Tube bufferi

[Khadgar2007]

Nakon "gužve" sa phonom prije Triode festivala ništa se nije radilo sa cijevima do sada. Već sam prije Triode festivala razmišljao o nekom bufferu i nešto sam iskemijao uz pomoć TubeCada i proračuna na valvewizardu. Izlazni CR član sam proračunao računajući po Harkonenovim uputama koje je stavio u temu o Line stageu(ako se ne varam).
Ecc81 sam imao kod kuće pa zašto ne iskemijati nešto sa njome, jest da nije najbolji izbor za buffer ali nije bitno. Dobri,loši komentari su dobrodošli.

eccc81 buffer.jpg (23.89 KiB) Pogledano 9491 put/a.

[davorin]

Za puno bolju radnu točku teba katodni otpornik(R1) povisiti na 250 Ohma i napon napajanja na 330V. Anodna struja će biti ~8mA, disipacija 2W, a umjesto otpornika od 10kOhma(R2) prema masi, bolje je upotrijebiti izvor konstantne struje od 8mA.

[harkonen]

Što će se dogoditi sa R5 kada napraviš taj buffer i spojiš ga na uređaj iza?
Bit' će u paraleli sa nekim otporom u uređaju koji poznaješ (ako si ga sam radio ili raskopao) ili sa nečim
što ne poznaješ (tuđi ili komercijalni uređaj kojeg nećeš otvarati) koji vrlo lako može imati i 10K ulazni pot.
I što se onda dogodi sa donjom graničnom kad imaš 0,47uF na recimo 10K?
Uvijek budi pripravan na najtežu u praksi moguću varijantu......

[Khadgar2007]

koliko sam skužio iz tvoga grafa i teksta o CR članovima(t=R*C f=1/t) imati ću "donju" frekvenciju od 212Hz drugim riječima banana...
Ali ide sada jedno protupitanje ti si na prvoj stranici stavio otpornik od 220k koji također nije baš mali o odnosu na kao ča si rekao 10k na ulazu nekog pojačala, a vidim imaš linestage na HAD stranici sa ecc88 i na izlazu ti je otpornik od 47k...

Možda se već govorilo o izlaznom CR članu ovdje ali nekako se ne sjećam. dosta se govorilo o veznom kondu između stupnjeva ali ne o izlaznom a i na valvewizadru nisam našao ništa pametnoga pa malo tapkam u mraku.

[harkonen]

Izlazni otpornik koji ti spominješ drži "pribijen" DC potencijal izlaza za masu kada ti uređaj nije nigdje spojen,
njegovu vrijednost odabirem prema samoj unutrašnjoj otpornosti uređaja o kojem se radi. Ako ti je izlazni otpor u
redu veličina stotina ohma, tada ti 47K u paraleli sa primjerice 10K ulaznog otpora slijedećeg stupnja neće previše opteretiti izvor signala, no ako je izlazni otpor izvora veći, tada bolje staviti i nešto veći taj izlazni otpornik da izbjegneš moguće poteškoće.

Izlazni kond promatraj kao i vezni, on je za određenu frekvenciju otpor i sa zadnjim otpornikom (u paraleli sa ulaznim slijedećeg stupnja ili uređaja) ti tvori atenuator.
Uzmi tvoj primjer - na 20Hz ti je otpor 0,47uF - 17K. Ako ti je dakle izlazni otpornik cca 10K (u onoj crnjoj verziji) tada ti je to atenuacija ili slabljenje na cca 0.37x ulaznog signala , na 30Hz je to na cca 0.50X i tako dalje...

[ilimzn]

Zapravo jos preciznije:
1) Izlazni otpor je, kao sto kaze Harkonen, tu da prikelji izlaz na nulu DC, tj. da da izlaznom kondenzatoru put da se napuni na DC vrijednost (u ovom slucaju) na katodi, cak i kad nista nije spojeno na izlaz. Problem koji nastaje s tim kondom je u trenu ukljucivanja sklopa, i taj je problem bitno manji kod slijedila, jer je inicijalno, dok se ne zagrije, cijev 'nepostojeca' i katodni kraj kondenzatora je spojen preko katodnog otpora na masu. Kako se cijev grije, tako napon na katodnom otporu raste i kondenzator se polako puni preko bilo cega sto je spojeno na izlaz, sto naravno ukljucuje i spomenuti izlazni otpor. Drigim rijecima, na izlazu rokom inicijalnog zagrijavanja cijevi, dobijes jedan dugi subsonicni tranzijent, cija amplituda ovisi o velicini izlaznog konda i izlaznog otpora, tocnije vremenskoj konstanti koju oni predstavljaju, i naravno, brzini grijanja cijevi. Buduci da je unutrasnji otpor cijevi relativno malen u odnosu na izlazni otpor (220k, ili sto li vec), duljina i oblik tranzijenta ovisi gotovo iskljucivo o odnosu tog otpora i izlaznog konda te brzini grijanja cijevi.
* - kod spoja s zajednickom katodom, gdje izlaz ide sa anode, problem je veci jer kod paljenja napajanja cijev 'ne postoji' pa anodni otpor povlaci preko izlaznog konda napon na izlazu najprije prema napajanju, a onda kad se cijev pocne zagrijavati, cijev povlaci nazad prema masi, pa je tranzijent veci i dulji uz sve ostale iste vrijednosti elemenata.

