TUBE MC i MM phono stupanj

[ilimzn]

Ova stvar sa paraleliziranjem sekcija bi ustvari imala puno vise sansi za prakticno zazivit ako bi se koristilo paraleliziranje stupnjeva sa zajednickom resetkom. Oni su zbog vrlo malog povratnog kapaciteta (ovdi ne Cga nego Cak) puno imuniji na oscilacije nego stupnjevi sa zajednickom katodom. Nevolja je jedino ca bi ulazni otpor tu bil vrlo nizak pa bi se bilo ograniceno samo na zvucnice koje su predvidjene da budu terecene sa vrlo malim otporima. A takve su generalno one skuplje ca u praksi znaci da se takav spoj ne bi mogal koristit sa recimo popularnima Denon DL103 i slicnima koje pitaju 100 ili i vise oma opterecenja.
Ali sve u svemu, pitanje je koliko je to u praksi vridno truda. Broj cijevi u paralelu brzo dostize granicu kad to sve skupa pocne oscilirat tako da nima govora o nekim enormnim poboljsanjima koja bi se npr dobila kad bi se moglo paralelno spojit neograniceni broj sekcija. Kod ECC88 bi se tako moglo spojit do recimo 4 sekcije a kod strmijih cijevi manje. Tako da se vrlo brzo dojde do situacije da je daleko bolji izbor samo jedna ali dobro odabrana cijev.

Postoji veci broj cijevi namjenjenih za rad u spoju zajednicke resetke, s visestrukim izvodima za istu kako bi se minimizirao induktivitet. Koliko mi je poznato, ne postoje u dvostrukoj izvedbi, ali zato ima scijevi s prilicno vecom strminom u jednostrukoj izvedbi (sjetimo se PC900). ECC88 je data kao primjer cijevi koja bi se jos i mogla paralelno spajati bez da problemi s potencijalnim oscilacijama postanu tesko rijesivi.
Medjutim, uzemljena resetka krije jedan nezgodni kompromis - veca strmina cijevi daje nizi shum, no isto tako i manju ulaznu impedanciju. Katodni otpor je s njom jos u paraleli, pa je dodatno manjuje, sto se donekle moze izbjeci s strujnim izvorom u katodi, no i to ima svoje, ne male probleme. U svakom slucaju, taj pristup tek predstavlja problem kod paraleliziranja cijevi, tako da bi u tom slucaju bolji izbor bio odabir jedne, ali vrijedne, triode. Donekle olakotna okolnost je sto takve cijevi postoje s podosta velikim pojacanjem.

[sstrsat]

Kako je vec tema o (cijevnim) MC ulazima, da iznesem neka iskustva provjerena u praksi. Ovdi izneseno ce virovatno mnoge podosta odbit od toga da razmisljaju o cijevnom MC ulazu ali mslin da ni lose da se zna realno stanje stvari.
Da ne bude zabune, ovdi se govori o "standardnim MC zvucnicama sa izlaznim signalom od recimo 0,3 do 0,5mV. Kod "high output" MC zvucnica je situacija bitno drukcija i tu nima neke zapreke da preamp bude kompletno cijevni. Triba rec i da je 0,3mV prakticno dolnja granica (sa cijevnim ulazom) jer ce sa zvucnicama koje daju jos manje signale rezultati po pitanju suma u "full tube" konfiguraciji bit losi.
Je da su "high output" MC zvucnice medju korisnicima najcesce rangirane (sa razlogom ili bez) ka malo "slabije" od onih koje daju nizi izlazni napon ali se te razlikeu finalnom zvucnom rezultatu ustvari svode na nijanse. A isto tako je tuzna istina da ogroman broj "low output" MC zvucnica nisu (zbog neadekvatnog preampa ili trafa) nikad ni dosle u situaciju da pokazu svoj puni potencijal. Tako da mislin da je za onoga ki razmislja o gradnji sistema baziranog na MC zvucnici i full tube koncepciji a pocinje planiranje od nule ipak mozda pogodnije da odabere neku od "high output MC zvucnica jer ce se u tom slucaju daleko lakse izborit sa problemima.
Da li ce "bolje zvucit" neka low output zvucnica sa (vrlo cesto neadekvatnim i neoptimiziranim) step-up trafom ili high output zvucnica sa dobro konstriranim aktivnim ulaznim stupnjem moze bit predmet diskusije. Ja bi osobno u slucaju neoptimiziranog trafa dal prednost high output zvucnici

