OTL TRS 6S19P

[Bančina]

Pohvale za projekat!

sa nestrpljenjem pratim razvoj...

[bepone]

work on progresss!

[ilimzn]

Znat ce onaj za koga je, sto je ovo

6S19P_PCB.gif (103.31 KiB) Pogledano 9160 put/a.

[s@ki]

štampana pločica za stop svjetla ? vani je maglovito pa....

[grunf]

nema šta drugo nego OTL a sad koji ne znam

[Dean]

nema šta drugo nego OTL a sad koji ne znam

pa valjda 6s19...

[bepone]

Znat ce onaj za koga je, sto je ovo

6S19P_PCB.gif

a ja bas skidan program za nacrtat!! brze ilimzn nacrta plocic nego se meni program downloada
fala co sad iden to printat i crtat struje kuda idu

[ilimzn]

Na zalost nisam stigao nista vise postati osim slike, pa sad slijede i objasnjenja:

Prvo par napomena u vezi plocice, za sto evo i nove slike s nesto numeriranih strelica:

6S19P_PCB_1.gif (103.54 KiB) Pogledano 9093 put/a.

1 - Loaklni decoupling kondenzator. Odmah treba napomenuti da ima par gresaka na PCB-u jer sam ga nacrtao na brzinu samo da se vidi mehanicki raspored elemenata i ideja povezivanja. Radi toga pin kondenzatora nije spojen na masu, o tome kako, malo kasnije.

2 - Rupe za hladjenje. Po 10 rupa promjera cca 4mm je rasporedjeno oko podnozja plus jos jedna u centru podnozja. Bez ovako neceg niti pomisljati o slaganju PCB-a jer je kolicina topline koju razvijaju cijevi pozamasna na datu povrsinu. Sam PCB bi kompletno bez rupa za prolaz zraka zatvorio protok zraka i sve skupa bi se brzo pretvorilu o masu iskuhanih dijelova. NAPOMENA: podnozja za cijevi se leme na stranu bakra, ostali elementi klasicno na suprotnu stranu. PCB ide odozdola u kutiju/sasiju tako da cijevi vire van iznad nje a ostali elementi su unutra ispod cijevi.

3 - obavezni grid stopperi. Svaka cijev ima svoj.

4 - Rupa za montazu. Prioritet je dat propisnom vodjenju napajanja i signala a kako su podnozja predvidjena za montazu na PCB, nemaju vlastitih nosaca. Radi toga je na PCB-u predvidjen povelik broj montaznih rupa koje su potrebne da bi se cijevi mogle upiknuti i izvaditi bez da se toliko uvije PCB koji je zapravo noseci element, da postoji rizik pucanja lemova, vodova ili cak elemenata.

5A, 5B, 5C - Lemne usice / kontakti za spoj na driver svake izlazne sekcije. Predvidjene su 3 sekcije po 5 komada 6S19P, spojene u paralelu. Svaka sekcija ima po jednu sekciju 6N6 kao driver.

6 - lokalni 'rezervoar' elektrolit za napajanje. 47-100uF/160V je sasvim dovoljno, sluzi kao lokalna rezerva s obzirom da su filteri napajanja spojeni s kontra strane ploce (vidi u nastavku). Iz istog razloga kao i lokalni decoupler, minus pin nije nacrtan spojen na masu, o ovom kasnije u detalje.

7 - Izlazni vezni kondenzatori s malim dodatkom, katodnim 'stopperom'. U principu ovaj otpornik nije striktno potreban ali ga je bolje staviti radi prilicno ekstenzivnog ozicenja koje jos slijedi. Tko je pratio temu zna da svaka cijev ima i svoj strujni izvor (CCS) koji se spaja na katodu cijevi. Kako bi se lakse rijesilo hladjenje, CCS-i su zamisljeni na posebnoj ploci i spojeni su na katodu zicom. No, s obzorom da ta zica moze predstavljati antenu koja na kraju nema 'nista', tocnije rezidualni kapacitet CCS-a, sve skupa moze postati rezonantni sklop. Kako bi se sprijecila mogucnost oscilacija, stavljen je katodni stopper - svega par ohma je dosta. CCS se spaja iza njega, kao i vezni kondenzatori (svaka cijev ima svoj elektrolit i foliju u paralelu). Iako je katodni stopper u seriju s unutrasnjim otporom cijevi, on je oko 20-ak puta manji iznosom pa njegov otpor ne povecava bitno izlazni otpor pojacala.

8 - Kontakt za spajanje na CCS kako je opisano iznad - po jedan za svaku cijev.

