Tutorijali o napajanjima

Tutorijali o napajanjima

PostPostao/la Roko » 13 vel 2012, 14:40

Na Pincov prijedlog, tema se može preimenovati i uređivati po potrebi.
neciviliziran, nekvalitetan i ne vidim dalje od nosa
Avatar
Roko
 
Postovi: 2002
Pridružen/a: 03 svi 2011, 22:10
Lokacija: Zadar

Re: Tutorijali o napajanjima

PostPostao/la Roko » 13 vel 2012, 14:46

Pinco u temi Toriodni transformator ( viewtopic.php?f=10&t=138 ) piše:

Bit ću slobodan pa ću ode copy / paste tekst sa audiofil foruma, koji je napisa član ovoga forum a ilimzn, pa mislin da nikome neće smetat, a stvarno zanimljivo i poućno štivo...., dio koji obićno zanemarimo i tražimo da nan se uradu specifikacije iskljućivo po potribnon naponu i snazi...., lipo objašnjeno, nešto o ćemu prije nikad nisan ni ćuja a komoli razmišlja....


Moja su iskustva s trafoima raznolika...

Pocet cu s toroidima jer je pokazan posebni interes. Po meni je to vrsta transformatora koju ljudi zapravo najmanje razumiju, upravo zato jer zbog (pre)naglasavanje njihovih pozitivnih karakteristika ljudi cesto generaliziraju da su najbolji i dalje ne razmisljaju. Na zalost, u realnim aplikacijama to uopce nije slucaj.

Jezgre toroida se najvise proizvode na 3 nacina - motane (od trake od istog materijala kao EI jezgra), i amorfne, koje se dijele na sinter i lijevane. Za obicne smrtnike ove dvije slobodno mozemo zaboraviti... premda se i meni dogodilo da mi jedan nas poznati proizvodjac namota 2 trafoa na amorfnoj jezgri jer je pukim slucajem ostalo od neke narudzbe za van.
Bitno je reci da je velik broj proizvodjaca torusnih trafoa na to trziste usao pojavom halogene rasvjete. Naizgled, to ne bi smjelo imati uticaja, ali ta povijest se cesto manifestira cak i kod motanja trafoa po narudzbi. Radi se o tome da neki proizvodjaci imaju unaprijed pripremljene jezgre s primarima. Proracun transformatora za rad s halogenom rasvjetom i onog za rad s ispravljacem s kapacitivnim filtriranjem na izlazu je sasvim razlicit. U prvom slucaju je opterecenje cisti otpor, i namotaji se mogu racunati do zadnjeg militesla gustoce polja. Ovakav trafo spojen na klasicni ispravljac ce zujati, grijati se, proizvoditi rasipno polje, ukoliko se optereti vec i s 10% nazivne snage. U svrhu stednje, ima dosta proizvodjaca koji zrtvuju faktor regulacije da bi trafoi bili upotrebljivi na ovaj nacin bez povecanja jezgre (a time i kolicine zice), dakle bez povecanja cijene - time da namjerno koriste tanju zicu u namotima, kako bi otpor namota limitirao maksimum pikova struje koji se javljaju kod ispravljanja s kapacitivinim filtriranjem. Ovakvi su trafoi vrlo cesti u poluvodickim pojacalima koja rade u klasi AB.

Toroidni trafo koristi 3 svojstva toroidne jezgre da postigne smanjene dimenzije za istu snagu:

1) Motana jezgra omogucava maksimalno koristenje magnetske anizotropije. Magnetska anizotropija je ovisnot permeabilnosti jezgre o smjeru toka polja kroz materijal. U trafo limovima se pojavljuje radi nacina proizvodnje limova, valjanjem. U smjeru valjanja su amorfne strukture u leguri lima 'poslozene', tj. orijentirane, i u tom smjeru jezgra ima cnatno veci prag zasicenja. Kod torioda je jezgra motana od trake koja je proizvedena valjanjem u smjeru motanja, pa je time takva jezgra efikasnija po datom presjeku. Ovo svojstvo toroidi dijele s konceptualno slicnim R i C jezgrama.

