a potencijal autotrafoa se pokazao opravdano velik, sonično zanimljiv pa evo povijesti bolesti:
(15.01.2011)
Odlučih otvoriti novu temu jer ova topologija je razrađena na korištenju oba grijača nama drage 6c33, a ona druga tema gdje sam započeo priču o ovome (tema o jednoj specifičnoj radnoj točki 6c33 na drugom forumu) govori o korištenju jedne „polovice“, tj. samo jednog grijača, a čije UI anodne karakteristike zaista Izgledaju predobro a da se nebi uporabile za „klasični“ SET.
Dakle, nisam htio ništa dalje kopati po onoj ideji autotrafoa u katodi sa 6c33 dok mi nije stigao pravo namotan autotrafo na kojem mogu do mile volje testirati.
O čemu se ovdje radi? Ponukan stalnom pričom o OTL-ovima sa ovom lampom, razmišljao sam o principu na kojem radi i sstrsatov OTL, katodna sljedila u paraleli, sa teretom u obliku impozantne prigušnice. Svi znamo kako to radi i kako to dobro i beskompromisno zvuči, nema spora. No, to je monstrum od ampa, em od potrošnje, em od veličine i težine, em od cijene na kraju krajeva za jednog „standardnog“ samograditelja. To je OTL za cijeli život i to nema cijenu....
Matematika je tu neumitna, katodno sljedilo ima izlazni otpor Ru/(1+pojačanje) ,a kod ove lampe je to 80/(1+3)= 20 ohma. Previše za klasične zvučnike i jedini je izlaz povećati broj lampi u paraleli što je sstrsat i napravio...
No, tu mi je pala na pamet mogućnost da se umjesto smanjivanja izlazne impedancije sljedila, ustvari preslika otpor tereta (zvučnika) kao što to radi normalni izlazni trafo. S tom razlikom da umjesto njega , upravo zbog toga što će se koristiti 6C33 koja radi sa niskom impedancijom,relativno niskim naponom, a velikom strujom, imam mogućnosti koristiti autotrafo, čiji će dio namota koji je spojen na zvučnike imati i mali DC napon zbog niske ohmske otpornosti, te se može direktno spojiti na zvučnike, bez odvojnog kondenzatora. I to se čuje....
Prva je verzija bila ovakva:
- 20110115_220852_d5-prva.jpeg (10.38 KiB) Pogledano 11080 put/a.
Dobro za provjeriti da ovo funkcionira, no kako nisam imao autotrafo, nego razne mrežne trafo, čije sam primare i sekundare spajao u seriju i testirao mogućnosti ovakvog spoja, dobivao sam i razno razna izobličenja, snage i oscilacije pri raznim radnim točkama, ali imalo je snage i imalo je dobar punokrvni zvuk, specifično u području niskih frekvencija. Posumnjao sam odmah da ću morati dobaviti pravi autotrafo na čemu se može komotno testirati . I stigao je, tako da sam se bacio na posao. Ovu gore sam priču kao optimum disipacije, trajnosti lampe i potrebnog swinga digao na konačnih 170V/275mA, što je 47W disipacije, dovoljno da lampa ne bude preopterećena za dugotrajni rad, te da se zadrži A klasa.
Ubacio sam i još jednu zanimljivost, katodni otpornik je postala obična žarulja sa žarnom niti od 150W koja osim što ima taman potrebnu vrijednost katodnog otpora ima i pozitivni temperaturni koeficijent, što znači da što se više zagrijava ona ima i veći otpor, a kako je amp cijelo vrijeme unutar A klase i protiče konstantna struja i taj je otpor konstantan. Mana mu je to što je u hladnom stanju taj otpor mali i onaj mali početni trenutak zagrijavanja žarne niti poteče veća struja kroz lampu, što se riješava tako da ne stavite odgodu anodnog napona. Kako će se lampa zagrijavati, tako će i postepeno zagrijavati lampu i postavljati se u radnu točku. No ako, ovo ne želite, jednostavno lampu zamjenite otpornikom , samo pripazite na vrijednost. Morao bi biti minimalno 25W, ali optimum je 35-50W. Efektno je i ne djeluje na amplitudu i frekventni odziv prema onome što sam mogao izmjeriti....
