Uređaj je poprilično masivno napravljen i ima određenu težinu. Razlog je deblji lim od kućišta, masivna prednja ploča i tri toroidna transformatora. Kvaliteta izrade je očita iz vana, ali i iz unutrašnjosti. Iz iskustva sam naučio da uvijek provjerim da li je greška koja mi je navedena kao kvar zbilja tu. Ne bi mi bio prvi put da sam počeo tražiti grešku na ispravnom uređaju. DAC sam spojio na CD player i liniju i otkrio da oba dva kanala DAC-a rade, ali je jedan kanal bio glasniji od drugog. To znači da sam DAC radi i da je greška u izlaznom pojačalu.
Pogledom u unutrašnjost se vidjelo koje se unapređenje uređaja radilo kada je nastao kvar. Svi elektrolitski kondenzatori su zamijenjeni sa fizički značajno većim. Pretpostavljam i sa većim kapacitetom i boljim karakteristikama, ali kako nisam vidio originale, ne bih znao. Novi kondenzatori su bili toliko veliki da nisu stali u kućište pa su ostavljeni duži pinovi na kondenzatorima da se mogu nagnuti i stati u kućište. Takve preinake su opasne po uređaj ! Duži pinovi na kondenzatorima mogu dovesti do kratkog spoja ako ih se ne zaštiti (što u ovom slučaju nije bilo napravljeno).
Također sam vidio da je na jednom izlaznom kanalu žica koja spaja izlazni stupanj pojačala zamijenjena. Vjerujem da je zamjenska žica bila posrebrena ili od srebra. Možda je bilo još nekakvih preinaka ali ih nisam tražio jer sam znao gdje je greška.
PCB pločica je napravljena vrlo uredno te su označeni lijevi i desni izlazni stupanj pojačala. Ono je napravljeno kao tranzistorsko pojačalo, a ona su osjetljiva na opterećenja. Na osciloskop sam spojio lijevi i desni ulazni signal (u pojačalo) i vidio da su signali jednake amplitude. To znači da je greška sigurno u jednom pojačalu.
Uz pretpostavku da je glasniji kanal ispravan počeo sam tražiti grešku u slabijem kanalu. Popravak je bio znatno olakšan jer sam imao dva simetrična pojačala od kojeg je jedno ispravno. To mi je omogućilo da ih usporedim i nađem elemente koji ne rade jednako. Nakon ispitivanja otpornika i dioda ostali su samo tranzistori. Da bi testirao ispravnost za vrijeme rada nisam PCB ploču izvadio iz kućišta jer mi je trebalo napajanje. Odlemljivanje pojedinačnih tranzistora i testiranje je nezavidan posao s obzirom da uređaj nije pristupačan za radit zbog jedne velike PCB ploče koja je bila povezana sa bazom kućišta preko žica od transformatora. Postepeno sam eliminirao krivce. Dva tranzistora BC 182 i BC212 su bili spaljeni. Nabavio sam njihove ekvivalente te ih zamijenio. Da ne bi bilo pitanja oko simetričnosti kanala njihovi blizanci iz drugog kanala su također zamijenjeni.
DAC je opet propjevao!
Naravno kanal koji je bio oštećen je bio kanal na kojem je mijenjano ožičenje. Uzročnik greške je vjerojatno bio kratki spoj izlaznog stupnja dok žica nije bila zalemljena za konektor ili se neki alat našao na krivom mjestu dok se testirala razlika kanala sa starim i novim ožičenjem.
Savjet
Mijenjanje kondenzatora za veće vrijednosti ili bolje marke ima smisla u uređajima koji troše više struje, nalaze se pod većim opterećenjima i zbog toga imaju padove napona napajanja. U uređajima koji ne troše praktično ništa u odnosu na pojačala snage, kao što je DAC, veći kondenzatori neće rezultirati boljim karakteristikama uređaja. Zašto ? Zato što su kondenzatori unutar većine uređaja ionako već predimenzionirani, tj. stavljeni su veći nego potrebni (oni unutar napajanja).
Mijenjanje elektrolitskih kondenzatora je razumljivo u starim uređajima radi hlapljenja elektrolita zbog godina, izloženosti toplini ili rada pod opterećenje (opet tokom godina). Dodavanje kapaciteta se opet može razumjeti u pojačalima (ali i ona opet imaju predimenzioniranje kondenzatore) jer njima to neće štetiti. Još jedan razlog bi bio stavljanje kondenzatora sa većom maksimalnom temperaturom (npr. 105 umjesto 85) u uređajima koji se griju ili nalaze blizu izvora topline.
Što se ožičenja tiče, mijenjanje 3 cm bakrene žice za 3 cm srebrne, zlatne ili samo posrebrene… nema smisla. PCB pločica je napravljena sa bakrenim vodovima i prije nego signal dođe do izlaznog konektora prođe minimalno 1 metar (u ovom slučaju) bakrenih vodova. Logika kojom će taj komad žice (od 3 cm) utjecati na kvalitetu signala je krajnje upitna. Također, mijenjanje bakrene žice od 1.5 mm kvadratnih za srebrnu žicu od 0.75 (čak i manje) nema smisla jer bakrena žica ima manji otpor čisto zbog svog presjeka.
Ožičenja izvan kućišta, koja su podložna smetnjama, padovima napona i duža su od 15-tak cm mogu imati značajnijih utjecaja, ali zamjena par centimetara bakrene žice za značajno tanje žice od plemenitih metala nije praksa koju bih preporučio.
U nastavku su slike DAC –a…
http://s16.postimg.org/56v1qq54l/image.jpg
