BI-NEBI splitter

[harkonen]

Hmm, još jedna idejica za neki razvoj ili za brzo zaboravljanje.....
Naime, kod PP ampova s kojima želimo malo veću snagu, neminovno imamo anodni napon i preko 500-600V, a
koji bi se mogli iskoristiti i u drajveru-splitteru na recimo ovakav način jer ovakva konstrukcija taj napon i iskoristi.
Druga ideja je da se pokuša sa samo jednom lampom (dvostruke sekcije) dobiti pogon za izlazni PP dio pristojnog swinga
(uz eventualno još jedan stupanj sljedila prema potrebi i željenoj klasi ampa), te da uz sve to bude i rezerve za pokoju desetinu
dB globalne povratne.
I ispalo nešto poput ovoga dolje, kombinacija pozitivne povratne veze preko katode drugog stupnja koja je spojena na katodu prvog,
te negativne povratne (samo pozitivna bi odmah profućkala, tj. zaoscilirala) preko spoja anodnog otpora prvog stupnja na katodu
drugog. E, sad, da li sve to skupa radi kako sam zamislio, pokazat će komentari i napose, eksperiment.
Anodni otpornik drugog stupnja treba biti veći od katodnog za vrijednost otpora koji se dobije ekvivalentnom razlikom struja
kroz katodni prvog stupnja (kroz njega prolaze struje prve i druge sekcije) ....
Pucajte.

Spliter-NP-PP.JPG (15.52 KiB) Pogledano 5392 put/a.

Katodni prednaponi će na prvu loptu vjerujem i malo drugačije biti izvedeni (ili sa neg. struja rešetke ili sa blokom Rg-masa..)
hmm.hmm...

[ilimzn]

Zgodna ideja... ali u principu nemas negativnu povratnu vezu, a pozitivnba ovako kako je nacrtana je malo rizicna.
Ako malo drugacije nacrtas taj spoj, bez zajednickog katodnog otpora, dobit ces tzv. mu follower. Naime, otpor s katode splittera na anodu prvog stupnja je u principu 'bootstrapiran' radom splittera i za prvu triodu se cini visestruko uvecan - tim vise sto je pojacanje druge triode u spoju slijedila blize 1 (teoretski kad bi bilo tocno 1, otpor bi glumio savrseni CCS s beskonacnom impedancijom). A znamo da kada je trioda 'opterecena' strujnim izvorom, tada je pojacanje jednako mu. U tom slucaju (teoretski) ne postoji opasnost oscilacija jer u stvarnosti pojacanje slijedila moze biti maksimalno 1 a u praksi manje od toga, pa uvjet A*(povratna veza)>=1 potreban za oscilaciju ne moze biti zadovoljen.
Moze li prva trioda efektivno imati vece pojacanje od mu? Moze - pomocu zajednickog katodnog otpora oznacenog s PPV. Ovdje medjutim itekako postoji opasnost od oscilacija jer je povratna veza zaokruzena preko prve triode cije pojacanje itekako moze biti (i u pravilu jest puno) vece od 1. Cak i kada bi zanemarili bootstrap s katode druge triode, dobivano pojacalo spojeno preko kadoda (srodno diferencijalnom pojacalu) cije su strane spojene jedna za drugom. Taj sklop je inace poznat pod imenom schmittov okidac. Taj je element inace itekako upotrebljiv u konstrukciji oscilatora i postoji vise nacina da se on izvede od kojih su u gore opisanom sklopu moguca barem dva. Da sad puno ne pilim po tome, to znaci da PPV mora bit vrlo mala i da unatoc tome sklop moze biti na rubu oscilacije.

Ipak, ovakvi su sklopovi ne samo moguci vec i prakticno upotrebljavani. Varijanta gdje je anodni otpor prve triode spojen na napajanje a postoji zajednicki katodni otpor se koristi da bi se pojacanje prvog stupnja vratilo blize mu prve triode. No, taj pristup nije idealan. Kao sto NPV u pravilu smanjuje pojacanje i izoblicenja, PPV povecava pojacanje ali i izoblicenja. U tom smislu je bootstrap metoda gdje se anodni otpor prve triode 'pretvara' u nesto slicnije strujnom izvoru, znacajno bolja jer ne djeluje kao povratna veza, vec kao optimizirano opterecenje za triodu, cime se povecava pojacanje ali smanjuje izoblicenje.

