ECH81

[Khadgar2007]

Imam par komada ovih cijevčica i tražim specifično graf za triodnu sekciju. Našao sam jedan datasheet od philipsa i nigdje nisam vidio taj graf. Ima jedan graf kojemu su maksimalne vrijednosti I(g2+g4)8mA i Va(g2+g4)250V pa mi se čini da bi to mogao biti graf triodne sekcije ali nisam siguran.

[ilimzn]

Imam par komada ovih cijevčica i tražim specifično graf za triodnu sekciju. Našao sam jedan datasheet od philipsa i nigdje nisam vidio taj graf. Ima jedan graf kojemu su maksimalne vrijednosti I(g2+g4)8mA i Va(g2+g4)250V pa mi se čini da bi to mogao biti graf triodne sekcije ali nisam siguran.

Ajoj, pa trioda ima samo jednu resetku (grid), g1. Dalje zakljuci sam

[Khadgar2007]

E kada bi na nekom grafu pisalo g1 bilo bi super... a da Khadgare malo bolje gledaš vidio bi graf sa VaT i IaT. Ono ča me zbunjivalo na tom grafu je max struja od 20mA pa sam mislio da nije za triodnu sekciju već za triodni spoj heptode, ali ajde danas smo nešto naučili.

I da te ech81 su iz tvoje kutije koju si donio na Žarula festival. Baš nešto razmišljam da ukomponiram malo ech81 i el84 i vidim ča bi dobio.

[ilimzn]

Na zalost nema triodnih krivulja za heptodu, a moram ti reci da kad bi i bilo, ne bi bas bio neko cvijece. Naime, heptoda ima vise mrezica od kojih su one s maksimalnom kontrolom struje (G1) namotane s varijabilnim korakom, sto daje nelinearne karakteristike. U principu medju silnim resetkama bi se naslo i linearnih no mislim da su predaleko od katode da bi se dobila iskoristiva trioda...
Kad citas grafove vodi racuna da ako na njima struja i napon idu do neke vrijednosti, to ne znaci da se u praksi smije staticka radna tocka staviti u ta podrucja...

[Khadgar2007]

Ma sve pet. Ja sam tražio graf za triodni dio pa sam mislio da je onaj graf za triodu zapravo triodni graf heptode.

[sstrsat]

Ajoj, pa trioda ima samo jednu resetku (grid), g1. Dalje zakljuci sam

Ajde Zeljko, nisi mu tribal odma to rec, mogal si ga pustit da se malo przi na vatrici da vidi kako je cevapima

Imam par komada ovih cijevčica i tražim specifično graf za triodnu sekciju. Našao sam jedan datasheet od philipsa i nigdje nisam vidio taj graf.

Imas u Philipsovom datasheetu graf triodne sekcije http://scottbecker.net/tube/sheets/030/e/ECH81.pdf na stranici 17

[Khadgar2007]

Da...ja barem znam kako je ćevapima pržim ih redovito na laganoj vatrici i onda ih fino pokrijem sa jednim somunom i zalijem Budweiserom.

Našao sam ja taj triodni graf već nakon Ilimznovog posta, ali fala sstrsate vidim da je to taj isti graf tako da napokon idemo u neko računanje radnih točaka.

[davorin]

Na zalost nema triodnih krivulja za heptodu, a moram ti reci da kad bi i bilo, ne bi bas bio neko cvijece. Naime, heptoda ima vise mrezica od kojih su one s maksimalnom kontrolom struje (G1) namotane s varijabilnim korakom, sto daje nelinearne karakteristike. U principu medju silnim resetkama bi se naslo i linearnih no mislim da su predaleko od katode da bi se dobila iskoristiva trioda...
Kad citas grafove vodi racuna da ako na njima struja i napon idu do neke vrijednosti, to ne znaci da se u praksi smije staticka radna tocka staviti u ta podrucja...