2) Buduci da je jezgra motana od jednog komada trake, ili je po definiciji od jednog amorfnog komada, nema koncentriranog zracnog raspora koji ogranicava maksimum gustoce polja, i stvara rasipno polje. Ponovno, ovo omogucava bolje iskoristenje jezgre - ali, smanjuje toleranciju na pojavu bilo kakve istosmjerne komponente polja, bilo radi pojave sitosmjernih struja kroz namote, ili razlicitih struja kroz isti namot u pozitivnoj i negativnoj poluperiodi napona. Ovo svojstvo dijele s R-jezgrama, dok su C-jezgre radi postojanja raspora vise imune na to, ali je i iskoristivost jezgre nesto manja.

3) Namotaji su distribuirani po cijeloj jezgri sto omogucava smanjenje duljine zice potrebne za dati broj navoja. Uz to, moguce je napraviti lezgru okruglog presjeka pa time jos vise skratiti zicu za dati presjek jezgre (krug ima najmanji opseg za datu povrsinu). Transformator je manji i otpor namotaja takodjer, cime j epoboljsana regulacija - ali, smanjenje otpora namotaja povecava maksimum pikova struje kod ispravljanja, pa lakse dodje do zasicenja jezgre. Osim toga, cijela je jezgra zatvorena unutar svih namota, sto povecava kvalitetu magnetskog 'spoja' medju namotajima, tj. smanjuje rasipni induktivitet - ali, buduci da je rasipn iinduktivitet takodjer ogranicavajuci faktor za visinu pikova kod ispravljanja, opet je takav trafo lakse preopteretiti. Na kraju, cak i najjednostavnije namatanje kod torioda daje razmjerno niske kapacitete medju namotima i konsekventno visoke rezonantne i gornje granicne frekvencije, sto na prvi pogled izgleda idealno, no istovremeno znaci da je toroidni trafo vrlo los filter za smetnje u mrezi, kao i za curenje smetnji iz izpravljaca (spomenuti pikovi itd) prema mrezi.

Mislim da bi iz ovog trebalo biti jasno da se nista ne moze dobiti besplatno, niti se ista moze zanemariti bez obzira koliko dobrih svojstava neki element imao.

Kako namotati 'dobar' toroid? Za pocetak, kod namatanja traziti proizvodjaca da racuna s manjom maksimalnom gustocom polja. Tipicno se to radi s 1.8-2 Tesla, a preporucljivo bi bilo s 1.5, ili za neke posebne aplikacije (npr kad se ocekuju ogromni kapaciteti filterskih kondenzatora) i manje. Takav ce trafo biti znatno veci za istu nazivnu snagu - ali ce se ista moci i izvuci iz njega, umjesto da se dobije pregrijavanje, izoblicenje valnog oblika prema mrezi i rasipno polje. Ponekad je vrlo tesko natjerati proizvodjaca da to i napravi jer cesto vec unaprijed imaju izracunate tablice s zavojima po voltu za datu jezgru, kao i potrebne duljine zice za nahraniti motalicu. U tom slucaju, to se moze izvesti na prevaru - narucite trafo s naponima svih namota pomnozenim za faktor cca 1.2-1.3 (npr. umjesto 230 -> 24, sa 280 -> 29) - za ekstremne slucajeve 300V napon primara umjesto 230, uz isto toliko smanjenu nazivnu snagu u odnosu na tipicno motanu jezgru. Osim toga, ponekad se isplati namjerno stanjiti zicu, pogotovo za preimenzioniranu jezgru - najvise za pojacala u klasi AB koja imaju vrlo velike filterske elektrolite - pri kontinuiranoj maksimalnoj snazi (sto se u stvarnosti nikad nece desiti van testiranja) ce se takav trafo nesto vise grijati i regulacija ce mu biti nesto losija, ali ce zato filterski kondenzatori, a pogotovo diode biti puno manje optereceni, uz znatno (ponekad i radikalno) smanjenu osjetljivost na smetnje iz mreze, kao i generiranje smetnji prema mrezi.