9 - Kontakt za spoj prema zvucniku

10 - Kontakt za spoj napajanja 110V prema napajanju

11 - Kontakt mase. Ovo j eujedno i zvijezda za power ground i tu se spaja i masa za zvucnik. OPREZ, tu se NE spaja masa napajanja za drivere niti signal gorund!!!

U nastavku je raznim bojama prikazano vodjenje napajanja, izlaza i ulaza za jednu banku od 5 cijevi 6S19P. Ostale dvije su u biti copy-paste.
NAPOMENA: Grijanje nije spojeno vodovima na PCB-u s obzirom da svaka cijevu uzima po 1A, ukupno bi to bilo 5A, radije se to spoji klasicnom paricom. Pin 4 i 5 su jedan do drugoga na 'vrhu' kruga pinova za svaku cijev. To unekoliko komplicira spajanje ali se tome moze doskociti, o cemu u nastavku.

6S19P_PCB_2.gif (103.04 KiB) Pogledano 9093 put/a.

Zeleno: ulazni vod prema G1 svih cijevi
Crveno: izlazni vod prema zvucniku
Zuto: napajanje (anodni napon)

Ono sto je primjetno je da se cijev nigdje ne spaja na masu, ali su anode sve blokirane kondenzatorima na nju. Na prvi pogled to je najnormalnija stvar no treba reci da je to samo zato jer je masa zajednicka za trosilo. Za izmjenicnu struju strujni se krug zatvara od anode prema zvucniku (kroz masu), pa od zvucnika prema katodi (kroz vezni kondenzator i katodni stopper). Kroz CCS-ove ide samo istosmjerna komponenta - radi toga se masa CCS-a moze spojiti posve odvojeno i nije potrebno uopce decouplirati anodno napajanje prema CCS-u. Priroda CCS-a, da kroz njega tece KONSTANTNA struja, sama po sebi znaci da tuda izmjenicna komponenta struje ne moze teci, jer izmjenicno znaci da nije konstantno.
Buduci da je glavni rezervoar napajanja spojen odvojeno, van plocice, put do njega moze biti relativno dug (preko zice) tako da je cirkuliranje struje kroz njega za visoke frekvencije otezano sto njegovim ESR-om i ESL-om, sto otporima i induktivitetima vodova koji su spojeni efektivno u seriju. Radi toga je svaka cijev 'najbrzim' kondenzatorom blokirana najblize cijevi, sporijim nesto dalje, najsporijim (glavni rezervoar) najdalje. Pri tome treba paziti na puteve povrata struje, no kako je ovdje ipak dosta toga za povezati, umjesto vodjenja hrpe zica na nekakvu centralnu zvijezdu (koja bi to prestala biti cim bi se pokusalo dovesti hrpazica na nju!), koristi se ploha mase, tj. ground plane.
Iako ovdje rijesenje nije idealno (normalno bi cijela jedna ploha PCB-a za ovu svrhu bila masa), osigurava vrlo kratak put struji. Struja uvijek putuje putem najnize impedancije (NE PUTEM NAJMANJEG OTPORA!!! razlika je velika), tako da za visoke frekvencije sama pronalazi put koji izmedju ostalog cini petlju s najmanjom zatvorenom povrsinom, jer to ujedno znaci i najmanji induktivitet i time najmanju impedanciju na visokim frekvencijama. Ako se malo bolje pogleda PCB, vidi se da je ispod kratkospojnika kojima ide napajanje, najvecim dijelom masa, a tamo gdje nije, je odmah do voda napajanja - plus uvijek je u blizini neki decoupler kroz kojeg se put moze i skratiti (naravno, on mora biti neinduktivan). Na prvi pogled kratkospojnici su nepozeljni ali ovdje zapravo osiguravaju znacajno bolji integritet signala nego vod po PCB-u unatoc tome sto se svaki od njih moze na neki nacin gledati kao pola zavoja. Ako se nacrta put struje kroz njih i nazad kroz najblizi bakar mase, ispadaju uglavnom paralelne dionice s suprotnim strujama, od kojih vecina zatvara petlju okomito na sve druge komponente (petlja obmotava debljinu PCB-a).

Ipak, moguce je to i bolje rijesiti, kao sto sam rekao, slika je stvarno bila napravljena na brzinu copy-paste metodom:

6S19P_PCB_3.gif (37.58 KiB) Pogledano 9093 put/a.

A - ovdje je prikazano kako se vod elementa veze na plohu mase. Direktna veza bi jako otezala lemljenje jer ogromna povrsina bakra predstavlja vrlo efikasno hladilo za lemni vrh s kojim se pokusava zalemiti komponenta. Ovakav spoj kao na slici odvaja masu termicki ali je jako dobro spaja elektricki.

