Silent key Slobodan Šuper - sstrsat

[Lest]

Uf ovo me pogodilo tesko.Osobno sam ga dobro poznavao,usprkos svojoj nagloj naravi,bio je izuzetan znalac cijevne tehnike,te cu ga pamtit kao takvoga te kao pokretaca i osnivaca naseg Triode Festivala!

Veceras ce lampe zarit u tvoju cast Slobodane.

Pocivao u miru.

[ilimzn]

Strasan je osjecaj kad s prijateljem pricas i razgovor se zavrsi sa 'budi mi dobro, cujemo se kad se stisa guzva' a onda dobijes poziv i shvatis da je vrijeme isteklo. Posebno me pogodilo vidjeti forum kako mu cestita rodjendan na danasnji dan
Znamo se desetlijece virtualno a osobno smo se tek upoznali u Krasnom, da bi se ispostavilo da nas vezu paralelne veze, i da smo u jednom trenu u proslosti doslovno zivjeli vrata do vrata u istoj zgradi. Toliko izmjenjenih prica, znanja, pitanja, iskustva, i na kraju zivota. Iako je ovako po forumima znao ostaviti dojam polemicara i trvrdoglavca, kad god je pisao, svi su citali, jer je njegovo znanje bilo neosporno, kao i volja da se ono prenese i prosiri. No oni koji su ga upoznali u zivo znaju da bi ta distanca daljinske komunikacije vrlo brzo nestala, i tad bi uvijek bio spreman pricati, savjetovati, pomoci. DIY zajednici je ostavio puno, cak bi se moglo reci da mu svi ponesto dugujemo, a za to nikad nista nije trazio. Za njim ostaje duboki trag i na zalost, praznina koju ce biti tesko ispuniti. Prijatelju, pocivaj u miru.

[Gosha]

Cak i ljudi poput mene koji retko navracaju na forum dobro znaju ko je Sstrsat.
Uvek spreman da pomogne, prava forumska legenda.
Bez obzira sto ga nisam licno poznavao i kao sto rekoh nisam bas cesto na forumu, tesko me je pogodila ova tuzna vest.

Pocivaj u miru Slobodane.

[Roko]

Strasan je osjecaj kad s prijateljem pricas i razgovor se zavrsi sa 'budi mi dobro, cujemo se kad se stisa guzva' a onda dobijes poziv i shvatis da je vrijeme isteklo. Posebno me pogodilo vidjeti forum kako mu cestita rodjendan na danasnji dan

Istina, i meni se srce stegne kad to vidim. Jučer i danas cijeli dan pregledavam neke zajedničke slike i nikako nemogu vjerovati da ga više nema. Svako malo odem i otvorim mail, čini mi se kao da će se svakog trena pojaviti ono njegovo:"Ejla kume, iman novu ideju pa me zanima ča ti se čini..." ...ehhhh...

Mene je oduvijek oduševljavala ta njegova iznimna osobina da svoje golemo teorijsko znanje uspijeva pretočiti u konkretne ideje i realizirati ih. Puno ljudi ima veliko znanje, ali nekako mi se čini da je vrlo malo praktičara koji su u stanju to pravilno i implementirati. Godine prakse u elektronici i praktičnog rada na konkretnim uređajima, uz jedan pozitivan tvrdoglavi nerv koji ga je tjerao uvijek naprijed, te sposobnost razumijevanja, analize i razdvajanja bitnog od nebitnog, hrabri inventivni duh i spremnost da se nauči nešto novo, učinile su od njega iznimnog stručnjaka, a velika volja i želja da pomogne drugima uvijek kad može, činila ga je čovjekom u kojega se možete uvijek pouzdati.
Gledam malo njegove postove tu na forumu, u kojima uz veliko strpljenje i sa velikim znanjem i pažnjom pomaže ljudima u raznoraznim problemima, lagano ih vodeći kroz postove, korak po korak, sve do rješenja problema. I to svima, bez obzira jeli problem veliki ili skroz malecki. Za njega nije bilo nerazrješenih problema, što je problem bio veći, kao da mu je davalo dodatni poticaj i snagu. Sjetih se jednog detalja koji se zbio na prvom TF-u u Krasnom, kad mu je, taman što je počeo večerati, zazvonio mobitel. Dobio je poziv od kolege inženjera sa naftne platforme na kojoj je radio, jer im se pojavio elektronički problem koji nisu znali riješiti. I Slobodan se mirno ustao sa stola, te jedno desetak-petnaestak minuta, strpljivo i precizno, na engleskom, govorio kolegi što treba raditi da stvar proradi. Kad je kolega po njegovim uputama razriješio problem, Slobodan je razvukao usta u lagani osmjeh te sretan i zadovoljan, mirno nastavio jesti, iako se večera do tad, već bila ohladila. Puno ljudi bi ih otpililo i reklo da zovnu malo kasnije, kad pojedu u miru. Ali ne i Slobodan, on nebi mogao mirno jesti znajući za problem koji treba riješiti. To je bilo jače od njega.

Najsretniji bi bio kad bi razriješio neki elektronički problem, pomogao nekome da ga riješi, ili razmjenjivao znanje sa kolegama, evo ga u društvu di je bio kao riba u vodi (TF u Šibeniku, ovo proljeće):







Pored svoje voljene Ilone i juniora Roberta, volio je lampadine nadasve i volio je doći u Zadar. Znao mi je govoriti:"Roko, kad se jednog dana skinen sa one limene škatule (naftne platforme na kojoj je radio), kupit ću kućicu u Zadru pa ćemo po cili dan lemit lampadine i lovit hobotnice i mušune uz more."

U Zadru, uz morske orgulje:

[zbotic]

Počivaj u miru, meštre o lampi.

[beboni]

počivaj u miru Sstrsat,tek sad vidio da je čovjek preminuo i neugodno se iznenadio