Tko je pazljivo citao, zna da sam gore vec pokrio R i C jezgru. R jezgra je zapravo pokusaj da se izbjegne placanje patentiranog uredjaja za motanje, i donekle ubrza samo motanje, po cijenu profiliranja lima od kojeg je namotana jezgra, tako da ista ispadne okrugla u presjeku. Iako ovi trafoi slove za posebno kvalitetne, zapravo ih ima sve manje jer je u medjuvremenu patent toroidne motalice istekao.
S druge strane, C jezgra je spoj dobrih svojstava toroidne i klasicne EI jezgre - radi se zapravo o jezgri slicnoj toroidnoj, koja je prerezana i polirana u paru tako da ponovnim spajanjem rez potpuno pase uz minimalni, ali ipak postojeci, zracni raspor. Taj zracni raspor zrtvuje jedan dio iskoristivosti presjeka jezgre za jako povecan imunitet na istosmjerni disbalans, i smanjenje problema s zasicenjem radi umjerenog povecanja rasipnog induktiviteta. Na zalost, pravi bum u upotrebi toroida je ove jezgre ucinio vrlo rijetkima. Zgodno je jos napomenuti da je C jezgre spojene unaprijed, moguce namatati i na opremi za toroidne trafoe, cime je moguce uz zracni raspor postici i smanjenje rasipnog polja, kolicine zice, i medjunamotajnog kapaciteta. Postoje cak i toroidni trafoi s rasporom koji su upravo napravljeni na ovaj nacin, jedino sto se pocelo od motane ili amorfne toroidne jezgre koja je prerezana, polirana i zatim spojena s rasporom, te namotana kao klasicni toroid. Plitron i VanDerVeen su radili ovakve trafoe.

Na kraju smo stigli i do klasicnih EI jezgri. Na zalost, masovni prelaz na toroide je znatno pokvario izbor raspolozivih limova za srednje snage (od cca 50-1000VA), tako da je jako tesko u normalnoj prodaji naci tanke limove kakvi e koriste za npr. audio trafoe. S druge strane, tehnologija zastite lima je napredovala pa je moguce napraviti jezgru koja ima efektivni presjek znacajno blize geometrijskom.
Klasicni trafoi se motaju za gustoce polja do 1T, no ponovno, za rad s ispravljacem s velikim filterima, bolje je da ta cifra bude cca 0.8T. Ponovno, to daje vecu jezgru za istu snagu, i skuplji trafo. Iako je cak i mediokritetni EI trafo lakse spojiti s ispravljacem bez pojave problema kakvi su moguci s toroidom, ukoliko se radi o klasicnom mreznom trafou (dakle, konstrukciji koja ne zahtijeva specijalno motanje tipa multifilarnost ili interleave), propisno napotani toroid ce biti kvalitetniji, premda ne i radikalno manji a posibno ne znatno jeftiniji. No, bit ce tisi i s manje rasipnog polja, za sto je kod EI jezgre u pravilu potrebna nekakva impregnacija.

