micro je napisao/la:@Mate, vidim da jos nisi radio sa SSD diskovima , ne odlaze oni bas tako lako, zamjena klasicnog hard diska sa SSD diskom ti je kao da si u svog opela stavio ferarijev motor od 12 cilinda sa cetiri turba, 750ks.
Mislim da moj ubuntu od pojave loga maticne ploce na ekranu do ubuntua spremnog za rad ne prodje vise od 2-3 sekunde a sve ostalo kod pristupa hard disku odnosno ssd-u desava se momentalno. Nijedna promena procesora memorije ne moze da ubrza toliko PC kao SSD.
Kao prvo kako ti znaš da ja imam Opela???
Neboj se neću će tući
Šalu na stranu. Ne dvojim da radi brzo jer to i nije disk nego memorija. Niti sam se ja referirao na perfomanse. By the way,
jesi ti vidio kako ubuntu radi live kad se učita cijeli u memoriju RAM?
Nisam neki super expert u ovom području ali recimo da neke stvari moram znati bar informativno jer odlučujem o nabavi s vremena na vrijeme odnosno moram živjeti s nabavljenim. Imam izvore kod kojih mogu dobiti potrebnu informaciju za donijeti pravilnu odluku.
U životu sam imao toliko defektnih diskova u rukama da im više ni broja neznam ali, niti jedan jedini "pravi" disk mi se nije pokvario. Lažem, jedan o dprvih SCSI diskova ogromnog kapaciteta od cijelih 500Mb otišli su mu ležajevi ali je radio i nakon što smo ga prepisali na novi disk od 1Gb.
Inače na serverima se smatra normalnim da se svako 3 do 5 godina diskovi mijenjaju novima. Moji su radili i po deset godina i još su svi ispravni. Ovo navodim da se spozna razlika između "pravih" diskova i onih običnih iako i među običnima ima more caka koje je nemoguće znati prije nabavke. Jednom mi je IBM čovjek objasnio IBM nomenklaturu na njihovim diskovima i koji su generalno fake a koji su QA proizvod. Takvih caka vjerojatno ima kod svih proizvođača i modela. U povijesti sam naletio na više slučajeva kad su se pojedine serije/modeli pokazali falični. Nažalost to doznaš nakon što iskusiš na vlastitoj koži.
U smislu ovog zadnjeg nikako nebih preporučio da se hrli na nove proizvode, koji još nisu provjereni. Obavezno pronaći na netu koliko se ljudi već žalilo na komponentu od interesa. U ovom slučaju naročito bih upozorio na oprez za SSD diskove.
Brzina podizanja sistema i nije mi neki faktor u životu jer većina mojih strojeva od interesa se ionako rijetko gase (uključivo i desktop na poslu a gotovo i ovaj doma). Isto tako većina onoga što podižem je virtualno pa se ionako diže puno brže nego direktno na hardweru.
Brzina je jedno, sigurnost i stabilnost je drugo. Za domaće primjene je najoptimalnije uzesti dva SATA diska u RAID minimalno 1. Za malo ozbiljnije primjene po doma može se dodati još koji par diskova pa si dosta siguran. I kontroleri su dosta bitni kao i sami diskovi ali za po doma na kontrolerima ne bih inzistirao.
Za ozbiljne primjene danas se koriste SAS diskovi (do jučer su to bili scsi) i pristojan kontroler s baterijom. No to više nije za po doma jer cijena kontrolera podiže trošak dok SAS diskovi i nisu naročito skuplji od SATA.
Te RAID polje. Što više diskova u polju, (čak nebitno u kojoj konfiguraciji) ukupno podiže propusnost diska.
Dakle to je ok SSD za podizanje sistema i drugih programa i rad, ali trebalo bi iskofingurirati OS tako da što manje piše po tom disku. Dakle SWAP, TMP, VAR a bogami i vlastiti korisnički folderi bilo bi dobro da su na diskovlju tipa SATA (mislim na klasični hard). Ubuntu i drugi x-ovi se mogu fino iskonfigurirati da rade tako. A valjda bi mogle i windoze ali iskreno ne znam kako bi W7 natjerao na to ali nije me ni briga.
Zašto je to tako sa SSD-ovima, puno više bi nam mogli reći netko kao Ilimz ili strsat jer je riječ o fizici EEPROMA.
Cijela priča se ubrzano razvija i nadam se da će ubrzo biti prihvatljiva. Iako što se proizvođača trgovaca tiče to je već "gotova stvar". Ali nije.
Ulaganje u jezgre procesora i memoriju i dalje je potrebno jer i brzim diskovnim sučeljima trebaju brzi procesori da bi se ostvario bar dio deklarirane brzine sučelja.
Do sada koliko je meni poznato SSD diskovi čak i prije nego su to postali (koristile su se najčešće CF memorije s adapterom na IDE sučelje ili kasnije na USB) koristili su se u specijalnim slučajevima di standardni hard diskovi (disk, motor, glava, magnetski sistem ) nisu bili baš idealni. To su razni strojevi di su prisutne vibracije ili di su drugi ekstremni uvjeti kao niska temperatura, tlak itd.
Kako su malo po malo postali dostupni (zahvaljujući najviše rekao bih razvojem memorijskih kartica i stickova) pojavljuju se i kao zamjena za klasične hardove. Njihova pojava na tržištu po meni je više trgovačko profitna nego zaista tehnički opravdana. Podsjeća me malo na situaciju masovne pojave wirelesa. I dan danas wireles mreže su radi svojih tehničkih nedostataka inferiorne kabelskim mrežama, ali se svejedno prodaje fama kako je wireles zamjena za kabel. (Za info, ekipa na Berkliju i još neki su pronašli algoritme s kojima se postojeće wireless uređaje mođe natjerati na 10-struke brzine postojećih. Čekamo sa zanimanjem da vidimo razvoj događaja. Očekuje se da će nam najprije prodati dvostruko brže uređaje, pa za par mjeseci opet dva puta brže i tako još nekoliko puta.
Dakle ponoviti ću. SSD su skupi po jedinici kapaciteta i definitivno imaju konačni broj upisivanja (ovo vrijedi i za sve FLASH stickove i memorije za kamere itd). Spajanje više SSD ova u raid polja povećava faktor sigurnosti , ali to je skuuuupo.
Prije su SCSI diskovi bili puno skuplji od običnih IDE diskova( 6-7puta), ali to je radilo besprijekorno i beskonačno. Do pojave SATA sučelja SCSI su bili brzinom i propusnosti nedostižni običnim IDE i prvim SATA, a po stabilnosti i pouzdanosti su i danas neprikosnoveni.