NAD S300

[pinco]

Evo ovako dobro radi, ali izgleda da je taj opamp neizbježan na trenutnoj shemi, vjerovatno je i u originalu iz istoga razloga. One 100k na livoj strani san stavija 2 od 75k i trimer od 50k, bilo je oko -4.5V sad je san to sveja na minimum, i sve radi OK.
Mogu ti bacit na mail sim, i modele za LTspice, pa da vidiš sam, program je besplatan, i lako se dodavaju modeli za razliku od CM-a, mogu se koristit direktno ovi od Boba Cordella, http://www.cordellaudio.com/book/spice_models.shtml šta ih je on sam radija.

[ilimzn]

Evo ovako dobro radi, ali izgleda da je taj opamp neizbježan na trenutnoj shemi, vjerovatno je i u originalu iz istoga razloga. One 100k na livoj strani san stavija 2 od 75k i trimer od 50k, bilo je oko -4.5V sad je san to sveja na minimum, i sve radi OK.
Mogu ti bacit na mail sim, i modele za LTspice, pa da vidiš sam, program je besplatan, i lako se dodavaju modeli za razliku od CM-a, mogu se koristit direktno ovi od Boba Cordella, http://www.cordellaudio.com/book/spice_models.shtml šta ih je on sam radija.

Eh, opet mi lupate po tim simulatorima svasta a ne znate zasto je tamo to sto je. Naravno da je offset kad je na desnoj strani diferencijala 1k na masu a na lijevoj 100k. Sad taj sklop s OPampom mora pojesti ostatak struje da pad napona na 100 i 1k bude isti, i sve se to dogodi odmah cim stavis ulaz preko kondenzatora. Vec sam spomenuo da je 100k ulazna impedancija za ovo pojacalo previse, u originalu je bila maks 5k i za to je projektirano, zato je otpor s druge strane 1k kao kompromis, dakle odnos je 1:5 maksimalno, a kod tebe je 1:100. Ako zelis spojiti tako kako je sada, preko ulaznog konda, onda ti ne treba OPamp nego treba na masu staviti s lijeve i desne strane ulaznog diferencijala isti otpor, sto spada u osnove projektiranja pojacala s bipolarcima na ulazu. Standardni ulazni otpori za izlazna pojacala su od 10-50k, moj bi prijedlog bio 22, 25 ili 27k. Tako slozeno pojacalo moze raditi i s balansiranim ulazom, samo treba jos drugu stranu XLR-a spojiti preko kondenzatora na desne baze diferencijala (na tocku od kuda ide 1k prema masi u sadasnjem izdanju).
Bez obzira na to, povecani ulazni otpor ce automatski povecati shum (dok nista nije spojeno), tako da je opozeljno da bude jos manji, ali to povlaci povecavanje ulaznih kondenzatora (ako se stave).

[pinco]

Tih 100k je cilo vrime je tu, on i onaj 1k sa desne strane. Ti ideš sa pritpostavkon da mi znamo malo više pa ne obraćaš pažnju na detalje....., znan za te otpornike da bi morali bit isti, al kad malo znaš i nisi siguran u sebe teško je to konkretno primjenit...., al dobro je ovo, na nije bilo problema nebi ništa ni naućija.
Evo šta kažeš za zadnju verziju serva....
Jos nesto na kraju - R13 bi bilo pozeljno smanjiti na nekih 47k. Njegova uloga je minorna za slucaj da se signal dovodi s niskoimpedantnog izvora (sto je u stvarnosti najcesce i slucaj) ali za visokoimpedantni, ili doveden preko atenuatora, moze povecati nivo shuma.

[ilimzn]

Tih 100k je cilo vrime je tu, on i onaj 1k sa desne strane. Ti ideš sa pritpostavkon da mi znamo malo više pa ne obraćaš pažnju na detalje....., znan za te otpornike da bi morali bit isti, al kad malo znaš i nisi siguran u sebe teško je to konkretno primjenit...., al dobro je ovo, na nije bilo problema nebi ništa ni naućija.
Evo šta kažeš za zadnju verziju serva....
Jos nesto na kraju - R13 bi bilo pozeljno smanjiti na nekih 47k. Njegova uloga je minorna za slucaj da se signal dovodi s niskoimpedantnog izvora (sto je u stvarnosti najcesce i slucaj) ali za visokoimpedantni, ili doveden preko atenuatora, moze povecati nivo shuma.

