SE - SIPP amp

[sstrsat]

@sstrsat,
a sad i @grunf ima razloga upisat se na listu TF-a!

Pa vec mu je odavno i bilo vrime da se upise. A ne sumnjam da ces ga ako triba ti dovuc u Bjelovar. Pa makar ga zavezal za TAMica da trci iza njega

Grunfe, cuja si. Pravac lista

[harkonen]

Dakle, Ilimzn, pljesk-pljesk za ovo! Ovim je izazov gradnje korak bliže i materijalizaciji ideje....
To ti je zaista praktično rješenje, bypassirao sam desnu stranu u SE upravo zbog AC-a, no sad vidim, tj. čitam i zašto
to ne napraviti. Što se pak tiče vezane premale impedancije u SE modu, preklapanje na sekundarnoj strani ne bi trebalo
biti problem.....a mislim i da se može ići na malo veću početnu statičku impedanciju ( ipak ovo nije amp za tjeranje snage
nego sve na kraju bude zanimalo - kako to zvuči, odnosno DIYerski:imati nešto neobično) i time u SE napraviti kompromis.

A glede GU50 koju su dečki predložili - ako žele raditi sa ovom lampom, čini mi se da će jedini izbor biti triodni spoj,
za dobitak u pentodnom spoju (u snazi) ona traži ipak veće napajanje od onog čega bi se usudili prihvatiti (>500V),
stabilizaciju na g2, velike razlike biasa i potrebnog ulaznog napona u ta dva moda, tako da mislim da bi jedina opcija bio
triodni spoj GU50 (g2 u praksi bez frke ide i malo preko 350V), sa radnom točkom 350V/80mA, prednapon će biti oko 52-55V.
Ako uzmemo u obzir sve padove napona, kroz trafo, kroz ispravljač i bias (CCS), treba računati na neki početni - ulazni u
ispravljač od oko 450V,što je još uvijek unutar psihološke granice, doduše na granici deklaracije standardnih elektrolita,
no oni kvalitetni to mogu izdržati bez frke....
Dakle, gore navedeno je debelo unutar disipacije GU50, snaga u SE bi bila oko 4,3W, PP dakle oko 8-9W. Konzervativno.
I da, na kojem opterećenju? Na standardnim trafoima Raa-8K kakvi se koriste za EL84 pp ampovi. Da ne kompliciramo,
tko želi,mislim da ih ima kod Nika po vrlo prihvatljivoj cijeni (višak zaliha iz proizvodnje) , a zaista dobre kvalitete.
Možete ih imati maltene odmah, svi ostali djelovi su pri ruci, napajanje ništa strašno i možete krenuti.

Driverica, a ako pogledate i ucrtate radnu liniju na GU50 u triodi te karakteristike linearnosti i same topologije izlaza,
potrebnog pojačanja, dovoljne struje te ne manje bitno - grijanja sa 12,6V jer i GU50 treba 12,6V da ne zaboravimo kad
naručujemo trafoe, se nameće sama - ECC81. Ne sjećam se kad je u zadnje vrijeme nju neko uporabio, zaista nije fer.
To je lampa koja je, a što god mi sad rekli, iznijela povijest cijevne hife, i ma koliko god bila van idealne linearnosti,
ovdje će njena karakteristike baš i odgovarati. A i sonikom će probudit' neke stare duhove...

GU-50.jpeg (69.32 KiB) Pogledano 3727 put/a.

Ilimzn, još jednom, varijanta rješenja ti je odlična, zato ću ja da ne zbunjujemo dalje čitatelje, maknuti svoju posljednju shemu .....

[harkonen]

I da ne zaboravim, ponad LM-a će trebati otpori koji će "potrošiti" višak napona (i disipacije) , jer npr 317-ce
imaju max napon 42V. Također, u seriju sa njima i male prigušnice reda 10-tak mH da, kako spomenusmo,
popeglamo malo pad otpora LM-a kao CCS-a ponad 10kHz....

LM317-ccs.JPG (28.31 KiB) Pogledano 3725 put/a.

