807 SE

[fixxxer]

Pa ovaj desni profil i lici
A sto ne namotas jedan mali trafo od 100tinak V i stackujes napajanja?

[Khadgar2007]

ma previše posla, bolje napraviti novi trafo nego gurati još jedan negdje u kutiju. Osim toga redizajn pojačala nije niti u sljedećoj petoljetki. Sada je na redu cnc a jedna dotična osoba koči mi razvoj toga...valjda se boji konkurencije.

[Khadgar2007]

zapravo budući da imam toroida možda ću jednoga dana i pretvoriti DAH-0.1 u 807 jer toroid premotam zatvorenih očiju i nemam problema oko zujanja,ali hrpa drugih stvari stoji koje se moraju riješiti.

[davorin]

A ti bi azurno plavu boju?
Jok. Ne mere! 6p7s mislim da i ne ide preko 500V...

Radi dobro u protufaznom pojačalu (pentodni spoj) pri Ua~720V, Ug2~340V.

Neke 807-ice imaju u triodnom spoju (G2 na A, a Ua>400V) sklonost preskakanju iskre između G2 i G3 (katode) unutar baze. Moguće je "izmesariti" bazu 807-ice (odlemiti žice od pinova, "izsisati kositar", "skrckati" bazu) i odspojiti G3 od katode. Sve izvode treba zalemiti na neku slobodnu oktal bazu, te tako dobiti oktal-807-icu sa odvojenom G3.

[harkonen]

Ovaj anodni u pentodi važi baš za 6p7s? Ne za 807-cu, to znam da može visoko,
nego baš za ovu ruskinju?

[davorin]

Ovaj anodni u pentodi važi baš za 6p7s? Ne za 807-cu, to znam da može visoko,
nego baš za ovu ruskinju?

Rade bez zamjene u pojačalu već 3-4 godine. Došle su (6P7S) na "loš glas" zbog toga što su prodavane nakon više desetljeća stajanja u raznim skladištima, te su sve redom bez iznimke imale puno "slobodnih iona" u balonu (loš vakum!). Nakon što je više pari eklektronki stradalo (u već spominjanom pojačalu) za vrijeme proba i same konstrukcije, probao sam posrednim putem ustanoviti kvalitet vakuma: elektronki spojenoj za mjerenje (Ua=250V, Ug2=250V, Ug1=-14V) sa ispravnom anodnom strujom (72mA+/-12mA) sam u seriju sa napajenjem G1 ubacio otpornik od 0,5MOhma (pomoću tastera, tako da se otpornik ubaci na pritisak tastera). Kod elektronki sa dobrim vakumom bi se anodna struja podigla za 4-5mA, a puno više kod onih sa lošim vakumom. Radi se o tome loš vakum (ionizirani plinovi) uzrokuje protok struje G1, pa se ubacivanjem otpornika u seriju sa napajanjem poveća unutrašnji otpor napajanja G1, a time poveća pad napona na otporniku što uzrokuje i niži negativni prednapon na samoj prvoj rešetki, te time i povećanje anodne struje.
Samim grijanjem/pečenjem u štednjaku (par sati na 120-150°C; veća temperatura se smije koristiti samo na elektronkama koje imaju keramičku bazu, a baze od bakelita i steatita se znaju raspasti i pri ovim temperaturama!) se može dosta popraviti situacija, ali nekima to nije dovoljno.
Postoji i druga metoda: elektronka se u vertikalnom položaju stavi na nominalni napon žarenja, a G1(preko 100 ohma) i G2 spoje sa anodom. Na katodu se spoji negativni pol ispravljača od 30V/0,5A sa mogućnosti regulacije od nule, a na zajednički spoj anode, G2 i G1 (i G3 ako neka druga elektronka ima poseban izvod!) pozitivan pol ispravljača. Napon se postupno podiže uz kontrolu katodne struje koja ne bi trebala prelaziti maksimalno dozvoljenu katodnu struju po podacima iz priručnika. Struja će imati tendenciju rasta, pa će se napon morati smanjivati, kako se vakum bude popravljao unutar balona. Kada niti nakon jednog sata više ne bude dolazilo do povećavanja struje, vakum je popravljen koliko je uopće mogao biti sa ovom metodom.(Da ne teoretiziramo previše, radi se o zagrijavanju "GETER"-a unutar elektronke gdje ostaci aktivnih spojeva sa njega apsorbiraju ionizirane plinove).
U praksi sam ovakvom metodom uspio "spasiti" više od 80% NOS-elektronki koje su imale slab vakum.

[harkonen]

Neko praktično vrijeme trajanja ovog postupka?
Da, lampe su u sovjetskom bloku skladištene kako jesu, bolje rečeno "zaboravljene" su u nekoj
staroj zgradi, u nekim podrumima i zaista treba kupiti bar 50% više od potrebitih....
Dobro je znati i ove informacije oko 6p7s.

[davorin]

Neko praktično vrijeme trajanja ovog postupka?
Da, lampe su u sovjetskom bloku skladištene kako jesu, bolje rečeno "zaboravljene" su u nekoj
staroj zgradi, u nekim podrumima i zaista treba kupiti bar 50% više od potrebitih....
Dobro je znati i ove informacije oko 6p7s.

Od 2 sata na više uglavnom. Slična je situacija i sa ruskim 807-icama, kao i sa večinom ruskih elektronki proizvadenih prije 1980-te godine.
Postupak je puno brži kada se elektronke mogu "ispeći" na 250°C, pa sam znao pažljivo poskidati baze sa nekih elektronki (poneka i pukne!), pa ih vratiti nakon "pečenja"(zaljepi se sa 2-komponentnim epoxidom). Tako sam u potpunosti (100%) vratio u život 12 raznih elektronki iz serije "K" (KL1, KL2, KC3, KBC3, KF1 i KH1) koje su proizvedene između 1932. i 1938 godine (Telefunken i Valvo), a prija "vrućeg vakumiranja" nisu bile za upotrebu.

[harkonen]

Pitam se da li bi pomoglo da ih stavimo pod rentgen, može i onaj veterinarski,
čestice bi se naglo jako ionizirale i moguće bi odmah izreagirale sa geterom.
Ali dobro, lijepo je znati da se draga i često nenabavljiva lampa moguće može i reanimirati...

[davorin]

Pitam se da li bi pomoglo da ih stavimo pod rentgen, može i onaj veterinarski,
čestice bi se naglo jako ionizirale i moguće bi odmah izreagirale sa geterom.
Ali dobro, lijepo je znati da se draga i često nenabavljiva lampa moguće može i reanimirati...

Nisam siguran baš?
Svaka je elektronka pod visokim naponom izvor rontgenskih zraka, time jačih što je bolji vakum unutar balona i veći napon. To je moguće i izmjeriti kod odašiljačkih elektronki pri naponu većem od 1kV, ali minimum zračenja postoji i pri nižim naponima.
Lakse bi bilo slijediti postupak koji se koristi prilikom prvog vakumiranja elektronke: koncentrirano elektromagnetno polje koje inducira struju direktno u nosaču getera i time ga zagrije. Pokušavao sam to prije više od 25 godina, ali sa slabim uspjehom. Jako je teško fokusirati polje samo na geter, jer kada se poljem obuhvate rešetke, zažare se u djeliću sekunde i otpadnu!