2) Kod racuna izlaznog kondenzatora, vodimo se istom idejom kao i kod veznog kondenzatora, no u praksi je pozeljno staviti okvirno dvostruki kapacitet u odnosu na izracun, osim u slucaju da unaprijed poznajemo na sto se izlaz spaja. Razlog tome je sto se moze dogoditi da ulaz uredjaja koji spajamo na izlaz cijevnog sklopa takodjer ima svoj ulazni vezni kondenzator. I za njegov izracun se uzima ista stvar, mnozenje s dva. Razlog bi trebao sad biti jasniji - kada se takva dva uredjaja spoje, imamo dva vezna kondenzatora po prilici istih vrijednosti u seriju, sto znaci da se sve skupa ponasa kao sustav s jednim veznim kondenzatorom izmedju dva dtupnja, ali s okvirno dvostruko manjim kapacitetom. U ovom slucaju zahtjev za minimalnom donjom granicnom frekvencijom ostaje zadovoljen (uzimamo da je to najgori slucaj), a ako dodatnog veznog kondenzatora nema, tada je donja granicna frekvencija dva puta manja, sto je rijetko problem (u pravilu bas obrnuto). Otpornik iz gornje tocke 1) je naravno najbolje izracunati (ili eksperimentom ustanoviti) iz odabrane vrijednosti veznog kondenzatora, kako je opisano u ovoj tocki.

[Khadgar2007]

Znači da vidimo jesam li razumio ovo jer ne kopčam baš brzo ,ali kada skopčam onda to ostaje u glavi . Prvo izračunam kond kao da je vezni, pri tome naravno uzmem u obzir odgovarajući otpornik. Nakon toga poduplam kond i izračunam stvarnu vrijednost otpornika?

[ilimzn]

Znači da vidimo jesam li razumio ovo jer ne kopčam baš brzo ,ali kada skopčam onda to ostaje u glavi . Prvo izračunam kond kao da je vezni, pri tome naravno uzmem u obzir odgovarajući otpornik. Nakon toga poduplam kond i izračunam stvarnu vrijednost otpornika?

Lakse ce bit kad umjesto STO pocnes kopcat ZASTO
Racunas kao da je vezni kond, uzevsi u obzir najgori ocekivani slucaj za ulazni otpor slijedeceg stupnja ili uredjaja. Npr, 10k kao sto je napisao Harkonen. Zatim poduplas kond, i onda po prilici izracunas onaj 'default' otpor na masu tako da bitno ne mijenja najgori slucaj za ulazni otpor slijedeceg stupnja ili uredjaja, primjer, barem 10x veci, dakle recimo 100k pa na gore. Provjeris koliko dugo bi mogao trajati tranzijent kod ukljucivanja (otprilike Rdefault * Cvezni), i ako je to podosta manje od nekih 5-10 sekundi koliko treba da se zagrije lampa, to je OK.
Naravno, za najgori slucaj ulaznog otpora slijedeceg stupnja ipak treba uzeti u obzir moze li sklop koji radis uopce to potjerati, najcesce tako da se provjeri da mu je izlazni otpor barem 10x manji, dakle u gornjem primjeru, manje ili jednako oko 1k, naravno cim manje, to bolje.

[Khadgar2007]

Sada malo računam,gledam i "čudim" se kolike su to razlike u kondovima ako se spoji na uređaj sa 47k ili 10k ulazne impedancije. Recimo da spajam na uređaj od 10k to bi značilo pri frekvenciji od 20Hz kond od 2,8uF, poduplam ga na 5,6uF i stavim recimo 220k otpornik na masu i to daje 1,2s tranzienta i to je daleko ispod onih 5-10s koje si naveo.

Drugo pitanje/moj zaključak ide u vezi pražnjenja konda u radu. Znači imamo pretpojačalo spojeno na pojačalo(Z=10k), i izlazni kond od 5,6uF, po meni bi onda vrijeme pražnjenja konda bilo 5,6uF*10k i to je onda 0,056s ča je za 0,026s previše nego je preporučeno. Budući da ne možemo mijenjati ulazni otpor sljedećeg stupnja jedino riješenje koje vidim je smanjivanje izlaznog konda ili opet griješim jer su kod izlaznog konda druga pravila ča se tiče pražnjenja nego kod veznog?

[ilimzn]

Sada malo računam,gledam i "čudim" se kolike su to razlike u kondovima ako se spoji na uređaj sa 47k ili 10k ulazne impedancije. Recimo da spajam na uređaj od 10k to bi značilo pri frekvenciji od 20Hz kond od 2,8uF, poduplam ga na 5,6uF i stavim recimo 220k otpornik na masu i to daje 1,2s tranzienta i to je daleko ispod onih 5-10s koje si naveo.

Drugo pitanje/moj zaključak ide u vezi pražnjenja konda u radu. Znači imamo pretpojačalo spojeno na pojačalo(Z=10k), i izlazni kond od 5,6uF, po meni bi onda vrijeme pražnjenja konda bilo 5,6uF*10k i to je onda 0,056s ča je za 0,026s previše nego je preporučeno. Budući da ne možemo mijenjati ulazni otpor sljedećeg stupnja jedino riješenje koje vidim je smanjivanje izlaznog konda ili opet griješim jer su kod izlaznog konda druga pravila ča se tiče pražnjenja nego kod veznog?

O kakvom praznjenju tocno govoris?