Pa da vidimo kako stoji stvar sa pojedinim cijevima u koncepciji bez ikakvog step-up trafa i bez poluvodica) pri tih 0,3 mV signala. I pri postizanju standardnih 1Veff na izlazu kompletnog preampa

ECC83 (i jedna sekcija i paralelizirane) i EF86 - nazalost potpuno neupotribljivo za ovu svrhu zbog prevelikog suma

ECC88 (E88CC i cila familija) - samo jedna sekcija je neupotribljiva a sa obadvi paralelne se kod pojedinih selektiranih primjeraka moze jos donekle proc sa dosta nategnutim sumnim kriterijem. Financijski prilicno neprivlacno jer zavisno od srice ili pegule moze tribat dosta cijevi za izvrsit selekciju

PC900 - nazalost isto. Mada je neki stavljaju za MC ulaz ipak je i kod nje sum prevelik. A ni mikrofonija nije bas mala (ima doduse velikih razlika od primjerka do primjerka). Ipak, od svih ovih cijevi je kod nje najlakse ostvarit paraleliziranje jer je zbog njezinog izrazito malog povratnog kapaciteta (Cag je svega 0,36pF) i malog otpora generatora (MC zvucnice) opasnosti od nastanka samooscilacija daleko manja. Nije nemoguce da bi npr koncepcija sa 4 paralelne PC900 potpuno zadovoljila (uz dosta potrobne srice sa mikrofonijom)

PCC88 - iako je ona manje vise isto ca i ECC88, ima i nekih zanimljivih razlika. Ako je grijana iz propisanog strujnog izvora, rezultati i jesu ka i kod ECC88 ali ako ju se grije u malo smanjenom rezimu (sa 6,3V) postaje daleko malosumnija od ECC88 (a parametri ka gm, Ri, mu se ne minjaju znacajnije) pa bi naoko sa paralelnim sekcijama bila upotribljiva da nije jednog "ali". Nazalost, u tom rezimu ona postaje uzasno mikrofonicna tako da je i uz maksimalne mjere protiv mikrofonije njezina upotriba vrlo diskutabilna i prakticno gotovo nemoguca.
Taj fenomen daleko manjeg suma PCC88 u snizenom rezimu grijanja mozda u sebi krije putokaz da se ovo snizeno grijanje isproba i sa jos nekim cijevima pa nije skroz iskljuceno da bi se mozda moglo naletit na neku koja bi zadovoljavala. To sa ostalim cijevima nisan dalje istrazival ali nije receno da jednom i necu.

6CW4 (nuvistor) - kod ove male metalo keramicke triode se najde dosta primjeraka koji bi zadovoljili po pitanju suma (mada naravno nisu skroz besumne) ali je i tu problem mikrofonije jako izrazen. Upotriba mozda ipak nije iskljucena ako se neki ima volje pozabavit sa diy izvedbom njezinog anti shock podnozja (ne bas skroz jednostavan posal)

6C45 - po pitanju nivoa suma zadovoljava mada odredjenu nevolju predstavlja spektralni sastav njezinog suma koji se u finalnom rezultatu manifestira i cuje ka "grublji", "zrnatiji" sum. Ovo je ipak dilom pitanje individualnog ukusa tako da ce nekima bit prihvatljiva.

6H30 - jedna sekcija je nedovoljna ali dvi paralelne sekcije bi bile sasvim upotribljive da nije u tom paraleliziranom rezimu izrazito nestabilna i izuzetno lako zaoscilira.Nazalost njezina unutrasnja struktura sa velikim kapacitetima i virovatno velikim induktivitetom katodnog uvoda efikasno onemogucava paralelno spajanje. Moze ju se donekle umirit ako se izuzetna paznja posveti pravilima iz RF tehnike i izuzetno temeljitom oklapanju ali vec i mala varijacija npr napona napajanja ju moze opet bacit u oscilacije. Mozda bi potpuna stabilizacija napona risila taj problem ali to nisan isprobal pa ne mogu garantirat.
Steta, spektar njezinog suma je puno "finiji" nego kod D3a i da nije te izrazite nestabilnosti bila bi dobar kandidat.

