Monoblokovi za TRIODE festival-završna razmatranja sa RS1003

[davorin]

Ništa??!!
Iskustva, sugestije, prijedlozi?? (prije no što počnem sa izmjenom?!)

[sstrsat]

Ništa??!!
Iskustva, sugestije, prijedlozi?? (prije no što počnem sa izmjenom?!)

A ca kad si vec odlucil
Ali ako oces jos malo sugestija da se jos malo premisljas, zac ne npr C3g ili recimo neku od "video" pentoda (EL83, 6CL6.... ima ih). Sve su to izuzetno linearne cijevi a radne rezime lako prilagodis njima. Kako te cijevi delaju sa malo vecim strujama, izuzetno dobro bi se nosile sa ne bas malim ulaznim kapacitetom RS1003. Vecina njih je dugozivuca a to ca im grijanje nije bifilarno ovdi pri 1Veff ositljivosti ampa ne znaci nista narocito. Najobicnije referiranje grijanja na par desetaka volti prema masi bi tribalo bit sasvim dovoljno da ti se nikakav 50Hz brum ne probija preko grijanja.
Moju favoritninju (D3a) ovdi nisan spomenul jer joj je ug2-g1 malo prevelik za upotribu u ovom ampu

[davorin]

Ništa??!!
Iskustva, sugestije, prijedlozi?? (prije no što počnem sa izmjenom?!)

A ca kad si vec odlucil
Ali ako oces jos malo sugestija da se jos malo premisljas, zac ne npr C3g ili recimo neku od "video" pentoda (EL83, 6CL6.... ima ih). Sve su to izuzetno linearne cijevi a radne rezime lako prilagodis njima. Kako te cijevi delaju sa malo vecim strujama, izuzetno dobro bi se nosile sa ne bas malim ulaznim kapacitetom RS1003. Vecina njih je dugozivuca a to ca im grijanje nije bifilarno ovdi pri 1Veff ositljivosti ampa ne znaci nista narocito. Najobicnije referiranje grijanja na par desetaka volti prema masi bi tribalo bit sasvim dovoljno da ti se nikakav 50Hz brum ne probija preko grijanja.
Moju favoritninju (D3a) ovdi nisan spomenul jer joj je ug2-g1 malo prevelik za upotribu u ovom ampu

Nisam još odlučio, moram odlučiti do sutra (povratak u radionu)!
-C3g je izvrsna elektronka (koristim ju jednom projektu: pre-amp sa Aa i C3g), ali treba širiti rupe na promjer od 27-28mm (loktal) a to bi sada bilo teže izvesti sa krunskim svrdlom (vodilica je promjera 6mm, a rupa je već izbušena na promjer od 21mm!). Pojačanje u triodnom spoju im je veliko, puno veće no što trebam (oko 40 puta!), ali strujni zahtjevi nisu pretjerani (15-20mA).
-EL83 (vrlo slična je 6CL6; imam i jednih i drugih!) je također odlična elektronka (nema dodatne "bravarije", a i imam ih), ali ipak nije dugovječna! Imam nekoliko novih (ali neizmjerenih za sada!) EL803, koja je dugovječna, ali je predviđena za niži maksimalni napon. Imaju u triodnom spoju nešto veće pojačanje no što mi treba (24x, odnosno 22x), a i strujni zahtjevi su prilični (~40mA!).

Žarenje sam preko 2x150 Ohma spojio na katodu izlazne elektronke (oko +13V u odnosu na masu) već ranije.

Pokušat ću prvo sa 5879WA (za tu probu imam najmanje posla) čuti zvuk, te izmjeriti karakteristiku, a ostaje mi i dovoljno vremena za promjenu i probu sa nekom drugom (EL803 prvenstveno) prije definitivne odluke. Možda i 6CG7W(6FQ7W) ili E80CC sa paralelno spojenim triodama (izmjerena i selektirana elektronka sa triodama unutar uskih tolerancija).

[harkonen]

Ali, zašto je tako jako bitna dugovječnost?
Žele li ti monoblokovi doista živjeti vječno, pa ionako je 21.12. kraj svijeta.... Ove godine.
Bar kakvog poznajemo, rekoše.

[sstrsat]

Ma dugovjecnost cijevi je zapravo prilicno relativan pojam. Radi se ponajvise o tome da su za te "specijalne", "long life" i kako ih vec sve ne zovemo proizvodjaci garantirali da ce dozivit 10000 sati bez znacajnije degradacije karakteristika. Ali su zapravo toliki broj sati dozivljavale i mnoge "obicne" cijevi, pogotovo one proizvedene u zlatnim godinama cijevne ere. Naravno, ovisilo je puno od konkretne aplikacije i od opterecenja cijevi.
A "video" pentode su se itekako iskazale u duzini zivotne dobi, pogotovo ako su u aplikaciji bile dovoljno daleko od granicno dozvoljenih vridnosti. Drljale su npr 6CL6 po Tektronix-ovim skopovima i po 20 i 30000 uri a i vise.
To ca im je faktor pojacanja u triodnom spoju ponesto veci nego ca je trazeni iznos pojacanja u ovom ampu nije stvarno nikakav problem. Stavi se nesto manji anodni otpornik pa se dobije jos bolja frekventna i tranzijentna karakteristika a s obzirom da moraju dat svega nec vise od 10-ak V na izlazu onda ni prilicno mali otpornik nece dovest do neke zrtve u linearnosti ako se radna tocka pogodno odabere. A moze se i katodni otpornik pustit neblokiran pa ce se dobit blaga katodna degeneracija i svest pojacanje na zeljenu vridnost. Ima tu jako puno nacina.... ali Davorin to ionako zna