[sstrsat]

A glede GU50 koju su dečki predložili - ako žele raditi sa ovom lampom, čini mi se da će jedini izbor biti triodni spoj,
za dobitak u pentodnom spoju (u snazi) ona traži ipak veće napajanje od onog čega bi se usudili prihvatiti (>500V),
stabilizaciju na g2, velike razlike biasa i potrebnog ulaznog napona u ta dva moda, tako da mislim da bi jedina opcija bio
triodni spoj GU50 (g2 u praksi bez frke ide i malo preko 350V)

Bilo bi se zanimljivo tu poigrat sa stavljanjem VR cijevi (regulatorke) ili zener diode izmedju anode i druge resetke. Time bi se omogucilo dovodjenje viseg napona napajanja od obicno maksimalnih 350V a druga resetka bi bila u sigurnom podrucju. Barem staticki a dinamicke kratkotrajne varijacije bi virovatno prezivila. Principjelno bi zbog vrlo malog dinamickog otpora i regulatorke i zenerice karakteristike tribale ostat triodne a zbog znatno veceg napona napajanja koji se moze dovest na anodu bi i ostvarena izlazna snaga tribala bit veca nego kad je g2 direktno vezana na anodu.

Ovo nisan isproval ali mislin da bi bilo vridno malo se poigrat sa time. Tribalo bi snimit Ua-Ik graf u tom rezimu i u slucaju da se krivulje pokazu dobrima otvorilo bi se dosta novih mogucnosti za postizanje vecih snaga uz zadrzavanje triodnog karaktera. Ne naravno nekih kilovata ali ipak vecih snaga nego ca to uobicajeno ogranicenje od 350V dozvoljava.

[harkonen]

Možda je baš i GU50 potencijalna "žrtva" za takav test jer je na glasu kao vrlo, vrlo žilava beštija.....

[sstrsat]

I da ne zaboravim, ponad LM-a će trebati otpori koji će "potrošiti" višak napona (i disipacije) , jer npr 317-ce
imaju max napon 42V. Također, u seriju sa njima i male prigušnice reda 10-tak mH da, kako spomenusmo,
popeglamo malo pad otpora LM-a kao CCS-a ponad 10kHz....

Jeba te LM317 . Kako se u razvoju malog 6C19 OTL-a pokazalo, on je ustvari los CCS. A on i dva otpornika cine svega za jedan manji broj elemenata nego diskretni CCS sa tranzistorom , LEDicom i dva otpornika a taj ce dobre CCS osobine imat ne samo na DCu nego i na lipo visokim frekvencijama. I nece ti tribat dodatni otpornik da pojede visak napona prema LM-u (koji broj elemenata u takvom LM CCS-u dize na istih 4 koliko ima i diskretni CCS) a ni prigusnica za spasavanje jako loseg ponasanja LM-a na iole visim frekvencijama

[sstrsat]

Možda je baš i GU50 potencijalna "žrtva" za takav test jer je na glasu kao vrlo, vrlo žilava beštija.....

Pa ca cekas, uvati se mjerenja i crtanja grafa u tom rezimu prije nego ca se predvece uvatis bacve
Ocu barem priblizni graf jos u ova dva dana koliko san ovdi

Ma ustvari to ne triba ic to na brzinu provjeravat i doc mozda do krivih zakljucaka. Triba tu predvidit i da se cijev potpuno ne ugasi kad trenutni anodni napon padne ispod praga vodjenja regulatorke ili zenerice. Tako da bi tu mozda bilo cak bolje umisto zenerice ili regulatorke stavit otpornik bypassiran kondom. Samo ca bi onda bilo tesko izvest mjerenja u samom DC rezimu jer tu vise uticaj konda (AC kretkospajanje otpornika) ne bi postojal.
Ili dodat neki nacin koji bi automatski preuzel napajanje druge resetke kad zenerica ili regulatorka "nestane" iz sklopa zbog male trenutne vridnosti napona na anodi.