Tako je, no na shemi u originalu nije bio vezni kond na ulazu. Niskoimpedantni izvor dodje u paralelu s tih 100k, preko 5k. 100k je tu samo zato da ako prekine pot, ne ode izlaz u neke napone koje servo ne moze korigirati (iako bi se tada upalila zastita).
U originalu je ulazni pot 10k i kad nista nije spojeno na ulaz a postavljen je maksimum glasnoce, ujedno je tih 10k u paralelu s 100k ono sto vidi lijeva strana diferencijala. No, kad se na ulaz spoji niska impedancija, tad je ona u paralelu sa svim time i dominira. Tipicne izlazne impedancije source-ova su od par ohma do par stotina ohma, sto znaci da ovisno o polozaju potenciometra, ono sto vidi ulaz varira od priblizno nula (pot na minimumu) pa do malo vise od cetvrtine otpora potenciometra s kraja na kraj (kad je klizac u polozaju da je impedancija izvora plus taj dio pota jednak otporu od klizaca na masu, to j emalo vise od pola ukupnog otpora pota u dvije ekcije koje su u paraleli, dakle nesto vise od cetvrtine otpora pota) sto je oko 2.7k, pa nazad prema impedanciji izvora, par stotina ohma, kad je pot na maksimumu. Buduci da pot najcesce ipak stoji na prilicno niskim glasnocama, kao kompromis je uzeta sredina dviju krajnosti, 1k. Medjutim, sve je to pod uvjetom da nema veznog kondenzatora, jer je tako veza DC, sto direktno utice na DC offset. U simulaciji je uzeta priblizno duplo veca vrijednost da bi se dobila realna vrijednost offseta, i ta je vrijednost (otpor od 5k) vezana u seriju s idealnim generatorom, ciji je unutrasnji otpor nula.

Alternativa je ulazni kapacitet koji odvaja ulaz za DC od izvora, sa ili bez atenuatora/potenciometra. Tada lijeva strana diferencijala vidi samo 100k na masu u DC uvjetima, ali desna vidi 1k. Sto je jos gore, sada je otpor na kojem se razvija shum radi struje shuma iz ulaza pojacala tih ukupnih 100k, a ne kao sto je bilo prije racunato, tipicno par k, maksimalno 9.09k, shum je povecan 11 puta na racun povecanja otpora 11 puta, offset je povecan barem 11 puta u odnosu na prijasnji najgori slucaj, ali ne u najgorem slucaju, vec uvijek, sto je 20-40 puta vise od onog za sto je pravljen proracun. Radi toga treba poduzeti neke korekcije.
Za pocetak, ulazna impedancija koju vide lijeva i desna strana diferencijala mora biti ista. Na taj nacin se na oba ulaza generira isti offset, a kako je ulaz diferencijalni, sve sto je isto se ponistava. Ujedno, bez obzira na povecanje shuma, ta mjera smanjuje ulazni shum za korijen iz dva puta (da sad ne ulazim u razloge), tj. 3dB. Nije puno ali malo po malo. Nadalje, ulazna impedancija 100k je puno visa od standarda koji iznosi tipicno 50k ili manje. Radi toga se isplati smanjiti taj otpor na nesto reda 47k ili manje, jer to direktno smanjuje shum za isti faktor, ali i zahtijeva povecanje ulaznog kapaciteta. Predvidjen je kapacitet 10uF, sto, uz uvjet da je impedancija izvora relativno niska, omogucava daljnje smanjivanje ulaznog otpora, prema cca 20k. Sve ovo je za DC uvjete, i bez generatora signala. Ono sto generira shum u tim uvjetima je struja koja tece iz ili u ulaz, sto ovisi o balansi struja baze ulaznih tranzistora, a to opet ovisi o odnosu pojacanja PNP i NPN tranzistora u diferencijalima.