B - ove dvije komponente treba optimizirati tako da imaju realisticnu velicinu. Elektrolit ce biti slicne velicine kao lokani rezervoar prikazan strelicom A, a blok u paralelu ce vjerojatnije imati razmak izvoda 200mil-a (5.08mm) i bit ce znatno manjih dimenzija. Uz malo optimiziranje polozaja, to ce nesto suziti PCB, tako da ce razmaci izmedju cijevi po vertikali biti isti kao po horizontali.

C - Na PCB-u fali otpornik prema masi za signal G1, najbolje po prilici tamo gdje pokazuje strelica. Na shemi na pocetku teme je nacrtan po jedan za svaku cijev no to nema smisla s obzirom da bi ih onda bilo 5 u paraleli. Otpor im je visok tako da ne cine faktor u integritetu signala po vodu. Usput, vod za G1 signal se ne mora izvesti kao serija kratkospojnika, umjesto njega se jednostavno jedna dulja zica moze provuci kroz relevantne rupe u komadu, proshije se kroz PCB i zalemi.

D - Zuto oznacena podrucja su nepotrebna i treba ih maknuti. Poslijedica su automatskog popunjavanja bakrom, program se bas ne iskazuje u tome

E - Kratkospojnik prema gornjim pinovima anode (cijev ih ima ukupno 4) nije potreban, sotao je od pocetne verzije PCB-a. Najbolje je spojiti jednostavno vod i kondenzator za lokalni decoupling pribliziti cijevi kako bi nesto malo vise mase moglo proci izmedju banaka cijevi po vertikali.

Nije oznaceno na PCB-u, ali masa prema driveru (ujedno i masa za napajanje drivera) se spaja negdje po prilici na sredini desnog ruba ploce, kontakt bi mogao biti kod G1 signala za srednju banku cijevi.
Ako bi se driver izvodio na istom PCB-u u nastavku prema desno, cak nije ni potrebno prekidati plohu mase iako treba nakon rasporedjivanja i povezivanja elemenata pazljivo sagledati kamo sve masa ide kako bi se na pravo mjesto stavio kontakt mase za napajanje drivera, i na kraju signal ground (prema ulaznom konektoru).

[ilimzn]

Zaboravio sam dodati jednu ideju - nesto sto smo diskutirali u onoj staroj temi o malom OTL-u (jos jedna stvar koju trebam dovrsiti! A sve je vec spremnosamo treba napisati postove i staviti slike...), a to je 'stedljivi mod'.
I ovdje je relativno lako iskljuciti grijenaj pojedinih sekcija i smanjiti potrosnju uz, naravno, smanjenje izlazne snage.
Za tako nesto potrebna ja minimalna modifikacija CCS-a, sto je u slucaju da se svi CCS-i stave na posebni PCB, prilicno trivijalno - uz gasenje grijanja za relevantnu banku 6S19P, treba odspojiti i napajanje relevantne banke CCS-ova. Time cijela banka postaje inertna i potrosnja se smanjuje za cca 82W, no povecava se izlazni otpor i smanjuje maksimalna snaga.
S shemom ukapcanja banaka tipa 1 - 2 - 3 banke, potrosnja i izlazne snage su:
1 banka: 82W potrosnja, 0.9W izlazna snaga, izlazni otpor bez NPV cca 30 ohma
2 banke: 164W potrosnja, 3.6W izlazna snaga, izlazni otpor bez NPV cca 15 ohma
3 banke: 246W potrosnja, 8.1W izlazna snaga, izlazni otpor bez NPV cca 10 ohma
(u potrosnju nisu uracunate potrosnje ulaznih stupnjeva, referenci za CCS, raznih elemenata u regulatoru napajanja i sl.)

[bepone]

ovo je fenomenalno, ovako objasnjenje je razlog vise da se bavimo ovim sporton,
kad se more uci materiji pod kozu a ne "tapkat u mraku", kao policija u bivsoj drzavi

jedan dodatak postu ilimzna, ovako nekako bi to trebalo izgledat, mehanicki,

lim sa gornje strane ce se izbusit sa rupama malo vecim od promjera 6C19(vece rupe bolje hladjenje) i PCB ce se sa donje strane montirati preko distancera za njega,

na trafice otpada jedno 450W, kako jos neznam gdje bi se moglo sa njima, mozda najbolje 3 manja od 150W , toroida i montirati vertikalno i pokriti limenim poklopcima

u mom slucaju svi konektori su na gornjem limu, ulaz i pot sa prednje strane, a otraga ce biti konektori za zvucnik.

velo fala zeljketu i sad na kraju smjene, se moren poc onesvijestit