I jos ovaj tekst, isto od Ilimzna u vezi motanja

Prilicno se velika cuda daju napraviti i s normalnim jezgrama ako je proizvodjac voljan slusati, ili znas kako ih 'prevariti' da rade nesto sto njima pase a zapravo je po tvome.
Evo, jedan slucaj je bio moj upit o tzv. jednoslojnom motanju. To je nacin motanja koji je moguce lako izvesti samo kod toroida, i koji zapravo ima vecina masina za motanje.
Kod toroida postoje 3 vrste jezgre za isti presjek, a razlikuju se po odnosu visine i sirine presjeka. Standardna jezgra ima unutrasnji promjer jednak trecini vanjskog, sto znaci da jedan sloj namota ima po unutrasnjem obodu zicu do zice, dok po vanjskom za vaki namot ostaje mjesta za jos 2 sirine zice, koje se ispunjava u slijedecem sloju namota. No, postoji i nacin namatanja gdje motalica manipulira jezgrom tako da se namotaji slazu po vanjskom obodu jedan do drugog a po unutrasnjem obodu jedan na drugi, prije nego se vrsi pomak jezgre. Na taj nacin ono sto bi normalno bila 3 sloja namotaja napravljena kroz 3 puna okretaja jezgre prilikom njihovog namatanja, postaje jedan okretaj, a masina mota jedan namotaj, pa pomakne jezgru za debljinu zice nazad, pa preko toga drugi namotaj, pa za 2 debljine napred, pa jos jedannamotaj, pa onda za jednu debljinu naprijed, i sljiede 3 namotaja pored ova prva tri itd. Ovakav namotaj ima minimiziran napon nedju susjednim namotajima, s tim da se krajevi namota moraju ostaviti malo razmaknuti. Na moj upit moze li to izvesti, jedan poznati proizvodjac je pitao sto je to uopce, a kad sam objasnio, covjek je rekao, aaaaa, uvijek sam se pitao zasto nase masine imaju tu postavku i cemu uopce sluzi.

S druge strane, jedan drugi proizvodjac je bez problema ponudio potokariti jezgru na nestandardnu dimenziju, da bi stala u zadane gabarite...

Ovisi kako je napravljena jezgra. Amorfne se mogu tokariti bilo kako, jedino sto za neke jako specijalne jezgre se to ne radi jer opterecenje materijala tokom tokarenja mijenja povrsinsku kristalnu strukturu pa se time jedan dio povrsine presjeka jezgre 'pokvari'.
Motane se jezgre uvijek mogu stanjiti (plosnatiji trafo). Kod suzavanja jezgre (visi trafo ali manjeg promjera) problem je skinuti nekoliko slojeva namotanog lima bz da se sve skupa ne odmota. Nekada su motane jezgre bile tockasto zavarene na kraju, danas su uglavnom ljepljene, slicno kao C-jezgre. Uz malo paznje mogao bi se odrediti smjer motanja i u tom smjeru bi trebalo vrtiti jezgru prilikom tokarenja. Alternativno, ali puno neurednije, moglo bi se jednostavno 'oguliti' par slojeva lima, iako s danasnjim ljepilima mislim da bi to islo jako tesko. Najjednostavniji nacin je naruciti jednu od3 standardne jezgre - tzv. visoku. Ako se ne varam, odnos visine i sirine jezgre je priblizno 1.5:1, dok je kod standardne 1:1. Inace je moguce naruciti bilo kakvu jezgru, cak i prilicno apsurdnih dimenzija, ali kao i uvijek, problem je minimalna narudzba. Osobno sam u jednom pojacalu vidio kombinaciju gdje su zakljucili da motanje jezgre za dva vrlo razlicita transformatora omogucava ustedu ako se mota s jednakom trakom. Tako je jedan trafo ispao manje-vise standardan 350VA toroid, dok je drugi imao isti vanjski promjer ali tek kojih centimetar siroku jezgru, iste visine.
Jos jedan nacin je namotati trafo tako da se skupa stave dvije jezgre - imao sam i taj slucaj. Bitno je samo dobro ili ih zalijepiti skupa da ne vibriraju (dvokomponentno ljepilo za vise temperature je sasvim OK), ili, izmedju staviti tanki elasticni separator. U mom slucaju radilo se o ovoj drugoj verziji - jezgre su sljepljene tankom dvostrano ljepljivom spuzvom (cca 0.5mm) prije inicijalnog omatanja izolacijom, Sve ostalo su odradili sami namotaji.
Na kraju, moguce je napraviti 'stacking' dva trafoa, sto je dosta skuplje ali ima potencijalno znacajne prednosti po pitanju rasipnih polja za one koji razumiju kako medjusobno spojiti namotaje.

by Ilimzn
neciviliziran, nekvalitetan i ne vidim dalje od nosa
Avatar
Roko
 
Postovi: 2002
Pridružen/a: 03 svi 2011, 22:10
Lokacija: Zadar

Re: Tutorijali o napajanjima

PostPostao/la Roko » 13 vel 2012, 14:49

Ilimzn u temi Regulator naponskog dijela pojačala ( viewtopic.php?f=10&t=604&start=10 ) piše:

aparatusonitus je napisao/la:
...Ali ima tu još jedan detalj...prvi R s prvim C tvori RC filter, što nije za bacit (iako to isto pretpostavljam tvori i dinamička impedancija dioda s prvim C?)