Ovdje cu objasniti malo poblize taj koncept. S obzirom da je struja emitera dobivena iz strujnog izvora u repu diferencijala, a diferencijal je jako degeneriran emiterskim otporima, moze se reci da su tranzistori u diferencijalu u dobrom balansu, te da je struja emitera svakog od njih polovica struje strujnog izvora. ISto vrijedi i za PNP i za NPN diferencijal. No, da bi tekla struja emitera, potrebna je i struja baze. Ona se u klasicnom spoju s jednim diferencijalom dobiva na impedanciji koja je spojena izmedju baze i mase, sto god to bilo - u stvarnosti to je kombinacija otpora koji se tamo mora staviti da bez izvora na ulazu diferencijal moze dobivati struju baze i korektno raditi. Ta struja baze, kao i svaka druga struja, na tom otporu proizvodi pad napona. Buduci da diferencijal pojacava razliku napona na svojim stranama, razliciti otpori na stranama daju razliku napona radi iste struje baze kroz razlicite otpore, a pojacalo to normalno pojacava, i dobivamo na izlazu offset. Bitno je znati da je na ovaj nacin offset stvoren odmah na ulazu i da se mogao izbjeci tako da je s obje strane diferencijala isti otpor.
U slucaju kao sto je S300, gdje su na ulazu komplementarni diferencijali, struja baze jednog diferencijala je pozitivna, a drugog negativna, kako su baze spojene zajedno, struja baze PNP diferencijala izlazi iz baza, a NPN ulazi u baze, pa tako jedan diferencijal napaja strujom baze drugi, i te se struje idealno posve ponistavaju. Da bi se to postiglo, pojacanje (beta) PNP i NPN tranzistora mora biti jednako, i struje strujnih izvora za emitere moraju biti iste. U stvarnosti se ovaj drugi uvjet relativno lako priblizava idealu, no za prvi je potrebna selekcija tranzistora. Bitno je znati da geometrijski jednaki PNP i NPN tranzsistori ne mogu imati ista pojacanja jer je fizika neumoljiva. Opet, u stvarnosti je to moguce aproksimirati selekcijom tranzistora. Bilo kako bilo, uvijek ostaje neka razlika struja koja tece u ovom slucaju u ili iz ulaza i stvara offset, no i dalje vrijedi ista stvar - offset je minimalan ako su otpori na lijevom i desnom ulazu isti.

Sto se tice shuma, jedan dio struje baze je struja shuma. Kao i kompletna struja baze, jednim dijelom se i struje shuma kod komplementarnog diferencijala ponistavaju, no shum je slucajna pojava i nikada nije moguce postici potpuno ponistavanje. U slucaju da su RMS vrijednosti struje shuma iste za PNP i NPN diferencijal iste, ukupna se struja shuma snanjuje na korijen iz dva RMS vrijednosti pojedine struje. Radi ovog komplementarni diferencijalni ulazi mogu raditi s povecanim strujama emitera / baze bez da se bitno poveca offset (jer dolazi do ponistavanja DC komponente) - sto je ujedno jedan od glavnih razloga zasto se koriste takvi ulazni stupnjevi - no struja shuma je uvijek samo za 3dB manja od slucaja s normalnim diferencijalnim ulazom. Drugim rijecima, ulazna struja ima puno vecu shumnu komponentu u odnosu na DC komponentu u odnosu na klasicni diferencijalni ulaz. Buduci da se komplementarni diferencijal rabi kad se zeli koristiti veca struja emitera ulaznog stupnja, a struja shuma je u prvoj aproksimaciji proporcionalna struji baze (koja je preko beta vezana na struju emitera), u praksi komplementarni ulazni diferencijali najcesce imaju vecu struju shuma i radi toga se najcesce sparuju s manjim ulaznim otporima, da se izbjegne povecanje nivoa shuma. Opet, u realnom svijetu stvari nisu tako jednostavne i tranzistori imaju optimum struje emitera u odnosu na struju shuma no za ovo razmatranje je bitno iz aproksimacije vidjeti zasto stvari jesu kakve jesu.

