Sansui AU-919

[tom_hifi]

Ma kud bi došao kad bi stavljao kondenzatore bog zna kakvog imena. Pa unutra ih ima na stotine. Ovako kad imaš do 10 elektrolita u uređaju onda možeš staviti 'bolji' elektrolit, al da sad ima neke pretjerane bitnosti i nema. Istina da ja nekad pretjerujem s tim, al to nije zbog imena ili bolji lošiji kondenzator, nego više zbog probe ... npr. oko 30-tak Oscona u playstationu ...

[sonny]

Nisam mislio na tebe konkretno, nego na neke od "refreshova" koji se nađu na netu...
Smatram da u takvim starim uređajima ima puno bitnijih stvari na koje treba obratiti pozornost nego na "ime" kondenzatora kojeg se ugrađuje...
Ne kažem da su milozvučni kondenzatori isti rang s kondenzatorima koje se nađu po obližnjim trgovinama elektroničkih materijala, ali da uređaj neće raditi dugi niz godina i s njima... U to baš i ne vjerujem... Naravno da ne treba kupovati i elektrolite apsolutno nepoznatih kineza, ali....

[tom_hifi]

Znam da nisi mislio na mene, no problemos

Al slažem se s tobom u vezi toga.

[ilimzn]

Eh da, to je ajmo reci jedna od prednosti iskustva s konstrukcijama, s vremenom naucis da osim prepoznati koji je element negdje stavljen, izuzetno je bitno prepoznati ZASTO je tamo stavljen, odnosno, koji su kriteriji njegovog odabira. Onda se covjek predje onu fazu da si misli 'kako su bili skrti ovi Japanci umjesto da svugdje stave Black-ono Cera-ove Gold-nesto trece itd', u razumijevanje kako zaista optimizirati proizvod a ne narusiti mu osobine radi kojih je napravljen - sto je tada definitivno bilo, da dobro zvuci (sto je SADA, o tome bi se dalo diskutirati).
U ovom slucaju, izbor ide nekako ovako: pozeljno je staviti nesto long-life tamo gdje su strujna naprezanja najveca, dakle pri ispravljacu, tim vise ako radi na vecoj temperaturi. Kondenzatori u RC filteru koji napaja bazu nekakvog tranzistora su vec druga proca, kriterij je ponajvise trajnost pri 'zagrijanim' uvjetima, R u RC filteru i tranzostor skrivaju ostale parametre. Izlazni elektrolit iza dodatnog RC filtera bi inace bio jako bitan, kad, kao u ovom sucaju, ne bi na kraju zice i iza konektora, postojao veci, lokalni, koji je jos k tome i bypassiran folijskim kondenzatorom. Taj elektrolit dakle stoji na mjestu gdje je vruce, gdje je napon prakticki nepromjenjen, sto podrazumijeva 105C radnu temperaturu i pozeljnio znacajno veci maksimalni napon od radnog, ali ne i neka carobna svojstva koja su najbitnija kod kondenzatora s vrlo niskim ili nikakvim istosmjernim naponom, ili onima na kojima se pojavljuje izmjenicna komponenta napona i struje. Ovdje je cak i struja prakticki konstanta s obzirom na topologiju onog sto napaja. S druge strane, postoji bypass koji ionako mora preuzeti na visokim frekvencijama, reda MHz - tu niti jedan veliki elektrolit ne bi bio sam po sebi dobar. Radi toga, stavljeni su 100V (umjesto 63) plavi Jamicon-i ali je zato stavljena Siemens multilayer neinduktivna folija kao bypass - i to je 'zadnji' kondenzator u nizu, na samoj ploci pojacala. Ova logika je, ako se pazljivo prouce originalni kondenzatori, bila kristalno jasna konstruktorima a i onima koji su odobravali financijske kalkulacije. Drugim rijecima, novci su bili ulozeni na najbitnija mjesta. Vise o tome u nastavku refresha.

[ilimzn]

Ma kud bi došao kad bi stavljao kondenzatore bog zna kakvog imena. Pa unutra ih ima na stotine. Ovako kad imaš do 10 elektrolita u uređaju onda možeš staviti 'bolji' elektrolit, al da sad ima neke pretjerane bitnosti i nema. Istina da ja nekad pretjerujem s tim, al to nije zbog imena ili bolji lošiji kondenzator, nego više zbog probe ... npr. oko 30-tak Oscona u playstationu ...