D3a - Iako i po nivou i po spektru suma sasvim zadovoljava, nevolju predstavlja to ca pri nivoima signala manjima od 1mV postaje jako mikrofonicna tako da bi njezino direktno koristenje (bez step-up trafa) bilo vezano sa vrlo opseznim mjerama protiv mikrofonije (sa mozda dvojbenim uspjehom).
Nju i ja koristim i to u ovoj konfiguraciji koju san navel, sa step-up trafom malog prijenosnog odnosa (oni moji MHz trafi) tako da joj na ulaz i dolazi tih 1mV signala

C3g - po pitanju suma je malo losija od D3a ali bi ipak prosla. Ali je kod nje problem mikrofonije jos daleko veci nego kod D3a pa zbog toga ima jako dvojbenu upotribljivost u MC ulazu. Ali je zato za MM ulaz vise nego odlicno upotribljiva.

To su moja osobna iskustva sa borbom protiv (cijevnog) suma na tim izuzetno niskim nivoima signala. Naravno, sa MC zvucnicama koje daju vece signale od spomenutih 0,3mV svi ovi problemi postaju blazi pa kad se dojde do "high output" MC zvucnica izbor cijevi postaje puo laksi.

Ima naravno cijevi koje nisan isprobal a koje bi vrlo rado probal. Tu ponajprije spadaju 437 i EC8020 ali te lipotice osim ca su uzasno skupe su jos i izuzetno tesko nabavljive tako da nisan bas siguran ocu li doc u priliku da neku od njih isprobam. Mada mozda isprobam neku od keramickih trioda koje su bile razvijene za svemirski program u ranim satelitima a povrimeno se neka od njih pojavi na e-bayu. Npr GE7077 i slicne.
Ono ca cu sigurno isprobat je ruska 6J52 (priblizni ruski ekvivalent za D3a). Harkonen je bil ljubazan pa mi je na TF-u dal dvi tako da nima razloga da ih ne isprobam

Ima jos jedna stvar kod koje triba jako vodit racuna kod planiranja cijevnog MC ulaza. Ogroman broj cijevi vec nakon parsto sati rada pokazuje znacajno povecanje suma. Ovo je naravno potpuno neprimjetno i beznacajno pri upotribi u line preampu a dobrim dilom i u MM preampu ali kod MC preampa to je izrazito vazan faktor. Bas i ne bi imalo puno logike minjat cijevi svaka dva ili tri miseca.

Kad se sve zbroji i oduzme, cijev koju se tu namjerava koristit triba bit izradjena po najstrozim specifikacijama i sa najvecom mogucom kvalitetom izrade tako da se to "prirodno" povecanje suma odlozi cim duze. To nazalost jos dodatno suzava izbor cijevi i tome kriteriju izrade ustvari spadaju samo njemacke "post rohren" i neke WE cijevi (npr spomenuta 437). Da li su tu mozda i spomenute "svemirske" keramicke triode, moze jedino proba odgovorit. Pretpostavljan da bi mogle bit.

I jos jedna otezavajuca okolnost. Tu se listom radi o visokostrmim RF cijevima tako da je mogucnost nastanka oscilacija vrlo realna. Ki nije na "ti" sa cakama RF tehnike, vrlo lako moze dozivit velika razocaranja. Npr, net je pun izvjestaja da 6C45 zvuci "tanko" i da je mikrofonicna itd ali nista od toga ni tocno. Svi ti efekti koje ljudi navode su nazalost nuz produkti konstantno prisutnih ili sporadicnih RF oscilacija. Sa dobrim pristupom konstrukciji koji ce rezultirat stabilnim radom bez oscilacija, 6C45 pokazuje sasvim drugu sliku od tih "izvjestaja". Ali ipak ti izvjestaji zorno (mada sa pogresnim zakljuccima) ukazuju na vrlo stvarne probleme u izvedbi

Kad se sve zbroji i oduzme, cijevi nazalost ipak imaju samo ogranicenu upotribu u MC ulazu i sa njima triba proc trnovit put do rezultata. Alternativa je upotriba poluvodica. I medju fetovima i medju bipolarnima i medju operacionim pojacalima se najde dosta onih koji vrlo uspjesno risavaju problem malosumnosti. Da li je nekome prihvatljiva upotriba poluvodica u cijevnom uredjaju, mora svaki sam sebi odgovorit.