Ako sad prosirimo ovo razmatranje na realne uvjete, gdje je na ulazu izvor, ond aimamo dva slucaja:
1) DC veza izvora. Tipicno niska impedancija izvora ce dominirati nad ulaznim otpornikom, i pod uvjetom da je s kontra strane diferencijala isti otpor, offfset ostaje minimalana a smanjuje se shum jer na niskoj impedanciji izvora struja shuma stvara puno manji napon shuma. No, buduci da je ulazna impedancija dijelom odredjena izvorom, a u praksi njegova izlazna impedancija ne mora biti poznata, otpornik s druge strane diferencijala treba odrediti procjenom prema najvjerojatnijem scenariju u kojem ce se pojacalo realno naci, kako bi se dobio dobar kompromis po pitanju offseta i shuma.
2) AC veza izvora. U tom slucaju DC offset diktiraju samo otpornici s ulaza na masu, i lako se mogu odabrati da budu jednaki. Atenuatore i sl. stavljamo ispred veznih kondenzatora kako svojim varijabilnim otporom ne bi sudjelovali u DC uvjetima rada pojacala, dakle da ne uticu na offset. Na vrlo niskim frekvencijama, ispod donje granicne koju cine vezni kondenzator i ulazni otpor, shum je povecan jer ulazi vide relativno visoke otpore prema masi, no taj shum je tesko percipirati. Na frekvencijama iznad toga, impedancija koju vidi ulaz pojacala je s lijeve strane odredjena izvorom, i najcesce je vrlo niska, no s desne strane je i dalje ulazni otpornik koji moze biti dosta visoke vrijednosti. Dakle, bez dodatnih mjera, dobijemo mali offset neovisan o izvoru ali generalno visi shum. Ta dodatna mjera je opet ujednacavanje impedancije koju vidi pojacalo s obje strane diferencijala, i svodi se na dodavanje drugog, invertirajuceg ulaza - s lijeve strane pojacalo vidi recimo 47k u paralelu s (10uF + mala impedancija izvora), i to bi trebalo biti i s desne strane - dakle fali 10uF u seriju s nekom niskom impedancijom, reda do 1k. U nasem konkretnom slucaju imamo jedinstvenu priliku dodati cijeli jos jedan ulaz cime pojacalo dobiva balansiranu ulaznu struktiru. Jedinos to je potrebno kod spajanja nebalansiranog signala je da neiskoristeni ulaz XLJ konektora bude terminiranna masu (idealno preko par stotina ohma ali i kratki spoj ce sasvim dobro odraditi posao). Cak i bez toga ce pojacalo normalno raditi s nebalansiranim signalom ali s povecanim shumom.

[pinco]

Proćita san oovo 5-6 puta, fala na objašnjenju, stvarno dobro i razumljivo napisano, sad su mi neke stvari ipak jasnije.....
Ja san sebi zamislija ovo pojačalo iza buffera, ali u odvojenoj kutiji, vjerovatno cijevni sa 6N6P, šta bi tribalo dat izlazni otpor ispod 200R, on će normalno imat izlazni kond, pa ga u pojačalo nebi stavlja. Stvaija san na simulaciju 20k ulazni otpor ka neki kompromis, šta bi tribalo uz buffer lipo radit, a virujen da ni većina drugih izvora neće imat problema.
Tranzistore san prominija na BC550/BC560C, oni imaju veći hfe i manji šum, pa se offset još dodatno smanjija. Stavija san sve modele osim izlazne kaskode od Boba Cordell-a. Sa live strane one 100k san stavija po 75K i 50k trimer, i može se lipo poštelat izlaz serva na nulu. Sad kad san izjednaćija obe strane sa po 20k sve se super ponaša, servo radi odlićno.
Iman sad nekolko pitanja.
Jeli dosta u servu onaj kond od 1uF ili bi bilo bolje stavit malo više.
Jel triba pojačalu ogranićit malo frekvenciju, ako ostane onako 1k u seriju sa signalon, eventualno dodat neki 100-200p ili više prema masi, da ne pokupi neki HF signal ili sl?
Šta se balansiranoga ulaza tiće, nisan ima ima namjeru, jel ga nemogu iskoristit, neman sa ćime, ali nepita jist ako se ostavi ta mogućnost, nisan dobro svatija, ako se koristi balansirani ulaz, onda se i sa desne strane mora ostavit kako je 20k ostaje na masi, a ulaz se spaja priko 1k ka i na livoj strani, sa time da ako se koristi RCA jedan od nekorištenih spaja na masu, ovo mi nije jasno, jel onda mora na masu priko onoga ulaznoga kondenzatora, jel inaće će bit u paralali sa 20k za dc i stvorit offset.
Nevezanio za shemu, gledan u farnellu BC550C i 560C, nema i baš u ponudi puno, i nema PNP i NPN od istoga proizvođaća, i ima par god kad san kupova mora san od različitih proizvođaća, di i se može nabavit, a da su od neke poznatije firme, fch, philips, on itd, ili i se više ne proizvodi.