Tako je, tocnije dinamicka impedancija diode + ohmski otpor namota trafoa + reaktancija rasipnog induktiviteta cine (L+R+rd)C filter.
Ova serijska L+R+rd kombinacija je u principu sve sto limitira struju u kondenzator, uz ESR + ESL kondenzatora, no oni su oba vrlo mali u odnosu na ostale komponente u igri. No ni te ostale komponente nisu velike vrijednosti, tako da struja tokom punjenja kondenzatora (a ne zaboravimo da se to dogadja samo kad je napon na sekundaru veci od onog na kondenzatoru, dakle u vrhu poluperiode, a prenesena energija mora biti dostatna za cijelu poluperiodu!) moze biti mnogo puta veca od struje koja ide u trosilo.
Ovdje postoje dva problema i oba se donekle mogu rijesiti izborom diode, iako uopce nisu uzrokovani diodom!
Prvi je da rasipni induktivitet daje cijelom sklopu rezonantni karakter, tako da u trenu ka dioda provede, struja raste nesto sporije, jer je vremenska konstanta sklopa relativno velika radi velikog C, sto uglavnom omogucava diodama da prezive. No, to je samo relativno,jer je rasipni induktivitet par redova velicine premai da bi zaista ogranicio struju kao sto bi to bilo kod CLC ispravljanja. Struja raste na nogostruko visu vrijednost od konstantne struje za koju su predvidjene diode, a time se drasticno povecava efekt tzv. difuzionog kapaciteta diode, koji je u najvecoj mjeri odgovoran za probleme s recovery-jem. Dioda takodjer radi u modu gdje je goli ohmski otpor silicija mnogostruko veci od dinamickog otpora, i karakeristika diode postaje lineatna a ne eksponencjalna, povecava se pad napona i generiranje topline.
U jednom trenutku dioda treba prestati voditi, jer se napon na njoj smanji i krene prema reverziji. No, sto se dogodi? Radi mogostruko povecane struje u propusnom smjeru, vrijeme recovery-ja se povecava, i dioda se jos jedno vrijeme ponasa kao otpor, i tokom jednog kratkog intervala pocne izvlaciti struju iz elektrolita, tokom kojeg solazi do rekombinacije nosioca u kristalu diode, sto se obicno modelirakroz receni difuzioni kapacitet, kjeg treba isprazniti. Elektrolit dozivljava kratak negativan impuls struje, a kod diode za vrijeme trajanja impulsa dlazi do nagog povecanja pada napona na diodi pri cemu se ponovno generira toplina. U jednom trenu, dioda prestaj voditi i onda imamo s njene obje strane rezonantnu situaciju.
S strane sekundara, serijski titrajni krug koji je do sada imao L rasipni, R sekundara + rd, i veliki C filtera, nadomjesta veliki C filtera malim kapacitetom samog namotaja, a mali R sekundara i diode s nekom vrstom distribuiranog otpora plus otvoreni krug, tj. dioda u zapiranju. Rezonantna frekvencija takvog titrajnog kruga je lako 5-6 redova velicine visa, i najcesce je u desecima ili stotinama kHz (ovisno o konstrukciji trafoa). Pri ome je u :rasipnom pospremljena prilicno velika energija s obzirm na pik struje bilo kod punjenja filtera bilo kod recovery-ja. Dakle, dobijemo zvonjavu koja traje ovisno o tome koliko je prigusenje titrajnog kruga, koje je malo, i kolika je bila struja tokom propusne faze ili recovery-ja (ovisno kakava je karakteristika dioe kod recovery-ja, jedno ili drugo moze dominirati).
S strane flterskog kondenzatora imamo nesto bolju situacju s obzirom da nastaje serijski RLC od C filtera, ESR i ESL, no C filtera je velik a sve je skupa priguseno trosilom ili slijeecim stupnjem filtracije.