PA gle, proba je samo jedan dio price, pogotovo kad istovremeno isprobavas mijenjanjem kondenzatora na koje su kriteriji prilicno razliciti. Ono sto dobijes je najcesce 'drugacije' nego bolje, a nije jasno sto je zapravo na kojem mjestu odigralo najvecu ulogu - a upravo je to najbitnije. Iako je ponekad nemoguce iz simptoma odrediti razloge da nesto zvuci kako zvuci, ipak treba pokusati jer upravo u tome lezi pravo znanje. Inace, opet da se posluzim analogijom, netko bi mogao reci da su najbolji vijci od rostfraj-a i svugdje ih treba stavljati, ili jos bolje, od zlata, a znamo da nije tako, inace odavna ne bi vise bilo onih od mjedi, celika, plastike itd.

Inace, smijesno mi je kad ljudi kazu da 'ta stara krama, to nije nikakav High-End' a pricaju upravo o uredjajima koji su doslovno odredili taj naziv. Mislim da bi mnogi mladji konstruktori mogli nevjerojatno puno toga nauciti proucavanjem ove starudije, nevjerojatno je koliko su trikova znali prije 35 godina za koje svi misle da su izmisljeni nedavno - na zalost, vecinom su zaboravljeni. Jedan od boljih primjera je vodjenje masa i signala u shumi zica a niotkud bruma...

[sonny]

Da...
Kad samo pogledam tu šumu žica u onom primjerku kojeg imam doma, odmah izgubim volju za rad
No... Ti imaš originalno stanje, pa ću prema tome i ja nastojati refreshati tog kojeg posjedujem.. Ako ikad uspijem

[ilimzn]

Slijedeci korak je i dalje zagrijavanje - pomocni ispravljac i stabilizator za pretpojacalo i Phono stupanj. Osim njega inace postoji i poseban ispravljac za zastitu, indikatore, i releje za izlaz i muting, ukupno ima 11 kojekakvih izvora napona.

Ispravljac i stabilizitaor plocica izlazi bez lemljenja, iako su sve zice u zicanoj formi spojene na nju direktno, bez konektora. Srecom, konektori su na suprotnom kraju svih zica, ali skidanje plocice podrazumijeva i kompletno rastavljanje zicane forme da bi se sve zice napajanja mogle skinuti skupa s plocom. Srecom, nije tako strasno i kada se skine dobiva se ovo:

AU919_40.jpg (96.87 KiB) Pogledano 8969 put/a.

Malo precizniji pogled na tranzistore na hladilu, te grec (izmedju velikih elektrolita) otkriva poodmaklu koroziju izvoda, sto je u startu sumnjivo. Srecom, ovdje nema notornog ljepila unatoc velicini elektrolita, jer isti imaju 3 nozice. No, olakotna je okolnost da nozice malih tranzistora nisu toliko korodirale.

AU919_41.jpg (69.93 KiB) Pogledano 8969 put/a.

A ovo je pogled s strane lema. Neizbjezna prasina j eusla izmedju lima koji nosi pomocni trafo i filterske elektrolite i plocice te se natalozila tamo - iako je to zadnje slijepo crijevo sto se tice ventilacije i uopce mogucnosti da ista dodje tamo. No, 30+ godina j eneumoljivo, i ovo je cak i jako dobro s obzirom sto se sve moze naci u uredjajima ovog godista.

AU919_42.jpg (93.22 KiB) Pogledano 8969 put/a.

Nakon vizualnog pregleda ide klasicna procedura: sve sto se mijenja ili potencijalno mijenja ili cisti se skida s ploce a sama ploca ide u 'toplice', prvo se otklanjaju ostaci kalofonija ili slicnih pomagaca za lemljenje, zatim ide odmascivac, pa 'neutralizator' (uglavnom mjesavina sapuna i detergenta za staklo s malim dodatkom amonijaka koji neutralizira kiselinsku komponentu odmascivaca), nakon toga detergent i ispiranje demineraliziranom vodom i sushenje.

AU919_43.jpg (86.55 KiB) Pogledano 8969 put/a.

Nakon 'wellnesa' evo kako to izgleda s donje strane, spremno za nove dijelove:

AU919_44.jpg (72.88 KiB) Pogledano 8969 put/a.

I sa novim dijelovima, svi spojevi prelemljeni, provjereno 'na stolu':

AU919_45.jpg (61.61 KiB) Pogledano 8969 put/a.

AU919_46.jpg (71.42 KiB) Pogledano 8969 put/a.

Pogled na tranzistore, grec i konektor. Srecom, pokazalo se da je korozija strogo povrsinskog tipa a komponente su sasvim zdrave. Jos je dodatno ociscen i konektor, a na nozice greca su navucene cjevcice koje sluze istovremeno kao odstojnik i zastita od ponovne korozije s obzirom da se radi o bakru koji j eimao tek minimalan sloj kositra.

AU919_47.jpg (65.58 KiB) Pogledano 8969 put/a.