Total Harmonic Distortion: 0.022580%

Frekventna karakteristika:

Izlaz iz opampa:

[ilimzn]

Proćita san oovo 5-6 puta, fala na objašnjenju, stvarno dobro i razumljivo napisano, sad su mi neke stvari ipak jasnije.....
Ja san sebi zamislija ovo pojačalo iza buffera, ali u odvojenoj kutiji, vjerovatno cijevni sa 6N6P, šta bi tribalo dat izlazni otpor ispod 200R, on će normalno imat izlazni kond, pa ga u pojačalo nebi stavlja. Stvaija san na simulaciju 20k ulazni otpor ka neki kompromis, šta bi tribalo uz buffer lipo radit, a virujen da ni većina drugih izvora neće imat problema.

Vodi racuna da ako u samom ulazu pojacala nema veznog konda, onda postoji mogucnost da se pojavi offset kad spojis nesto drugo a ne svoj buffer, jer ce na lijevoj strani biti neki nizak otpor a na desnoj 20k. Zato bi ti moj prijedlog bio (ako ti nije preskupo stavljadi duple RCA / XLR ulaze) da stavis ulazne kondenzatore, ali tako da jedan konektor spojis ispred, a drugi iza konda. Onaj iza oznacis sa 'DC' a onaj ispred sa 'AC' i onda ako nisi siguran kamo spojiti, uvijek mozes staviti AC. Alternativa je samo jedan par uticnica ali s prekidacem koji prespaja kond(ove). Meni se osobno vise svidja rijesenje s dva konektora, manje je mehanickih kontakata u seriju sa signalom (samo konektori koji ionako moraju biti).

Tranzistore san prominija na BC550/BC560C, oni imaju veći hfe i manji šum, pa se offset još dodatno smanjija. Stavija san sve modele osim izlazne kaskode od Boba Cordell-a. Sa live strane one 100k san stavija po 75K i 50k trimer, i može se lipo poštelat izlaz serva na nulu. Sad kad san izjednaćija obe strane sa po 20k sve se super ponaša, servo radi odlićno.

E tu se sad postavlja pitanje kako treba podesiti trimer. Probaj ipak sotaviti ona dva otpora 100k bez spajanja njihovog spoja na masu, i usporedi izoblicenja. Kad smo vec kod toga, kod FFT-a je zgodnije ako frekventnu os pokazes linearno (i nije potrebno do jako visokih frekvencija jer FFT ionako tamo nece nista pokazati osim ako se pri 1 kHz ulazu ne postavi korak simulacije reda 100ns, sto bi izgeneriralo megabajte podataka i trajalo malu vjecnost), dovoljno je do 20-og harmonika. Ovako je malo tesko identificirati koji je koji harmonik...
Kvaka s ovakvim spojem na servu je da se balans drugog stupnja psotize donekle narusavanjem balansa prvog stupnja, pa sad treba naci kompromis kako anulirati offset a bez da se previse narusi balans ulaza. Ako imas vremena, probaj na izlaz DC serva spojiti zajedno obje spojne tocke 2x100k i lijeve i desne strane. Na taj nacin se ne narusava balans ulaznog stupnja ali se mijenja odnos struja prema gornjoj i donjoj polovici drugog stupnja. Iako oba izlaza diferencijala idu na svaku polovicu (jedan na bazu, drugi na emiter), uticaj bazne struje je veci, moguce je da bi takav servo bolje radio pod uvjetom da je upliv OPampa preko tih 100k otpora dovoljan.
Iz ova dva slucaja bi se moglo zakljuciti kako optimalno rijesiti servo i gdje zapravo nastaje najveci offset sad kad je ulazni stupanj rijesen.

Iman sad nekolko pitanja.
Jeli dosta u servu onaj kond od 1uF ili bi bilo bolje stavit malo više.

Koliko vidim, da - no pitanje je nabave takvog konda s vecim kapacitetom a malim dimenzijama. Mislim da tu s 2.2uF dodje kraj. Mozda je bolje povecati otpornik. Doduse pri ovim vrijednostima otpora OPamp obavezno mora imati FET ulaz.

