Electrostatic loudspeaker (ESL)

[zbotic]

S tom simulacijom na računalu obično se dobije nešto što nema puno veze sa stvarnošću....

ti i simulacije na računalu

PS to je kao kada bi rekao da kalkulator nije dobar jer ti stalno izbacuje pogrešan rezultat , hteo si da dobiješ 10 a uporno mu daješ da sabere 8 i 9 . To je čista matematika , mislim na odziv u prvih par stotina herca . Ako se simulatoru daju tačni podaci onda on ne bi smeo da pogreši nikako .
Čak šta više , preporučuje se da se uči merenje mikrofonom niskih frekfencija upravo na osnovu tih simulacija .

Inače što se tiče rezne frekfencije od 300 hz preporučujem da ako je ikako moguće spuštanje na ispod 100 hz . Meni na slušalicama zvuk izgleda kao da nije povezan , kao da bas radi za sebe .

Naravno da je tako, osim kada to kažeš nekome tko je odslušao kompletan poslijediplomski studij numeričkog modeliranja konstrukcija.

Da nebi bilo dodatnih pitanja, u pola studija sam se prebacio na drugi koji je bio vezan uz novi posao pa su predmeti ostali "nepoloženi". Iako su pripadajući radovi i programi već bili gotovi. Priznato je na drugom studiju, ali su ovdje nazivi slikovitiji

num.jpg (103.58 KiB) Pogledano 7343 put/a.

[Rade]

Jedini problem sa svim simulatorima je unos tačnih podataka i onda nema problema . problem su neke promenjive veličine koje su jednostavno komlikovane za simulator ali se rešavaju na različite načine . Recimo materijali od kojih se prave kutije se ponašaju drugačije u zavisnosti od frekfencije , tj panel MDF ne vibrira isto na različitim frekfencijama i onda je teško postaviti tačnu veličinu gubitaka .
Ali ako se taj isti panel učvrsti onda je posao simulatora znatno olakšan . Simulator ne zna da je panel učvršćen , ali mu je postavljena vrednost gubitaka takva da nema problema sa promenjivošću .

Drugi način je kontrolisanje gubitaka , tj ono što englezi rade ......kontrolisana fleksibilnost korišćenjem šperploče.

PS priča oko zapremine se može svesti u potragu za nekim željenim odzivom prilagođenog prostoriji . Zvučnik može da radi od kompresije do basreflexa bez problema. Važno je samo da nije iritantan zvuk , sve ostalo nema veze ....manje ili više basa

[zbotic]

Ima dosta faktora koji utječu na rezultat i pri niskim frekvencijama. Ukoliko je volumen kutije malen neke stvari se pojednostavnjuju jer je tlak zraka u kutiji poprilično ravnomjeran. Ako se povećava volumen kutije onda više nije svejedno gdje je bas refleks otvor, kako su raspoređeni driveri, oblik kutije, koja je krutost stijenki kutije, kako je raspoređen unutrašnji damping. Također nije svejedno kako su raspoređene ukrute u kutiji i kako one svojim oblikom moduliraju tlak zraka. Naime svaka pregrada unutar kutije predstavlja prepreku oko koje zrak nekada struji turbulentno, a nekada laminarno, a to se i mijenja ovisno o tome je li pregrada bliže ili dalje od izvora tlaka (drivera) . Sve to svakako utječe na konačni rezultat. Gore navedena kutija od 75l već više nije mala kutija i spada u one u kojima se ovakve pojave mogu događati.
Zato razni konstruktori imaju svoje iskustvene "korektivne koeficijente" koji opet vrijede dok se taj konstruktor drži svojih formi dizajna. itd...... da ne širim teoriju jer to ionako malo koga zanima....
O ulaznim parametrima za driver mogla bi se voditi posebna diskusija, kako su mjereni, kako ih simulacijski program participira, što je zbroj raznih utjecaja itd.....

Simulacije su korisni početni inputi, a za svaki ozbiljnji problem mehanike fluida kojim sam se ja bavio na kraju se radila umanjena maketa ili su rađena mjerenja na pojednostavljenom modelu Zato da ja konstruiram neki svoj zvučnik radio bih probnu kutiju sa mogućnosti promjene volumena i provodio mjerenja na meni poznatoj aparaturi......... Eto.

[Rade]

Ima dosta faktora koji utječu na rezultat i pri niskim frekvencijama. Ukoliko je volumen kutije malen neke stvari se pojednostavnjuju jer je tlak zraka u kutiji poprilično ravnomjeran. Ako se povećava volumen kutije onda više nije svejedno gdje je bas refleks otvor, kako su raspoređeni driveri, oblik kutije, koja je krutost stijenki kutije, kako je raspoređen unutrašnji damping. Također nije svejedno kako su raspoređene ukrute u kutiji i kako one svojim oblikom moduliraju tlak zraka. Naime svaka pregrada unutar kutije predstavlja prepreku oko koje zrak nekada struji turbulentno, a nekada laminarno, a to se i mijenja ovisno o tome je li pregrada bliže ili dalje od izvora tlaka (drivera) . Sve to svakako utječe na konačni rezultat. Gore navedena kutija od 75l već više nije mala kutija i spada u one u kojima se ovakve pojave mogu događati.
Zato razni konstruktori imaju svoje iskustvene "korektivne koeficijente" koji opet vrijede dok se taj konstruktor drži svojih formi dizajna. itd...... da ne širim teoriju jer to ionako malo koga zanima....
O ulaznim parametrima za driver mogla bi se voditi posebna diskusija, kako su mjereni, kako ih simulacijski program participira, što je zbroj raznih utjecaja itd.....

Simulacije su korisni početni inputi, a za svaki ozbiljnji problem mehanike fluida kojim sam se ja bavio na kraju se radila umanjena maketa ili su rađena mjerenja na pojednostavljenom modelu Zato da ja konstruiram neki svoj zvučnik radio bih probnu kutiju sa mogućnosti promjene volumena i provodio mjerenja na meni poznatoj aparaturi......... Eto.

problem sa postavljanjem basreflex otvora može da bude i kod malih kutija .