A ja bin se ovdi stvarno poigral sa video pentodom mozda jos vise iz jednog drugog razloga. Kako RS1003 ipak iskazuje odredjenu nelinearnost ovdi je siroko polje za eksperimentirat sa malo distortion canceling tehnike a tu video pentode u triodnom spoju pruzaju obilje mogucnosti. Smanjivanjem struje i njihovim blagim zalaskom u nelinearnost moze se tu jako utjecat na ukupnu linearnost ampa.
Poanta je zapravo u tome da i blagim zalaskom u nelinearnost i u podrucje ponesto smanjene strmine kod tih cijevi jos uvik ostaje obilje struje za borbu sa ulaznim kapacitetima RS1003 i za ocuvanje odlicne frekventne karakteristike.

Je da upotriba takvih cijevi znaci i nec visu disipaciju na anodnom otporniku i na otporniku u rasprezanju ali to ja osobno smatram vrlo malom zrtvom.

Sad, Davorine, oces li uvazit nesto od ovih sugestija to ces sam odlucit.

[davorin]

Kroz dugu praksu servisiranja uređaja sam vidio da je velika gomila tkzv. "običnih" elektronki "starog kova" radila puno više od 10000 radnih sati. Današnja proizvodnja elektronki se ne može pohvaliti "dugovječnosti" svojih proizvoda, a mjerenja debljine aktivnog sloja na katodi ukazuje na činjenicu da se danas nanosi 10-ak puta tanji sloj nego '50-ih, '60-ih i '70-ih godina. Unatoč reklamnim tvrdnjama proizvođača i prodavača da su njihove novo-proizvedene elektronke identične onim proizvedenim prije 50-ak godina, činjenice ukazuju da efektivni radni vijek elektronki danas smanjen s namjerom i znanjem proizvođača.
Uglavnom, u većini slučajeva, je dovoljno uzeti neku NOS (new old stock~nekorištenu, ali proizvedenu prije ~50-ak godina) elektronku da se osigura prilična dugovječnost, pogoto kad se usporedi sa današnjom produkcijom.
Gotovo da i nema potrebe tražiti neku "pravu" dugovječnu elektronku (koja je u pravilu i puno skuplja), kad se uz razuman odabir radne točke dugovječnost i pouzdanost može dobiti i od "običnih" NOS elektronki.
Ali!
Kako radim u firmi (OiV) koja se dugi niz godina koristila uređajima sa elektronkama u stalnom radu (radio i TV odašiljači, kontrolni i mjerni uređaji, itd.), imao sam prilike pregledati dokumentaciju koja je pratila i statistički obrađivala trajnost u radu pojedinih tipova elektronki.
Na moje iznenađenje, "SQ"-elektronke ("Special Quality") elektronke nisu radile višestruko duže od onih običnih: obično je to bilo 2-2,5 puta (očekivao sam puno više!).
Stvar je bila u tome da su "SQ" elektronke radile do pred sam kraj emisije sa vlo malim tolerancijama u odnosu na novu elektronku, a tek bi pred sam kraj radnog vijeka (10-ak sati prije otkazivanja pogona) imale pad karkteristike od 5-10%!
"Obične" elektronke bi nakon početnih 100-200 sati ("Burn In"; period na početku korištenja kad su imale uglavnom 25-30% bolje karakteristike od nominalnih) imale silaznu putanju do kraja upotrebljivosti.
Na početku korištenja elektronke EL83 i EL803 (obe su korištene u TV odašiljačima, kontrolnim i mjernim uređajima, pa i u ispravljačima!) su imale jednake karakteristike, ali bi elektronka EL83 tražila dotjerivanje ("doštelavanje") radne točke svaki mjesec nakon mjerenja karakteristike odašiljača. Elektronka EL803 bi zadržala karakteristiku praktično do kraja korištenja, a kad bi joj trebalo "doštelavati" radnu točku, obično je to bio znak da će je vrlo brzo trebati zamijeniti novom. Zbog toga su se EL803 koristile u TV odašiljačima gdje je podešavanje bilo osjetljivije i tražilo više znanja i instrumenata, a EL83 u kontrolnim monitorima (koji su bili također u trajnom pogonu) gdje je to bilo manje kritično. Ista stvar je bila i sa E88CC/ECC88, E84L/EL84, E236L/EL36, E80CF/ECF80 itd.
Ukoliko mi druge obaveze dozvole, probat ću svakako više elektronki u ulaznom stupnju, prvenstveno zbog znatiželje i stjecanja iskustva sa elektronkama s kojima nisam do sada ništa radio.
Najsigurnije bi bilo staviti C3m, koja bi uz ekstremno niska izobličenja i izuzetnu linearnost uz vrlo mali unutrašnji otpor(Ua=200V Ra=9kOhma Ia=20mA Ug=-8V; G2 i G3 na A) imala pojačanje od 14-15 puta. No s tom sam elektronkom već više puta radio, pa i nije takav izazov kao neke s kojima nisam radio.
Sve su sugestije dobrodošle, jer uvijek naleti nešto što nisam znao ili se nisam sjetio.