[harkonen]

Lijep prikaz, zaista.
Ovako isprve bih rekao da bi, ako čvrsto stojimo na zemlji prvih 10x pojačanja iz MC-a svakako trebalo napraviti
FET-om, pa onda na lampu.
Ali naravno da ne stojimo realno na zemlji pa pokušavamo nemoguće.
Srećom pa iskrsle neke lampe za laboratorijske uređaje pa ćemo probati s njima i ako se pokaže dobro, objavimo,
a ako ne kao da ni nismo probali.
Uvijek možemo zapakirati FET u epruvetu, kako sstrsat veli

[sstrsat]

Srećom pa iskrsle neke lampe za laboratorijske uređaje pa ćemo probati s njima i ako se pokaže dobro, objavimo,
a ako ne kao da ni nismo probali.

Ajde bar na PM mi javi koje su to lampadine iskrsle ako vec ne zelis izac s njima u javnost prije nego isprobas. Znas da san slab na sve vakumsko ca barem izdaleka mirisi na malosumno

Bit ce nesto iz Sibirskih tundri, njusim

Da nisu i rusi jos prije dosli na epruveta / sijalica ideje?

Ca se tice "cvrstog" stajanja na zemlji, tu si vraski u pravu

[sstrsat]

Kako mi je harkonen javil na koju lampicu misli (pogrisil san, nije iz Subirskih tundri nego iz Skotske magle), hitil san oko na datasheet. To je jedna dosta nepoznata pentoda (i meni je dosad promakla) sa oznakom 6BS7.
Za neka preliminarna razmisljanja na osnovu datasheeta koja sam mu poslal, harkonen je smatral da bi bilo dobro da budu i u temi pa evo c/p tog PMa ovdi

---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Hitil san oko na datasheet ali bojin se da definitivno misljenje jos zasad ne mogu dat. Mogu doduse malo spekulirat i kalkulirat ca bi se dobilo pa ajmo to vidit

Virovatno te je privuklo ono u vrhu datasheeta "da moze zadovoljavajuce delat sa 10 mikrovolti na ulazu". Ako je tako onda si najvirovatnije previdil ono "under siutable conditions".

A te pogodne okolnosti se ovdi ustvari prvenstveno odnose na njenu upotribu u elektrometru i u raznim "instrument amplifiers" kako se to danas naziva. Nazalost, tu je potribni propusni opseg daleko manji od onoga koji je potriban za audio opseg pa je razumljivo da je zbog toga generirani sum daleko manji.
Kad bi postojala teoretski idealna cijev (idealna u smislu da nima neizbjeznih dodatnih sumova) onda bi se generirani napon suma (sveden na ulaz) mogal izrazit formulom Un = drugi korijen iz (k * T * B * Req)
K.......... Boltzmanova konstanta (1,23 * 10 na minus dvajstrecu)
T.......... Temperatura ambijenta u Kelvinima
B.......... Propusni opseg u Hz-ima
Req....... Ekvivalentni otpor suma cijevi u omima

Req se vrlo priblizno izracunava iz strmine (kod trioda: kod pentoda ulaze u igru jos neki faktori koji ga povecavaju) Req = 2,5 / gm

Kako je ova cijev bila namjenjena za elektrometre di se zahtjeva skroz zanemariva struja resetke onda joj je po samoj logiki stvari katoda morala bit ultra cista a vakum besprijekoran pa se lako moguce vrlo priblizava ovom gore navedenom "idealu".
Sa strminom u triodnom spoju (1,7mA/V) se dobije Req od oko 1500 oma a to pri propusnom opsegu od 20kHz daje napon suma (sveden na ulaz) od nekih 0,35 mikrovolti. Ovo ne bi bilo bas upotribljivo jer bi pri ulaznom signalu od 0,3 mV odnos signal / sum bil svega nekih 58dB. Sad, kod phono stupnjeva se (zbog RIAA korekcije) propusi opseg u kalkulaciji uzima dosta nizi ali ubi me ako se sad sican da li je to 2, 3 ili 4kHz (tocan izracun se ustvari provodi integralnim racunom po parcijalnim segmentima RIAA krivulje ali sad siguro niman volje ic to detaljno racunat. Uzmimo da mu je vridnost svega ovih 2kHz pa bi nam to dalo sum sveden na ulaz od nekih 0,11 mikrovolti ca bi sa istih 0,3mV signala dalo odnos signal / sum od nec preko 68dB ca bi vec bilo jako dobro.

