotrit. Ako je taj D-amp kreiran da prihvaca jedan relativno siri opseg impendancija tereta onda barem ovako na prvu nima neke prepreke zac to ne bi delalo. Mozda mu eventualno dodat jedan otporni teret koji bi disipiral dio snage i tako omogucil da taj amp-regulator vidi ipak manju razliku izmedju minimalnog i maksimalnog tereta.
Ali nemoj ovo uzet zdravo za gotovo, triban prvo pogledat u datasheet