Sto se pak tice rada splittera, ovakav splitter radi ispravno samo ako su impedancije u krugu katode i anode splittera jednake u svim uvjetima. Ostavimo li samo bootstrap, anodno opterecenje prve triode sudjeluje u nekoj manjoj mjeri u impedanciji u katodnom krugu druge triode. Veci je problem nejednakost kapaciteta koje vidi katoda i anoda druge triode, tako da na visim frekvencijama dolazi do disbalansa, no ako je druga trioda znacajno veca (sto je inace za preoporuciti s obzirom da ce tjerati nekakav izlazni stupanj) to u praksi ne mora biti veliki problem.

U svakom slucaju, sklop je vrijedan daljnjeg razmatranja i izvedbe u jos par varijanti!

[harkonen]

Ok, drago mi je to čut', a ovo sa nepostojanjem NPV na anodi prvog stupnja moram još malo mentalno provarit',
no dobro, što se dakle savjetuje pametno za neki preliminarni test? Konačan je cilj postići nekih stabilnih 30-40Veff
ovakvim driverom, ali i sa 15 do 20-tak dB globalne....
E, sad će reć' sstrsat - ajd, zayebi to i stavi još jedan stupanj, pa bar lampi ima ...
I dobro, istina, ima ih, ali i sam znaš da mi tako nije zanimljivo. Da je tako, radio bi samo 300B
ampove sa 6sn7 ispred ...

[sstrsat]

E, sad će reć' sstrsat - ajd, zayebi to i stavi još jedan stupanj, pa bar lampi ima ...
I dobro, istina, ima ih, ali i sam znaš da mi tako nije zanimljivo. Da je tako, radio bi samo 300B
ampove sa 6sn7 ispred ...

Bas naprotiv, rec cu da mi je drago ca se upustas u malo neobicnije konstrukcije ali cu bit strog u ocjenjivanju.
Za pocetak, ca fali ka jako dobra mjera protiv eventualnih nestabilnosti? Pocinje sa "n"... Pogotovo kod sklopa koji koristi i pozitivnu povratnu vezu prilicno pozeljna stvar

PS. A di si to vidil da ja preporucan tu igrariju sa 6SN7 ispred 300B? Valjda san u lopatu postova rekal zac bas to ne

[harkonen]

Vidio tu lopatu postova, znam da si na to alergičan i zato i velim ...mislim, to sa 6sn7-6sn7-300b.
Ali moramo priznat', htjeli ili ne, obilježilo je (i još to čini) jedan cijeli dio povratka na cijevni audio, bez obzira na mane.

A ovo glede nestabilnosti, ako pod "n" misliš na npv, to pomenuh i bez toga ziher neće, ali nekako si mislim da si i na
neki drugi "n" mislio, a koji mi ne pada trenutno na pamet?

[ilimzn]

n... e... u....

[harkonen]

z.... n... e... u....?
ili
m.... n.... e.... u....?

[Dean]

To sam se i ja pitao, sad mi je jasnije.

[sstrsat]

A ovo glede nestabilnosti, ako pod "n" misliš na npv, to pomenuh i bez toga ziher neće, ali nekako si mislim da si i na
neki drugi "n" mislio, a koji mi ne pada trenutno na pamet?

Alkar Harkonen u nista Svaki iduci pogresni odgovor baksa pive vise na TF-u

[davorin]

Našao sam u knjizi "Tehnika kvalitetne reprodukcije zvuka(HI-FI tehnika)" u izdanju "Biblioteka Tehničke knjige"- iz 1960. godine (autori:ingĐ.Kovačević, ing.P.Tepina i ing.S.Radoman).
Izvorno se radi o spoju razvijenom u "Philips"-u sredinom '50.-ih. (imam i to negdje u knjigama, ali nisam to trenutno mogao naći!)