Mada ipak, moze se provat i sa samom zenericom. Ovako odoka, kad bi se stavilo recimo 500V na anodu i zenerica za recimo 150V od anode prema g2, to bi dozvolilo da trenutni potencijal anode padne i na recimo 200V a takav scenarij bi dal punih 300V amplitude i time poprilicnu snagu. Naravno, sve dok se ne nacrtaju grafovi koji bi pokazali koliko se linearnosti ili nelinearnosti ostvaruje necemo znat kolika bi bila prakticna vridnost takvog koncepta.

Ideja tog koncepta mi je jutros pala na pamet pa to tek triba detaljnije razradit i razmotrit

[harkonen]

Jeba te LM317....

Znaš, nije on baš tako loš CCS. Bepo je u tom snimanju karakteristika 6c19p imao koliko se sjećam i malo neprikladan ispravljač
ili i neko ludo kapacitivno opterećenje, uglavnom, sjećam se da se odustalo od LM-a bez neke provjere do čega je bio uzrok
problema....a nije bio baš do LM-a.
Kada se upogoni još i zajedno sa tim dodatnim serijskim otpornikom, prigušnica za popeglavanje, ako ćemo zapravo, i ne treba.
Provjerio sam ja njega samog , znaš. Jedva vidljivi pad mu (konkretan slučaj) sa 8V/200mA počinje iznad 15Khz,
slušno pak nezamjetljivo.
To što nas je "neko" sviknuo da sve bude tip-top do bar 100kHz, eee, to je naš problem!

Istina je i da se sve riješi tranzistorski, već i BD139 odradi to fantastično....
U hodu možemo svašta još nešto promjeniti na ovom SESIPP-u , bitno da smo mi Grunfa nayebali na cijevi

[sstrsat]

Znaš, nije on baš tako loš CCS. Bepo je u tom snimanju karakteristika 6c19p imao koliko se sjećam i malo neprikladan ispravljač
ili i neko ludo kapacitivno opterećenje, uglavnom, sjećam se da se odustalo od LM-a bez neke provjere do čega je bio uzrok
problema....a nije bio baš do LM-a.

Nije los nego je olos
U tim mjerenjima na 6C19 OTL-u su u ispravljacu bili mosfet regulatori (dakle ne bas neprikladna roba) a opterecenje je bilo cisto radno (120 oma otpornik) a ne nikakvo ludo kapacitivno.
I u tim manje vise idealnim uvjetima je LM CCS pokazal lose ponasanje koje je bilo na samom rubu nestabilnosti. I to u rezimu di je bil itekako prigusen sa 120 oma teretom i vrlo malim izlaznim otporom slidila. Pa ako je u tom rezimu ispoljil lose strane onda ovdi imas sve sanse da ih jos vise ispolji.

Koja detaljnija provjera je tribala da se odustane od LM-a? Ovo ca je pokazal bilo je ne dosta nego i previse Sa aspekta iole visih frekvencija ja ga otada zoven CCSG

Ne zaboravi da je ovdi, kad se gleda sa samog CCS-a, cijev zapravo stupanj sa zajednickom resetko. Znaci stupanj vrlo velikog unutrasnjeg otpora pa time i znacajno veceg pojacanja nego ZK stupanj. A ta istitravanja koja se desavaju na LM CCS-u dolaze direktno na ulaz takvog stupnja sa zajednickom resetkom. I ca mislis kamo ih taj stupanj (pojacane, naravno) prenosi?

Zato ne gubi vrime braneci neobranljivo nego stori posteni diskretni CCS

[harkonen]

Pa nema se što, da se previše ne skida sa 400V napajanja, ispravi se 12,6V od grijanja lampi ( s tim odmah
napoji grijanje driverice), ledica u bazi, njen napon minus 0,6V , pa sve to skupa kroz traženu struju i to je potreban
otpor u emiteru....pa neka točan CCS koji će odabrati odredi sam graditelj.
Primjer je jedan takav recimo baš i ovdje na forumu kao CCS kod OTL-a 6c19p.