grunf je napisao/la:raka san da moramo ubaciti neku shemu ,pa evo,za početak standardan spoj,ali napola gol bez osnovnih vrijednosti osim šta smo struju pretpostavili da je 30mA
znači ,treba nam Ra,Rk zavisi koju radnu točku odaberemo i R zavisan o naponu napajnja,a i šta je reka sstrsat može poslužiti i za 'fino' ugađanje ako se doda još jedna ćelija
buni me što se ova dva grafa razlikuju,znači ovaj koji je mjerio klaus i orginalnog iz dokumentacije,znači za 30mA pri 125V na anodi ispada po klausu da nam treba Ug od -0,5V a po orginalu -1V ,šta je velika razlika,šta sad koristiti ka polaznu točku
za Ra je lako npr. 2,5K 3W ako je iza R 200V, a na anodi 125V ,a Rk zavisi koji Ug odabrati, 15 ili 33ohma
Ne triba te ta razlika u grafovima bunit, 6C45 su izradjivali mnogi proizvodjaci u Rusiji a sasvim je logicno pretpostavit da su tokom godina i tehnoloski procesi minjani pa je potpuno ocekivano da medju grafovima ima velikih statickih odstupanja. Nisu ni zapadne cijevi bas skroz imune od toga, ima i kod njih prilicno takvih odstupanja a cim su cijevi strmije to su vece mogucnosti da ce doc do odstupanja. Kako kod 6C45 strmine ne fali (cca 45mA/V) onda je to nesto ka "normalno stanje".
Kako san vec u prethodnom postu navel, taj problem se vrlo lao zaobilazi podesavanjem otpornika u celiji rasprezanja. 6C45 ima veliku konzistentnost parametara u stvarno sirokom rasponu napona Uak i sve dok joj odrzavamo struju na odabranoj vridnosti imat cemo manje vise konstantne vridnosti strmine, unutrasnjeg otpora i faktora pojacanja. Tako da sa aspekta rada samog sklopa nima neke vaznosti oce li na anodi bit npr 100 ili 150V (osim ca ce se minjat disipacija na otporniku u celiji rasprezanja
).
Drugi nacin sa kojim je mozemo drzat na odabranoj struji je naravno podesavanje katodnog otpornika. Iako ce mnogi rec da je ovaj nacin puno zgodniji i da nece dovest do pojave vise disipacije na otporniku u celiji rasprezanja, ja ipak jako preporucan prvi nacin. Ponajvise zbog samih zahtiva layouta na podnozju cijevi da joj se suzbiju samooscilacije. Tako da u praksi nije bas skroz lagano minjat katodni otpornik dok se sa otpornikom u celiji rasprezanja vrlo lako igrat jer on moze bit i dosta udaljen od 6C45.
Alternativno, moze se prije ugradnje svaka cijev izmjerit pa na bazi toga odredit za svaku od njih vridnost katodnog otpornika. Ovaj nacin bi bilo skroz u redu kad se koristi i katodni elko pa katodni otpornik nima uticaja na pojacanje ali bez katodnog elka takav nacin nije dobar zbog vrlo moguce razlike u pojacanjima livog i desnog kanala. A pogotovo ni dobar ako se na pameti ima i retubing nakon par godina jer ki moze garantirat da ce nova cijev pitat bas isti katodi otpornik.
Zato ostajem pri preporuci da se staticki uvjeti u sklopu sa 6C45 podesavaju otpornikom u celiji rasprezanja. Tako da se katodni otpornik bira po kriteriju da se uzme najveca vridnost od svih dobijenih iz raznih grafova. izbor najmanje vridnosti bi mogal dovest da kroz neku od cijevi ipak protece malo prevelika struje i onda bi se disipacija na otporniku u celiji rasprezanja morala znatno povect.
Naravno, ako je sklop vez katodnog elka onda se katodni otpornik bira po izracunu pojacanja ali ostanimo zasad kod ove Grunfove sheme.
Grunfe, kako sa razlogom pretpostavljan da je ovo namjenjeno za tvoj DAC, onda ces sa 2,5K u anodi dobit pojacanje od oko 35 puta. To je manje vise u redu za postic standardnih 1Veff na izlazu kad se koristi npr DAC sa TDA1541 koji daje nekih 80mVp-p na tipicnih 20 oma konverzionog otpornika.