Jel triba pojačalu ogranićit malo frekvenciju, ako ostane onako 1k u seriju sa signalon, eventualno dodat neki 100-200p ili više prema masi, da ne pokupi neki HF signal ili sl?

Da, svakako. Upravo kao sto si i napisao - iako bi ja stavio cak malo veci serijski otpor, reda 2.2k, i onda kond na masu reda 50-100p. Pazi, isto mora biti s obje strane diferencijala, pa i tamo ide kond na masu.

Šta se balansiranoga ulaza tiće, nisan ima ima namjeru, jel ga nemogu iskoristit, neman sa ćime, ali nepita jist ako se ostavi ta mogućnost, nisan dobro svatija, ako se koristi balansirani ulaz, onda se i sa desne strane mora ostavit kako je 20k ostaje na masi, a ulaz se spaja priko 1k ka i na livoj strani, sa time da ako se koristi RCA jedan od nekorištenih spaja na masu, ovo mi nije jasno, jel onda mora na masu priko onoga ulaznoga kondenzatora, jel inaće će bit u paralali sa 20k za dc i stvorit offset.

Dobro si zakljucio. Desna strana mora biti tocna kopija lijeve. Dakle, 20k na masu, kond na masu, serijski otpor, vezni kond. Vidi gore sto sam rekao za AC i DC ulaze. Koji god da se RCA koristi, optimum je na onaj nekoristeni staviti istu impedanciju kao onu na koristenom. No, kako interno postoji otpor u seriju, on generalno dominira pa je dobra aproksimacija staviti kratki spoj.
Ipak, ako se koristi AC ulaz, dakle vezni kond, moze se suprotni ulaz koji se ne rabi, ostaviti otvoren, bez da se pojavi offset, no nivo shuma nece biti optimalan, jer lijeva strana za AC vidi otpor izvora koji je nizak, a desna vidi uvjijek 20k.

Jos jedna bitna stvar - NPV opcija i balansirani ulaz su medjusobno iskljucivi. Nije neomuuce izvesti i to ali se povecava shum a uz to je potreban kompenzacijski kondenzator preko NPV otpora. Razlog tome je sto kod te opcije ulazni otpor dolazi dijelom serijski s izvorom signala, cime se povecava shum, ako se zeli razumno visok ulazni otpor, a onda to povlaci i vrlo velike vrijednosti otpora za NPV. Vac s 1k na masu s desne strane diferencijala je NPV otpor bio 100k, s 20k na masu taj otpor mora takodjer biti 20x veci, dakle 2 megaohma. Ulazni kapacitet diferencijala ma koliko bio malen s tako velikim NPV otporom cini niskopropusni filter s prilicno niskom gornjom granicnom frekvencijom, sto znaci da iznad te frekvencije NPV vise ne djeluje i pojacanje pojacala raste, pa se to kompenzira kapacitetom u paralelu s tim otporom (koji ce biti reda velicine par pF, pa i parazitni kapaciteti plocice i dijelova okolo budu problem).

Nevezanio za shemu, gledan u farnellu BC550C i 560C, nema i baš u ponudi puno, i nema PNP i NPN od istoga proizvođaća, i ima par god kad san kupova mora san od različitih proizvođaća, di i se može nabavit, a da su od neke poznatije firme, fch, philips, on itd, ili i se više ne proizvodi.

Proizvode se ali naravno dobavljaci radije kupuju jeftinije, tako da zaboravi da ces u ducanu nac Fch, ONsemi tid... osim slucajno

[pinco]

E tu se sad postavlja pitanje kako treba podesiti trimer. Probaj ipak sotaviti ona dva otpora 100k bez spajanja njihovog spoja na masu, i usporedi izoblicenja. Kad smo vec kod toga, kod FFT-a je zgodnije ako frekventnu os pokazes linearno (i nije potrebno do jako visokih frekvencija jer FFT ionako tamo nece nista pokazati osim ako se pri 1 kHz ulazu ne postavi korak simulacije reda 100ns, sto bi izgeneriralo megabajte podataka i trajalo malu vjecnost), dovoljno je do 20-og harmonika. Ovako je malo tesko identificirati koji je koji harmonik...
Kvaka s ovakvim spojem na servu je da se balans drugog stupnja psotize donekle narusavanjem balansa prvog stupnja, pa sad treba naci kompromis kako anulirati offset a bez da se previse narusi balans ulaza. Ako imas vremena, probaj na izlaz DC serva spojiti zajedno obje spojne tocke 2x100k i lijeve i desne strane. Na taj nacin se ne narusava balans ulaznog stupnja ali se mijenja odnos struja prema gornjoj i donjoj polovici drugog stupnja. Iako oba izlaza diferencijala idu na svaku polovicu (jedan na bazu, drugi na emiter), uticaj bazne struje je veci, moguce je da bi takav servo bolje radio pod uvjetom da je upliv OPampa preko tih 100k otpora dovoljan.
Iz ova dva slucaja bi se moglo zakljuciti kako optimalno rijesiti servo i gdje zapravo nastaje najveci offset sad kad je ulazni stupanj rijesen.