I tako ja spojim ovo i stavim na skop:
- 20110115_221119_d5-druga.jpeg (12.6 KiB) Pogledano 11080 put/a.
Sve je mjereno na maksimalnoj pobudi i snazi od 9W prije klipinga namjerno da vidim moguće eventualne probleme.
Sinus klasično dobar na svim područjima, a pravi kut već na 10KHz pila. Katastrofa, a i od 20Khz počinje drastičan pad amplitude. Još veća katastrofa...
I sine mi da se kod autotrafoa, ovaj gornji namot ponaša kao induktivni filter – poput prigušnice u zvučnicima, te da mora biti do toga. Odlučih se da zamjenim mjesta namotajima, nažalost, zvučnik tako više neće biti na masi, ali kad već neće biti na masi, nije i 55V tako pretjeran potencijal, onda ću ga i potpuno dignuti do katode, a katodni otpor (žarulju) ću pribiti na masu. Zašto ga nisam ostavio ispod katodnog otpora, ali samo sa zamjenjenim mjestima? Osciloskop je pokazao na izgledu pravog kuta da je ovako puno bolje...
Konačno taj izlazni stupanj ispada ovako:
- 20110115_221511_d5-treca.jpeg (13.3 KiB) Pogledano 11080 put/a.
E sad, na ovo dodamo za podešavanje biasa onu sstrsatovu ideju sa trimerom koji podiže(smanjuje) potencijal mrežice prema potencijalu katode i tako regulira bias na izlaznoj lampi.
Kako sad još napraviti i ulazni stupanj da bude ful jednostavan a da dade 98V, po mogućnosti u jednom stupnju, da se amp može spojiti direktno na CD, te da se iskoristi ovo jedno napajanje? Nemoguća misija? Pa i nije, malo će nam faliti napajanja za puni swing, ali u nekim budućim razvijanjima (ako nekoga bude dalje interesiralo) možemo podići napajanje pa napraviti rasprezanje i prema ulaznom stupnju i prema driveru, no dobro, Što sam ovdje napravio?
D3a. U triodi. Sa prigušnicom.... sav sam pun prigušnica (sstrsat je kriv!) Kao stvorena se našla jedna na EI60, 100H,24mA,3K otpora. Milina, Spojio ovo:
- 20110115_221751_d5-semifinal1.jpeg (26.19 KiB) Pogledano 11080 put/a.
I normalno, sve na skop, poslije svega da ne stavljam sinus koji je uvijek ok, evo sada pravog kuta na 2kHz (na punoj snazi)
- 20110115_221632_IMAG0677.jpeg (9.92 KiB) Pogledano 11080 put/a.
I na 20Khz
- 20110115_221910_IMAG0679.jpeg (14.01 KiB) Pogledano 11080 put/a.
Ima ti dolje neki ringing, kojim ću se pozabaviti kasnije, ali morao sam odmah to pospojiti na uho. Eh, da. To je to. Ima snage, basa ima kao u bajci, visoki jasni ( da,skoro zaboravih, amplitudu drži do 70kHz, onda počinje pad)
Postigao sam što sam htio, novina radi,radi dobro, radi dapače jako dobro. Ako uspoređujem sa nečim, mislim da je najbliže onom prijašnjem spoju jedne polovice 6c33 sa DC vezom i driverom sa prigušnicom i ECC88. Samo je ovo dosta glasnije i punije, što i ne čudi s obzirom na veću snagu.....
Stigao vikend, stigle su i 6J52P za drivere one ideje sa prve strane, prema svemu sudeći moguća alternativa D3a pentodi i po karakteristikama(niskošumna, Ia=42mA, 55ma/V!!) i pogotovo po cijeni, njih ću se primiti ovih dana, pa ćemo vidjeti, rusi nas često lijepo iznenade svojim loampama priznali mi to ili ne (pogotovo kad nam ponekad pošalju nekoliko neispravnih lampi u paketu,ha).....
Ono što sam danas čačkao po ovoj priči sa autotrafoom, je nešto drugo.