[davorin]

Nova verzija sa izmjenjenim ulaznim stupnjem:

[sstrsat]

Nova verzija sa izmjenjenim ulaznim stupnjem:

Ovo ce sigurno bolje radit nego prve verzije sa malostrujnim cijevima u ulazu. Video pentode u triodnom spoju daju zaista odlicne rezultate a s obzirom na veliki faktor pojacanja i strminu izlazne RS1003 onda zaista pojacanja u driveru nece sa njima falit
A ako mogu predlozit, mozda da se i na ulaznoj cijevi predvidi preklapanje trioda / pentoda (barem onda kad RS1003 dela u UL-u) tako da se dobije veca mogucnost apliciranja po potribi i jace npv u UL spoju i da se vidi ca uhu vise pase. OK, to su vec finese koje stvarno nisu neophodne niti od nekog velikog znacaja ali ako ce se vec radit tuniranje prema vlastitom uhu onda ih mozda nije lose imat. Cisto da se poveca mogucnost igranja sa tim stvarima

[davorin]

Nova verzija sa izmjenjenim ulaznim stupnjem:

Ovo ce sigurno bolje radit nego prve verzije sa malostrujnim cijevima u ulazu. Video pentode u triodnom spoju daju zaista odlicne rezultate a s obzirom na veliki faktor pojacanja i strminu izlazne RS1003 onda zaista pojacanja u driveru nece sa njima falit
A ako mogu predlozit, mozda da se i na ulaznoj cijevi predvidi preklapanje trioda / pentoda (barem onda kad RS1003 dela u UL-u) tako da se dobije veca mogucnost apliciranja po potribi i jace npv u UL spoju i da se vidi ca uhu vise pase. OK, to su vec finese koje stvarno nisu neophodne niti od nekog velikog znacaja ali ako ce se vec radit tuniranje prema vlastitom uhu onda ih mozda nije lose imat. Cisto da se poveca mogucnost igranja sa tim stvarima

Pojačanje EL803 u triodnom spoju je ~24x, što uz pojačanje RS1003 od ~20 (triodni spoj) rezultira sa ulaznom osjetljivosti od ~0,6Veff. Kod UL-spoja RS1003 je uz spojenu negativnu povratnu vezu pojačanje ~22x, pa je i ulazna osjetljivost slična.
EL803 ima (uz isti anodni i katodni otpornik) u pentodnom spoju naponsko pojačanje od ~115x, što podiže ulaznu osjetljivost na ~0,11Veff (za punu izlaznu snagu). Smanjenje pojačanja promjenom otpornika radne točke i dodavanjem globalne negativne reakcije bi se mogla ulazna osjetljivost spustiti na prihvatljiv nivo, ali takva višestruka preklopka bi prilično iskomplicirala sklop, pa sam odustao od te opcije. S tako velikim pojačanjem (pentodni spoj) bi i izbor EL83 u ulazu postao kritičan s obzirom na šum i mikrofoničnost (probao sam više komada EL83 i većina ima problema sa "zvonjenjem", dok sa EL803 tih problema nema!).
Probao sam u međuvremenu više različitih elektronki sa NOVAL podnožjem u ulazu:
5879-ugodan i mek ton, ali previše naglašeni parni harmonici kod jačih signala!
E80L-vrlo čist i analitičan ton, ali traži puno struje za optimalnu radnu točku (~40mA) i ima premalo pojačanje!
E81L-odličan ton i niska izobličenja, ali imam samo 2 rabljene elektronke za probu!
EL84-odličan ton, ali premalo pojačanje i prevelika struja za optimalnu radnu točku (~45mA)!
6BW6(noval varijanta 6V6GT)-izuzetno dobar ton, vrlo niska izobličenja, ali također malo pojačanje uz veliku struju (~40mA)!
Imam još nekoliko kandidata za probu, ali mi je vrijeme za probe ograničeno do nedjelje poslije podne, kada bi trebao i konačno odlučiti.

[harkonen]

5879-ugodan i mek ton, ali previše naglašeni parni harmonici kod jačih signala!

Ubava, ubava...gdje si sad?