Ovdje se opet vidi paznja u pogledu selekcije elektrolita. Za razliku od prethodne ploce koja je imala u izlazu multiplikatore kapaciteta, koji nemaju povratne veze, ovdje se radi o klasicnom regulatoru s pojacalom greske. Da bi bio stabilan s poduljim zicama i kondenzatorima na kraju istih, treba i lokalno staviti na izlaz relativno nisku impedanciju, sto se ovdje postize pametnijim elektrolitima koji imaju i folijski bypass. Zato ovdje idu ekvivalentni Panasonic kondovi, us vec postojeci bypass neinduktivnom folijom.

[Kale021]

Pratim pozorno napredak...
I ne mogu ti reći koliko sam sretan kad vidim da se netko od istinskih znalaca ne zamara ili ne pretjeruje s zvučnim imenima kondenzatora...

Pa vidim da i ilimzn joristi vecinom rubycone, zar to nije dovoljno zvucno? Nadalje.. zar je pretjerivanje koristiti Nichicon ES (bipolarce), KZ ili FG? Pogotovo sto su, ponovno napominjem, vecinom slicnih dimenzija kao ovi stari, pa se ne treba prepravljati niti kondezator niti plocica. A plus toga, provjerni su i moram kazati, nisu nesto posebno skupi. Jedino sto se moraju nabavljati iz vanka (nema ih u Hr).
Ja sam imao cestih situacija, da je Sansui koristio u serijama od istog modela ELNE, a u udrugim serijama Nichicone, dakle u globalu, i oni nisu se priklanjali nekim High Spec kondezatorima, vec im je zavisilo od dobavljaca sto su imali, no posebna su prica oni narancasti elektroliti sa smolom zaliveni, e tu se triba staviti sto kvalitetniji.
Ja jednostavno sam se opredjelio za Nichicone i za Elne, jednostavno da bude u tradiciji Sansuia, jer su i oni nastavili raditi sa tim serijama elektrolita.

No, zaista ne treba davati 30 US$ za 100uF Black Gate, ako si na to mislio, i ja se slazem.

@Ilimzn
Ma kazi mi, jel provjeravas vrijednosti ovih karbonskih (ne fusible - ovi sivi) otpornika? Naime to mi je zaista opterecenje, provjeravati svakoga, ali i na njig sam naisao da odseta vrijednost iako nisu gorili. No puno rijedje nego kod ovih fusible.
I jos jedno, ma ja nakon skidanja starog sloja kalofonija, i nakon obavljenog posla, uvijek nanasam novi sloj kalofonija. Sta ti mislis o tome? Ja sam se jednostavno vodio cinjenicom da pertinaks je ionako porozan, a kalofonij dodatno dampira plocicu, spijecava oksidaciju lemova... opcenito konzervira plocicu, plus sto lijepo izgleda.

[sonny]

No, zaista ne treba davati 30 US$ za 100uF Black Gate, ako si na to mislio, i ja se slazem.

Ma na to sam mislio... I nisam mislio na nikakve refresheve iz HR... Ti i ilimzn radite čudo jedno posao... I vjerojatno još puno drugih ljudi... Ali vama dvojici jedino vjerujem i čitam sve vaše postove koje se tiču refresha

EDIT : Neka se ne ljuti nitko tko mi nije pao na pamet odmah... Tu je i Tubeman, naravno... I svi drugi koji rade takav mukotrpan posao... NHF again... Nisam mislio ništa loše...

[ilimzn]

posebna su prica oni narancasti elektroliti sa smolom zaliveni, e tu se triba staviti sto kvalitetniji.

Da, to je preteca danasnjih audio-elektrolita i ti su napravljeni s idejom da dobro podnose vrlo male ili nikakve polarizacijske napone, da imaju minimalnu struju curenja, i traju jako dugo - sto je u pravilu i slucaj, nisam jos nasao neki da bi radikalno odstupao ni nakon 30+ godina, no poraste im ESR. Srecom, vecinom su malih kapaciteta i u nedostatku direktne zamjene u 99.9% slucajeva neces e fulati ako se stavi kakva minijaturna folija.

Ja jednostavno sam se opredjelio za Nichicone i za Elne, jednostavno da bude u tradiciji Sansuia, jer su i oni nastavili raditi sa tim serijama elektrolita.

Postoje kriticna mjesta za elektrolite i ja tu najcesce stavim ekvivalent onog sto su oni stavili, uglavnom Nichicon i Elna, s rijetkim izuzecima, npr. na par mjesta sam stavljao Low ESR drugih firmi (npr. Panasonic, Sanyo, Yageo) gdje je jasno da je to najbitnija karakteristika ali tada jos nje bilo elektrolita specificno konstruiranih za to. NO, tu treba biti jako oprezan, vecina low ESR-a ima problema u audio aplikacijama ako na njima nije bar nekoliko volti cim konstantnijeg DC napona. U dva slucaja sam imao situaciju da sam vadio zamjenu i stavljao nesto blize originalu, u oba slucaja se radilo o DC blok kondenzatoru u NPV mrezi pojacala, sto i nije cudno jer je generalno iskustvo po tom pitanju pokazalo da je kvaliteta elektrolita na tom mjestu izuzetno bitna. Ujedno to je jedno od mjesta na kojem se najvise cuje upliv folijskog bypass-a.

