Ulazi mi u svakodnevnicu i onda kad ne želim, svako malo me neko nešto pita o njoj,
a ja se trudim da je zaboravim. No ne ide.....
Kao da pišem početak ljubavne drame, a ne otvaram temu u samograditeljskom forumu.
Kakav je to forum bez 6C33, babuške, miguše i kako je sve još želite krstiti?
Tko ne želi potrošiti 40VA da bi je zagrijao, i još malo preko toga da bi je držao u A klasi?
I borio se konstrukcijski da njenu vrelinu efikasno odvede sa kućišta? I sve da bi dobio 12W?
Nema toga. Njena neodoljiva ljepota (ili ružnoća, ovisi kako se gleda) je jednostavno to – neodoljiva.
Neko je koristi cijelu, neko je koristi pola, neko je prži iznad 200V, neko kaže da nema što raditi iznad 180V anodnog napona i ova će tema biti, nadam se susret raznih mišljenja.
Ja ću za početak dati svoje mišljenje i svoje iskustvo u SE i PP primjeni , a ovdje, na ovom forumu, ima i pozvanijih od mene da se bave njome (i u OTL primjeni, recimo) i vjerujem da će se brzo uključiti....
Zašto sam rekao na početku da neću o njoj? Zato jer me strašno ljuti kad dobijem od 10 lampi a 3 odmah neispravne? I još dvije koje su van svih tolerancija anodnih karakteristika. I još jednu kojoj je geter pri kraju.... Vas to ne bi ljutilo? Zbog toga sam počeo oštro s ruskim i ukrajinskim dobavljačima,
svaka lampa ide na test prije feedbacka, i bogme počeli su se truditi. Nema mile lale.
No dobro, opet, prije nekih parametara rada, malo konstrukcijskih savjeta : predvidite i napravite rupe za hlađenje lampe oko podnožja, bar dvije sa svake strane fi 8, predvidite i napravite razmak od bar 10cm (15cm je bolje) između te lampe i bilo čega drugog (druge lampe, poklopca trafoa itd) jer je toplinska emisija vrlo jaka (u vojnim raketama njena je sekundarna uloga bila i zagrijavanje prostora elektronike - Sibir je to, između ostalog). Podnožje odvojiti podloškama par mm od samog kućišta zbog što manjeg direktnog prijenosa topline. Za dovod na grijače koristite žice presjeka bar 2,5mm ili još bolje koristite direktno žicu sa trafoa (neka Vam majstor ostavi potrebne dužine) i dobro je izolirajte bužirom jer se sa samih grijača toplina prenosi i preko kontakata na dovodne žice. Vjerujte, vidio sam mnoštvo pougljenjenih ostataka nečega što je bilo žica već poslije 100njak sati rada..
Ajmo mi na primjenu, dva su grafa koja nam oslikavaju njene mogućnosti primjene u audio tehnici, ovaj sa oba grijača uključena:
I ovaj sa samo jednim grijačem:
Dakle , u primjeni sa oba grijača ja 6c33 stavim u radnu točku 180V-185V/250mA, dakle do 50W disipacije što je i neki 'ajmo reći, prvi preduvjet za duži radni vijek ove lampe, a to je i jedna posebna fama i epitet oko ove lampe - da je kratkog vijeka, što odmah moram odbaciti u najmanju ruku kao upitan ako se lampa koristi u normalnim okvirima. Drugi preduvjet za duži život je niži anodni napon.
On bi za bolje zdravlje trebao biti i niži od ovog kojeg ja koristim, no tu sam napravio određeni konstrukcijski kompromis, da ipak ostanem u „zelenom“ području. Naime, sa još nižim anodnim naponom, znatno se smanjuje i mogući naponski swing u klasi A, jer i sama lampa ima malo pojačanje, realno oko 1,7x i otvarena snaga će biti dosta niža od one koju prihvaćamo kao neki realitet.
Već je poslovično da se za standardnu primjenu sa oba grijača u SE koristi trafo impedancije od 600 ohm, što je prihvatila većina tvorničara koji proizvode OPT-e, pa možemo dalje i sve razmatrati u tim uvjetima, mada se uz žrtvu jednog-dva W snage, ja radije odlučim za liniju 700 ohm, što u konačnici u dinamičkim uvjetima rezultira sa 10W snage, a pri upotrijebi 600 ohmske impedancije sa 12W izlazne snage što je i u okviru korisnosti triode u klasi A (25%). Odakle pobogu izvlače 18W u komercijalnim uređajima, osim iz ganjanja u struju mrežice (što sumnjam iz ugrađenih driverica), nepoštenog (prema radnom vijeku lampe) radnog napona i još niže radne impedancije?
Dakle, sam izlazni dio s ovom lampom nije problem ostvariti, zanimljiviji je onaj dio koji „svira“. Drajv same 6c33. U gore spomenutoj radnoj točki potreban je ulazni swing od 48-50Veff, što i nije posebno teško postići čak i jednostupanjskim driverom, uz dobru frekventnu karakteristiku bez obzira na ulazni kapacitet same babuške koji će nam kako idemo ka višim frekvencijama raditi sve veći „kratki“ spoj i što sama driverica mora izdržati svojim niskim izlaznim otporom i solidnom zalihom anodne struje da do tog frekventnog kolebanja ne dođe. To je poanta.
E sad, to ostvarenje je zanimljiviji dio puta i različitost između većine uređaja koji 6c33 koriste ili u diy-u ili u komercijali... i vjerujem da će se dalje ova tema razvijati u tom smjeru kao i korištenju polovice 6c33...
Ajde, ne budimo lijeni pa nastavimo....
