pamook je napisao/la:al ne kuzim sto je vanjska duzina puta izmedju prednje i straznje strane - duljina hoda membrane? (zasto onda "vanjska") ili kruzni odsjecak kako se val siri? jel se racuna na duljinu tog odsjecka ili kao pravac?
probam skuzit ali
, to je zato sto sam mator
(Tom, ti se ne mozes vadit na ovo)
Previse kompliciras...
Primjer: ako je zvucnik promjera 20cm, moze li open baffle s tim zvucnikom biti manji od promjera 20cm? Naravno da ne - zvucnik vlastitim dimenzijama sam sebi predstavlja open baffle.
Idealizirani open baffle za ove proracune je kruzna ploca s zvucnikom u sredini. Tipicno je promjer ploce puno veci od promjera zvucnika no u grubim crtama slicno se dogadja i u slucaju kad je zvucnik, tocnije membrana = velicina 'ploce'. Vanjski put zvuka je naravn od sredine membrane s prijeda, preko ruba (zvucnika/ploce) pa straga do sredine membrane. S obzirom da je idealizirani slucaj zvucnik u sredini okrugle ploce, onda je taj put jednak dva radijusa (od sredine prednje strane pa preko ruba do sredine zadnje strane), tj. promjer ploce.
U cemu je stos? Pa jednostavno - ako membranu gledamo s prijeda, tada u slucaju da se pokrece pema nama stvara pozitivni tlak zraka, no gledano straga membrana ide od nas, i stvara negativan tlak zraka. Kada bi brzina zvuka bila beskonacna, promjena tlaka bi se trenutno prenosila s prednje na straznju stranu i prakticno posve ponistila, emitiranje zvuka bi bilo nemoguce. No, brzina zvuka nije beskonacna, vec je itekako konacna. Radi toga, promjena tlaka 'putuje' u obliku fronte zvucnog vala. Gledano s prijeda, taj val putuje direktno prema slusaocu, a straga treba najprije zaobici prepreku koju cini u najmanju ruku tijelo zvucnika. Radi tog 'zaobilazenja' dolazi do kasnjenja. Kada je put koji straznji val treba preci jednak polovici valne duljine, a sjerimo se da val ima pozitivnu i negativnu poluperiodu, polovica valne duljine je tocno jednaka trajanju jedne poluperiode. Gledano s prednje strane, ako membrana ide inicijalno prema nama u prvoj poluperiodi, onda je to pozitivna poluperioda, dok je straga istovremeno negativna. No, radi kasnjenja, ta negativna poluperioda dolazi naprijed tocno jednu poluperiodu kasnije, i umjesto ponistavnja dolazi do pojacavanja tlaka jer u tom trenu prednja strana membrane upravo prolazi kroz negativnu poluperiodu. Za nize frekvencije, tj. vece valne duljine, velicina zvucnika/baffle-a je premala da bi se ovo dogodilo i dolazi do barem djelomicnog ponistavanja tlakova, dakle pada glasnoce. Na nekoj vrlo niskoj frekvenciji gdje je fizivka velicina zvucnika/baffle-a puno manja od valne duljine, dolazi do gotovo potpunog ponistavanja tlakova.
E sad, recimo da imamo zvucnik ciji je vanjski promjer 20cm, dakle 0.2m. Ako je to lambda/2, tada je 0.4m lambda, iz cega po formuli f=(340m/s)/(0.4m)=850 1/s, a mjera 1/s je poznatija kao Hz, dakle dobivamo donju granicnu frekvenciju takvog 'baffle-a', koja iznosi 850Hz.
Na toj frekvenciji NIJE pad amplitude 6db, vec je to donja granicna frekvencija sustava koji se ponasa kao visokopropusni filter - dakle, iznad te frekvencije je frekventna karakteristika 'ravna', a ispod pada s 6dB PO OKTAVI. Jedna oktava = frekventno podrucje od f1 do f2 gdje je f2=2*f1. Kako ovdje idemo 'u nazad', tj prema nizim frekvencijama, na 850/2 Hz je amplituda 6dB manja, na 850/2/2 Hz je amplituda 12dB manja, na 850/2/2/2 je amplituda 16dB manja itd. Dakle, nije efikasnost 'smanjena' vec konstantno pada s padom frekvencije, 6dB za svaku oktavu.
U stvarnosti, postavljanje zvucnika u centar okruglog baffle-a proizvodi svakojake nezeljene efekte, konkretno valovitost u frekventnoj karakteristici radi pojave djelomicnog akustickog kratkog spoja za valne duljine N*lambda, gdje je N bilo koji cijeli broj a lambda = promjer ploce. Razlog tome je sto kasnjenje odostraga prema naprijed tada ispada tocno cijelu valnu duljinu pa se opet pozitivna i negativna poluperioda sprijeda i straga ponistavaju. No, ne posve, jer kako se val siri, dolazi do njegovog slabljenja (radi se zapravo o tome da se energija vala sirenjem fronte prostire na sve vecu frontu, pa po jedinici povrsine fronte otpada sve manje energije), tako da je straznji val oslabljen u odnosu na prednji. Ta se pojava inace naziva 'comb filtering' i poprilicno je slusno neugodna, a rijesava se prilicno jednostavno, tako da put od centra zvucnika do ruba ploce nije jednak za svaku tocku ruba. Dakle, baffle nije okrugao, i/ili zvucnik nije na sredini.
Isto tako, u stvarnosti, kada se napravi baffle po gore spomenutom principu, na donjoj granicnoj frekvenciji je pad amplitude signala 3dB, a krivulja pada ide od ravne pa glatko prema konstantnih 6dB/okt, od najvise prema najnizoj frekvenciji.
Inace, open baffle (isto tako 'infinite baffle') spada u tzv. nerezonantne 'kutije' (odnosno nacine 'spoja' zvucnika sa prostorom). Cesto se spominje da je kompresiona kutija srodna 'infinite baffle' principu, gdje se simulira 'beskonacni' baffle tako da se zvucnik ugradjuje u zid prostorije. To zapravo nije istina, osim mozda na toliko niskim frekvencijama gdje se u takvoj prostoriji stvaraju stojni valovi, ali i to se moze uzeti s rezervom jer uloga prostorije u ukupnom radu zvucnika nije kao (puno manje) kompresione kutije (koju mozemo gledati kao neku vrstu male prostorije koju smo kao carapu obrnuli vanjskom plohom na unutra).
Fundamentalna razlika je da open baffle radi kao kasnjenje, dok kompresiona kutija radi kao rezonator. Opcenito kod rezonantnih kutija se pad karakteristike emitiranja zvucnika nadoknadjuje pikom rezonancije, to vrijedi za kompresione, bass refleks i passive radiator kutije te svakojake coupled cavity i sl. konstrukcije.
Kutija koja je po principu najbliza open baffle-u je transmisijska, gdje je kutija zapravo neka vrsta deformiranog baffle-a, tako da se dobije tunel kroz koji se zvucni val kasni.