@Ilimzn
Ma kazi mi, jel provjeravas vrijednosti ovih karbonskih (ne fusible - ovi sivi) otpornika? Naime to mi je zaista opterecenje, provjeravati svakoga, ali i na njig sam naisao da odseta vrijednost iako nisu gorili. No puno rijedje nego kod ovih fusible.

Fusible rutinski pregledam iako covjek s vremenom uoci koji su tipovi posebno problematicni. U svakom slucaju ima li ikakvih tragova promjene boje na fusible resistoru, odmah vadi i stavljaj drugi. Pri tome treba znati da se u biti radi o podvrsti metal-film otpora i u 95% slucajeva se moze takvim zamijeniti. Glavna im je osobina da ne mogu goriti plamenom (non-flammable) sto nije slucaj kod karbon film otpora.
Ostale otpore ne pregledavam osim vizualno - ako vidim ikakav trag korozije nakon ciscenja a POGOTOVO Sansui ljepila - odmah ide van i u vecini slucajeva ako imam dostojnu zamjenu, stavljam novi. U svakom slucaju odmah na provjeru - ponekad zastitni sloj jako dobro odradi svoj posao i usprkos ljepilu sve je OK ali jako cesto ljepilo doslovce izgrize nozice i kapicu, i ako ima ikakvih tragova toga, tj. nema zdravog dijela izvoda za lemljenje, otpor se ora zamijeniti.
Za sve ostale potrebe ide kad god je moguce provjera sklopa 'na stolu', i tu ako ima nekih cuda, odmah se pokaze - jednostavno stvar ne radi kako spada i onda se trazi greska. Moram ipak reci da je najcesci uzrok do sad bio poluvodic (kad se izuzme par slucajeva da sam ja nesto krivo stavio npr. jer je na ploci ili u manualu krivo oznaceno). U vecini slucajeva se radi o 'curechim' tranzistorima, a oni cesto i do kraja umru kad ih se prelemi (i budu izlozeni naglom porastu temperature). Ima i par slucajeva da su originalno stavljeni tranzistori ipak poddimenzionirani i to najcesce disipacijski, naravno tragovi o tome ostaju u obliku potamnjelog pertinaksa. Tu uvijek radim izuzetak i stavljam ako postoji, zamjenu koja moze izdrzati te uvjete.

I jos jedno, ma ja nakon skidanja starog sloja kalofonija, i nakon obavljenog posla, uvijek nanasam novi sloj kalofonija. Sta ti mislis o tome? Ja sam se jednostavno vodio cinjenicom da pertinaks je ionako porozan, a kalofonij dodatno dampira plocicu, spijecava oksidaciju lemova... opcenito konzervira plocicu, plus sto lijepo izgleda.

[/quote]

Na zalost imao sam prilike vidjeti i slucajeve gdje originalni kalofonij nije odradio dobar posao jer cistilo uvijek ima kiselinsku komponentu (inace ne bi cistilo okside). Poucen praksom i iskustvom iz vojne i mjerne tehnike, kalofonij nije dobar zastitni sloj cak ni u nekim kucnim uvjetima, u pravilu su ploce za ekstremne uvjete temperature i prasine posve oprane od bilo kakvog kalofonija, jer kombinacija temperature i prasine ne ide dobro s ljepljivoscu kalofonija. U slucaju vlage, obavezan je zastitni sloj i to s fungicidnim karakteristikama, no to nije predmet ove teme. Tko ocekuje rabiti ovakav uredjaj u takvim uvjetima, vjerojatno to ne radi u kuci, za sto j euredjaj namjenjen.
Inace, zeleni lak s kojim je zasticen bakar, ujedno i zatvara porozitet pertinaksa, ali samo s jedne strane i to je inace problem. Nanasanje kalofonija preko toga ne bi trebalo biti problem ako se radi samo o kalofoniju, ili o nekoj modernijoj inacici (tipa lotlack). Ako bi bas htjeli rijesiti pitanje pertinaksa, trebalo bi ploce odvlazivati na +55 stupnjeva i onda ih zastititi sa strane elemenata, no to u pravilu uopce nije prakticno. Radi svega toga radije ostavljam ploce posve ciste od bilo cega. Probao sam i jedno i drugo, i zakljucak je da kalofonij ne donosi nista toliko pozitivno da bi ga morao stavljati, ali istina, kad uredjaj radi nakon refresha, mirise kao nov