Prova san skinit masu sa toga spoja, razlika u izoblićenju je bila skoro nikakva, Total Harmonic Distortion: 0.022588% sa i
Total Harmonic Distortion: 0.022577% bez mase.
To za FFT parametre moran još proućit kako se minja, ima san te parametre od prije, nisan ih ja pisa, pa ih koristin za sve, može se linearna skala stavit, po naponu se ništa nevidi jel je velika razlika između signala i izoblićenja a po frekvenciji mi izgleda malo ćudno, neznan kako smanjit frekvenciju, pa da bude jasnije.....
Ako spojin oba spoja 100k na izlaz serva, servo ode na 15V izlaz i iman offset na izlazu, izoblićenja jesu nešto manja u takvome spoju, ali smanjivanje 100k otpora opet ne skida napon na izlazu serva. Šta mogu sad napravit?

Koliko vidim, da - no pitanje je nabave takvog konda s vecim kapacitetom a malim dimenzijama. Mislim da tu s 2.2uF dodje kraj. Mozda je bolje povecati otpornik. Doduse pri ovim vrijednostima otpora OPamp obavezno mora imati FET ulaz.

Simulator dopušta i 4Mega7 i 2u2, ovaj OPA134 ima jfet ulaz. Triba vidit u praksi, lako se promini jedan otpor.

Da, svakako. Upravo kao sto si i napisao - iako bi ja stavio cak malo veci serijski otpor, reda 2.2k, i onda kond na masu reda 50-100p. Pazi, isto mora biti s obje strane diferencijala, pa i tamo ide kond na masu.

Prova san 2k2 i 100p, ali neznan jesan dobro svatija, kad stavin na desnu stranu, dobijen suprotni efekat, vjerovatno si mislija na situaciju kod balasniranoga ulaza?
Znaći na livoj strani, eventualni kond pa 2k2 i onda 20k prema masi u paralelu sa 100p. Evo slika kad dodan 100p u paralelu sa 20k na desnoj strani. Zašto ima onaj njok na 8db i 5-6MHz, ide dosta daleko frekventna, jel to triba ogranićit nekako?

Proizvode se ali naravno dobavljaci radije kupuju jeftinije, tako da zaboravi da ces u ducanu nac Fch, ONsemi tid... osim slucajno

Ja san do sada većinon u Farnell-u kupova, jel tamo držu komponente po tipu i po proizvođaću pa mi je sigurnije i zađe na kraju jeftinije nego kod nas, evo gledan imaju samo u USA, jeftini su, triba platit 16$ dodatno jel dolazi od tamo, mogla bi se kupit neka veća kolićina ako ima zainteresiranih na forumu, to nikad nije višak......
http://uk.farnell.com/on-semiconductor/ ... Ntt=bc560C
http://uk.farnell.com/on-semiconductor/ ... dp/1705777

[zbotic]

Trebaju i meni neki otpornici sa US stocka, a uzeo bih i ove BC__ pa ako budeš naručivao javi se, mislim da je 16 dolara za cijelu narudžbu, provjeri.

[micro]

Trebaju i meni neki otpornici sa US stocka, a uzeo bih i ove BC__ pa ako budeš naručivao javi se, mislim da je 16 dolara za cijelu narudžbu, provjeri.

Ja sam nekoliko puta narucivao preko altproa iz farnell US skladista (newark.com) i nista mi nisu naplacivali ekstra ali se ceka od 2 do 6 tjedana.

[Boban]

Na izlazu ovog ampa je zavojnica više nego poželjna?