Tipicna bi reakcija bila na sve ovo nakalemiti zobel na trafo i snubber preko diode i mozda jos zobel na filterski kond. Naravno, zobel na trafou ce prikazati gotovo potpuno radnu impedanciju diodi i filteru, a istovremeno ce efikasno prigusiti zvonjavu nakon recovery-ja. C u paralelu s diodom ce biti puno veci od difuzijskog kapaiteta i time ce doci do prelijevanja naboja i usporavanja pika struje te smanjenja disipacje diode, jer ce dio struje preuzeti kondenzator i istovremeno tokom recovery-ja smanjiti porast napona na diodi, iako ce povratni impuls iz filtera i dalje biti tamo, on ce mati manje srme bridove, pa ce i manje potaknuti rezonanciju u samom filteru.
Il, mozemo staviti brzu diodu. Pri tome problemi s recovery-jem nestaju i nema dodatnih strujnih pikova, ali su promjene napona u sklopu brze, sto lakse pobujuje rezonanne elemente. Opet slijedi zobel, snubber itd. prica.
Nakon toga idu soft-reovery fast diode, koje kontroliranim recovery-jem moduliraju brzine promjene napona i strruja ne bi li smanjile pobudu rezonantnih dijeloa sklopa.
A sve to zato jer je struja kroz diodu prevelika! Povecanje otpora namota ili dodavanje R u seriju formirajuci RCRC filter pri cemu taj prvi R nije vrijednost u desetinkama ohma, jako zaobluje valni oblik struje kroz diodu i sekundar, i istovremeno smanjuje vrsnu vrijednost. Kljuc price je zapravo upravo u cinjenici da za vrijeme vodjenja diode, treba prenjeti svu energiju potrebnu za cijelu poluperiodu izmjenicnog napona, sto znaci da ako dioda dulje vodi, tada je kroz nju potrebna manja struja. Buduci da naglo paaju brzine promjene napona i struja a istovremeno i vrsna struja, svi problemi od rezonancije do recovery-ja se znacajno smanjuju. Za napajanja s manjim strujama razlike lako mogu biti koji red velicne. Kod napajanja s velikim strujama, gubici u otporu mogu osati znacajni, i tu su onda potrebni kompromisi, no cak i u slucaju dodavanja otpora reda 0.2-0.5 ohma, nor u ispravljac nekog izlaznog pojacala, razlike mogu biti drasticne. Razlog je tome sto je pojava reverse-recovery-ja samo u teoriji priblizno proporcionalna struji diode, dok u poraksi radi efekta slicnog onom koji usrokuje sekundarni proboj kod bipolarnih tranzistora, porast problema je brzi od porasta struje.
Ovdje je jos bitno reci da recovery NIJE najveci problem kod ispravljaca, vec je to dimenzioniranje transformatora u odnosu na velicinu filterskog kondenzatora. Vrsna struja prilikom punjenja istog je kriticna, jer nikada ne smije doci blizu struje zasicenja jezgre transformatora. Vazno je napomenuti da standardni racun mreznog trafoa namjenjenog za ispravljac s filter kondenzatorom podrazumijeva kapacitet kondenzatora od cca 1000uF po amperu izlazne struje iz ispravljaca!!! Ako je filter veci, tada ilistruja mora biti manja, ili trafo mora biti veci, no odnosi nisu cisto linearni. Ovo je ujedno i razlog radi kojeg se rade preporuke tipa toroidni trafo za 500VA za neko od Pass-ovih pojacala koje zapravo u praznom hodu trosi 100W. Kad bi transformator bio namotan znajuci velicine filterskih kondenzatora, mogao bi bez problema biti za 200VA ili cak manje, no za puno manju makismalnu indukciju, pri cemu bi jezgra ipak bila veca od standardnog trafoa za 200VA ali znacajno manja od onog za 500VA s puno manje skupog bakra, cime i se istovremeno rijesio i problem zujanja, kao i gneriranja EM smetnji radi zasicenja jezgre u pikovima sinusoide mreznog napona.
neciviliziran, nekvalitetan i ne vidim dalje od nosa
Avatar
Roko
 