Točno, ali je uspon namotaja G3 ravnomjeran, pa je najvjerojatnije i karakteristika kod pobude na G3 linearnija. Svojevremeno sam dosta uspješno eksperimentirao sa elektronkom ECH21, koja je po karakteristikama vrlo slična elektronci ECH81. Radilo se često primjenjivanom spoju okretača faze (triodni sistem-koncertina) i direktno spregnutom stupnju naponskog pojačanja sa heptodnim dijelom spojenim kao pentoda. Heptodni (u pentodnom spoju) dio je radio loše, naročito kod viših napona pobude(zahvaljujući eksponencijalnoj karakteristici kod pobude na G1), pa sam eksperimentirajući pokušao pobudu dovesti na G3 (ranije spojen direktno sa katodom, ali u ovom slučaju spojen na masu preko 470kOhm, a pobuda dovedena preko kondenzatora) , a na G1 sam ostavio fiksni negativni prednapon (iz djelitelja negativnog napona za izlazni protufazni stupanj sa EBL21). Uz manje pojačanje, takav pobudni stupanj je radio vrlo linearno, čak i pri jako velikim pobudnim naponima.

[sstrsat]

Točno, ali je uspon namotaja G3 ravnomjeran, pa je najvjerojatnije i karakteristika kod pobude na G3 linearnija. Svojevremeno sam dosta uspješno eksperimentirao sa elektronkom ECH21, koja je po karakteristikama vrlo slična elektronci ECH81. Radilo se često primjenjivanom spoju okretača faze (triodni sistem-koncertina) i direktno spregnutom stupnju naponskog pojačanja sa heptodnim dijelom spojenim kao pentoda. Heptodni (u pentodnom spoju) dio je radio loše, naročito kod viših napona pobude(zahvaljujući eksponencijalnoj karakteristici kod pobude na G1), pa sam eksperimentirajući pokušao pobudu dovesti na G3 (ranije spojen direktno sa katodom, ali u ovom slučaju spojen na masu preko 470kOhm, a pobuda dovedena preko kondenzatora) , a na G1 sam ostavio fiksni negativni prednapon (iz djelitelja negativnog napona za izlazni protufazni stupanj sa EBL21). Uz manje pojačanje, takav pobudni stupanj je radio vrlo linearno, čak i pri jako velikim pobudnim naponima.

Istina, pobuda ECC81 na 3. resetki daje puno linearniji rad ali i manju strminu ali to za neke aplikacije i nije toliko bitno. Tocno je i da se ECH21 puno koristila za okretace faze pred podosta godina ali je to radjeno uglavnom iz (financijske) nuzde. Kako se u to doba ECH21 nalazila prakticno u velikoj vecini radija ka stupanj za mijesanje ona je bila masovno proizvodjena pa joj je i cijena bila itekako niza od cijene npr duplih trioda koje su se tada dosta malo proizvodile i poslidicno bile znacajno skuplje. Interesantno je da takvi okretaci faze uopce nisu bili losi kako bi se moglo pomislit na prvi pogled. OK, nisu mogli postic bas takve karakteristike ka potpuno jednake cijevi ali u doba kad su uobicajene tolerancije npr otpornika bile 10% bili su i ti sklopovi sasvim prihvatljivi. A uz malo igranja ih se moglo dovuc i do sasvim respektabilnih performansi

[ilimzn]

Ovo su jako dobri podaci, s obzirom da nemam obicaj razbijati lampe da bi gledao kako su motane resetke
ECH21 se mislim koristila za splitter-e zato sto u 20 seriji elektronki u evropi zapravo nema nekog izbora. Cini se da je sve skupa i razvijeno za radio prijemnik i to je to. Sasvim je drugacija prica u USA gdje su bitniji oktali imali i loktal ekvivalente, plus par cijevi koje su bile sasvim nove. UK/AUS je imala i nekih jako lijepih loktal verzija cijevi tipa 807, sa i bez kapice, koje je radila firma STC.
No, da se vratimo ECH seriji, cini se da je krajnje vrijeme da se iscrtaju krivulje za nesto od toga u raznim spojevima. U krajnjoj liniji, ako je G3 namotana ravnomjerno, moze se G1 spojiti na katodu, vjerojatno se dobije nesto s relativno niskim mu i strminom, ali zasto ne, i to je korisno znati.