Tako da niman prigovora izboru anodnog otpornika a u katodu slobodno stavi 33 oma. Ispravljac nemoj jos za sada planirat jer ces tocnu vridnost napona napajanja (zbog gore navedenih razloga) najbolje ustanovit mjerenjem. Pri tome se vodi kriterijem da ce u slucaju koristenja dobro filtriranog ispravljaca bit sasvim OK da u celiji rasprezanja imas 1K do 2K. Tako da ces vidit koja cijev vuce najvecu struju (nasih 30mA) na nekom eksperimentalno utvrdjenom naponu napajanja (mozes koristit npr varjak i posli njega najobicniji grec i 100uF elko, bez celije rasprezanja) i na tu vridnost ces dodat 30V koliko ce ti padat na 1K u celiji rasprezanja i to ce bit vridnost napona za koju ces planirat pravi ispravljac. Za ostale cijevi koje vuku manju struju ces otpornike u celiji rasprezanja eksperimentalno odredit.
A sad nesto ca se ni tebi ni kaliguli nece svidit. Ove slike 6C45 koje je Kaligula zalipil su mi malo cudne zbog onog "bjelila" u cjevcici na vrhu lampe. OK, ne mora to bit nista zabrinjavajuce, mozda je zbog drugacijeg tehnoloskog procesa zatvaranja cjevcice tu ostal zarobljem miuric zraka koji je reagiral sa zaostalim geterom pa je doslo do bjelila. To doduse ukazuje na odredjenu "primitivnost" tehnoloskog procesa pa cak nije potpuno nemoguce da ove lampe nisu zapravo 6C45 nego rebrandirane 6C15. To isto nije samo po sebi zabrinjavajuce jer je 6C15 bila direktni prethodnik iz koga je proistekla 6C45 ka malo usavrsena verzija (mozda nesto manji kapaciteti, nesto manji induktivitet katodnog uvoda, nesto manje tolerancije karakteristika, nesato manji sum...) a sve one mjere koje ce se poduzet za suzbit samooscilacije i podesavanje radne tocke pomocu otpornika u celiji rasprezanja garantiraju da zapravo i ni od neke vaznosti da li su to stvarno 6C45 ili rebrandirane 6C15.
Ustvari me najvise brine detalj koji se najjasnije vidi na ovoj drugoj sliva. To je sam rub getera koji ka da na rubovima nije ostar nego ima blage naznake zelenkastog prijelaza. Mozda grisin jer se zbog ogranicenog formata slike koji se moze stavit na forum ne mogu tocno procjenjivat takvi detalji ali ce ih u svakom slucaju tribat uzivo dobro vizualno pregledat.
Ako se stvarno pokazuje taj blagi prijelaz u zelenkasto onda to moze znacit dvi stvari, ili su lampe vec odradile lipi broj uri ili je zbog dugog skladistenja (jos jedna indikacija da se mozda radi o staroj 6C15 koja se odavno ne proizvodi) pomalo pocel popustat vakum pa je geter pocel reagirat na malo prisustvo zraka. Ako je stvarno tako onda se sa prilicnom virovatnosti moze ocekivat i odredjena struja resetke i u konacnici mozda cak i znacajno povecanje generiranog suma.
Tako da ako vizualni pregled pokaze da mi se nije samo ucinilo da to vidin, tribat ce ih temeljito ispitat prije ugradnje. problem je samo ca ce se tribat slozit cili propisni layuot za takvo ispitivanje (procjena struje resetke nije nimalo virodostojna kad cijev oscilira jer se u takvom rezimu struja resetke vrlo cesto javlja ka poslidica osciliranja). Tribat ce na jednom podnozju slozit propisni layout i predvidit mjerenje struje resetke.
A prva stvar koju triba ucinit je dat im barem osnovni burnin period od 100-ak uri. Znaci upalit im grijanje i potirat neku manju struju kroz njih. Moze se za to uzet npr kakav ispravljac za 24V i vezat sva 4 grijanja u seriju i ujedno tih 24V iskoristit ka anodni napon. Resetka se moze vezat na katodu da budu u uvitima nultog biasa.