Sad, da li su samom konstrukcijom te cijevi svi drugi sumovi potisnuti i ostaje samo ovaj tesko je rec. Ajmo procjenit da bi se u praksi dobilo nekih 65dB ca je jos uvik jako prihvatljivo. Ali prvi uvjet za to bi bila ultracista napajanja (nabolje baterije)

Tako da ce tek probe i detaljna ispitivanja u uvjetima besprijekornog napajanja moc dat konacni odgovor. Osobno jako dvojim da li je po pitanju ukupnog suma bolja ili jednaka od D3a i mislin da ipak nije ali da me je zainteresirala, to je.

[ilimzn]

Kako mi je harkonen javil na koju lampicu misli
...
Kad bi postojala teoretski idealna cijev (idealna u smislu da nima neizbjeznih dodatnih sumova) onda bi se generirani napon suma (sveden na ulaz) mogal izrazit formulom Un = drugi korijen iz (k * T * B * Req)
K.......... Boltzmanova konstanta (1,23 * 10 na minus dvajstrecu)
T.......... Temperatura ambijenta u Kelvinima
B.......... Propusni opseg u Hz-ima
Req....... Ekvivalentni otpor suma cijevi u omima

Mali on-off topic: Sjecam se jedne slicne diskusije iz jedne vrlo ozbiljne knjige, o shumu, gdje je data gornja formula. U komentaru, autor kaze: sve parametre mozemo mijenjati osim K, jer je Boltzman vec mrtav

...
Sa strminom u triodnom spoju (1,7mA/V) se dobije Req od oko 1500 oma a to pri propusnom opsegu od 20kHz daje napon suma (sveden na ulaz) od nekih 0,35 mikrovolti. Ovo ne bi bilo bas upotribljivo jer bi pri ulaznom signalu od 0,3 mV odnos signal / sum bil svega nekih 58dB. Sad, kod phono stupnjeva se (zbog RIAA korekcije) propusi opseg u kalkulaciji uzima dosta nizi ali ubi me ako se sad sican da li je to 2, 3 ili 4kHz (tocan izracun se ustvari provodi integralnim racunom po parcijalnim segmentima RIAA krivulje ali sad siguro niman volje ic to detaljno racunat. Uzmimo da mu je vridnost svega ovih 2kHz pa bi nam to dalo sum sveden na ulaz od nekih 0,11 mikrovolti ca bi sa istih 0,3mV signala dalo odnos signal / sum od nec preko 68dB ca bi vec bilo jako dobro.

Ovdje se ocigledno treba poraditi na maksimalnoj strmini cijevi (ne racunajuci za sad mogucnost paraleliziranja sto je povecava x2 i smanjuje shum za korijen iz toliko, dakle 3db). Ako je cijev za elektrometre, to znaci minimizirana struja G1, sto daje mogucnost da se (uz nesto nizi napon) podigne struja da se izvuce maksimum strmine. Jos jedan 'trik' bi bioo spojiti G2 i G3 na anodu kao triodni spoj, sto malo povecava strminu (tocno koliko ovisi o konstrukciji cijevi, a ima i jos drugih stvari o kojima u tom slucaju treba razmisliti no za sad pretpostavimo da su rijesive). Nemam pri ruci datasheet, tako da nisam siguran da se to i da izvest na ovoj cijevi - dva ocigledna primjera kada to ne bi hodalo je kad je G3 interno spojena na katodu, ili je na nju spojen interni oklop. Mozda bi se tu mogao izvuci koji dB vise...

[harkonen]

Ma shuma će uvijek bit', čak i da je g3 interno spojena na katodu,
pa da spojimo g2 i g3 na anodu
Samo je pitanje do koje ćemo razine cjepidlačiti u svezi toga. A kapaciteta imamo.
Ovu ćemo lampu svakako probati, no ako idemo na veću strminu, onda je pak upitna
svrha, ona mora pojačati tih 10x. Ja sam uzeo neki optimum radne točke da imam i ovce i novce,
i jedno i drugo može bolje, ali istovremeno baš i ne.
Bacim ovih dana na test pa pribilježim rezultate.....

[ilimzn]

Mislim da se tu moze poigrati s radnom tockom i optimizirati strminu s obzirom da su ulazni i izlazni naponi mali, svakako ne treba optimizirati za maksimalan hod izlaza vec dici struju, cime se dize i gm...