6C33 jest lijepa lampica, no zbog ukupne cijene lampe i podnožja i gladi njezinih grijača (45W), razmišljao sam o jeftinijoj i dostupnoj alternativi. PL504, stoput spomenuta ovdje, spojena u triodu i paralelu kako bismo dobili prihvatljivu snagu (ovdje oko 7W) i nisku impedanciju pogodnu da se iskoristi autotrafo.
Kako su opet pokazala testiranja (ja teško odustajem) ovdje CCS ne daje rezultate kakve sam očekivao,(a i da jest, ima on svoju cijenu), tako da mi je klasični bypassirani katodni otpornik ovdje pokazao najbolje rezultate.
Autotrafo je baš čudna zvjerka, samo malo veći ili manji omjer zavoja i pravi kut izgleda kao lik iz crtića Linea.....čak i kad je taj omjer nešto veći od potrebnog za dano opterećenje. Čini mi se da u oba slučaja (6c33 i sada PL504) izlazi da je potrebno optimalno optetrećenje ravno 3,5-4x manje od potrebnog klasičnog opterećenja u anodi.
Potrebna pobuda je 85Veff što i nije problematično jer će ili D3a ili gore spomenuta 6J52P to bez problema dati, pogotovo sa LC vezom....
Evo na uvid (i komentare):
- 20110122_192939_pl504-autotrafo.jpeg (17.7 KiB) Pogledano 11080 put/a.
Mjerenja na 6J52P:
Lampica koja se papirnato pokazala odličnom i kao kandidat za jednostupanjski driver ovdje navedenih katodnih ampova koji zbog svoje topologije trebaju veliku pobudu , niskošumna širokopojasna pentoda bogme poštene struje 42mA i strmine (55mA/V), sada je malo došla i na stol. Triodni graf je crtan rukom i skeniran i imao sam određenu skepsu kod takvih izvora,srećom bezrazložno, mjerenja su u skladu sa grafom.
Unutrašnji otpor je u triodi prema grafu oko ovih radnih točaka 1,6-1,7K što mi samo dodatno budi uvjerenje u ovu lampu.
Naravno, ne ograničavamo se samo na katodne ampove, svugdje gdje trebamo solidno pojačanje i solidnu struju za driver, ova je lampica odlična
u triodnom spoju uz bitnu napomenu: na datasheetu su pinovi 1 i 3 katoda, no katoda je samo pin 3! Pin 1 uopće nije interno spojen.
Evo mjerenja koja govore za sebe, ulazni signal je u oba radna slučaja
stavljen na 1Veff zbog lakše matematike, izlaz je opterećen otporom 4,7K, mjereno na 1kHz sinusa, a izlaz ne pokazuje izobličenja (eh, jošte da imam distorzimetar)
Kako su ruskinje počesto dosta širokih tolerancija, na test su stavljene 5
kom raznih godišta, ali pokazalo se da su uglavnom u oko 5% tolerancije.
LC
Napajanje 200V, prigušnica 150H -3Kohm, katodni 55 ohm sa bypassom
Napon na anodi Napon na katodi Pojačanje
137 1,15 78,5
144 1,05 74,5
134 1,22 79,8
135 1,15 77,8
128 1,30 70,0
RC
Napajanje 350V, anodni otpor 6,8K/10W, katodni 35ohm sa bypassom
Napon na anodi Napon na katodi Pojačanje
144 1,03 65,0
141 1,06 60,4
153 0,98 59,8
141 1,06 60,6
129 1,10 55,5
Ova lampica dakle može bez frke tjerati dosta zahtjevnih trioda, usudio bih se reći sve do GM70,211,845. Pa čak i s njima uz toliko nizak otpor i solidne strujne kapacitete, ne bi trebalo biti problema.
Naravno da sam naručio za zalihu, trenutno joj je cijena ispod cijene poštarine do nas, ali vjerovatno neće dugo....
Evo, projekt je cijeli više manje tu, do današnjeg dana je promjenjen koncept i shema samo utoliko da je na katodi iz sigurnosnih razloga
autotrafo odmah na masi, odnosno njegov sekundarni dio, a iznad prema katodama idu katodni otpor i bypass, svaki za svoju katodu.... i to je to.
jer... DC struja u namotajima trafoa?