Postovi: 2002
Pridružen/a: 03 svi 2011, 22:10
Lokacija: Zadar

Re: Tutorijali o napajanjima

PostPostao/la aparatusonitus » 20 vel 2012, 19:09

Svakako želim preporučiti ovu knjigu "Transformer and Inductor Design Handbook" (Colonel William T. McLyman) koju možete nabaviti...eeeeerrrrrr... na uobičajen način ;-)...za opće dobro.
Avatar
aparatusonitus
 
Postovi: 234
Pridružen/a: 05 svi 2011, 20:08
Lokacija: Split

Re: Tutorijali o napajanjima

PostPostao/la sstrsat » 20 vel 2012, 19:57

aparatusonitus je napisao/la:Svakako želim preporučiti ovu knjigu "Transformer and Inductor Design Handbook" (Colonel William T. McLyman) koju možete nabaviti...eeeeerrrrrr... na uobičajen način ;-)...za opće dobro.


Kad je vec na "uobicajen nacin" salji na emajl :D
Krepat ma ne molat
Avatar
sstrsat
 
Postovi: 1745
Pridružen/a: 04 svi 2011, 17:21
Lokacija: Rijeka

Re: Tutorijali o napajanjima

PostPostao/la aparatusonitus » 20 vel 2012, 20:43

sstrsat je napisao/la:
aparatusonitus je napisao/la:Kad je vec na "uobicajen nacin" salji na emajl :D


Samo kopiraj naslov i autore ->google->biraj :) ...mnogo jednostavnije nego da ti šaljem na mail, jer je rascjepkana po poglavljima...na mail ti šaljem nešto drugo, vrlo, vrlo interesantno :ontopic:
Avatar
aparatusonitus
 
Postovi: 234
Pridružen/a: 05 svi 2011, 20:08
Lokacija: Split

Re: Tutorijali o napajanjima

PostPostao/la sstrsat » 20 vel 2012, 20:51

OK, google je valjda nece rascjepkat :lol: a ja gren vidit ca si mi to poslal
Krepat ma ne molat
Avatar
sstrsat
 
Postovi: 1745
Pridružen/a: 04 svi 2011, 17:21
Lokacija: Rijeka

Re: Tutorijali o napajanjima

PostPostao/la sstrsat » 21 vel 2012, 13:11

Ajd Ivo ako imas kakav linl za direktni download stavi ga.
Ovi cukun od googlea otvara na stotine stranica (i dosta njih su naplatne :lol: ) a sa ovom relativno sporom vezom koju iman na platformi ima da mi se balote otegnu do poda dok trefin besplatnu stranicu :lol:
Krepat ma ne molat
Avatar
sstrsat
 
Postovi: 1745
Pridružen/a: 04 svi 2011, 17:21
Lokacija: Rijeka

Re: Tutorijali o napajanjima

PostPostao/la aparatusonitus » 21 vel 2012, 14:18

Avatar
aparatusonitus
 
Postovi: 234
Pridružen/a: 05 svi 2011, 20:08
Lokacija: Split

Re: Tutorijali o napajanjima

PostPostao/la sstrsat » 21 vel 2012, 14:24

Tocno 3 minute si zakasnil sa postom, upravo pred toliko san dobil link na PM :D ali svejedno hvala
Krepat ma ne molat
Avatar
sstrsat
 
Postovi: 1745
Pridružen/a: 04 svi 2011, 17:21
Lokacija: Rijeka

Sljedeća

Natrag na Za početnike

Na mreži

Trenutno korisnika/ca: / i 1 gost.

cron