klasa A2

klasa A2

PostPostao/la membrana » 22 stu 2012, 16:24

Ovo je čisto informativno zasad, doći će na red do penzije (valjda). :D

Nigdje ne pronalazim što se točno dešava u izlaznoj lampi ako je amplituda signala na njenoj g1 veća nego što je sama rešetka u minusu, tj. kad signal "ne stane" - htio bi u plus terat rešetku.
Čuo sam na svoje uši kako takva pojava gadno zvuči i onda malo kopao po netu i kažu da treba teći struja kroz kontrolnu rešetku da signal ostane neodrezan.
Kako se u gitarskim pojačalima ne vodi previše računa o tome, već se izlazna lampa tjera u rezanje, možda postoji način da se barem takvo rezanje smanji. Kažu Ameri "metni ispred CF", katodno sljedilo. EL84 ima ovdje izlazni otpor nekih 80 oma.

Evo konkretno sljedilo+izlaz:
http://img577.imageshack.us/img577/6308/sljedilo.png

Evo i radni pravac, 2 kilooma !
http://img51.imageshack.us/img51/3843/6550triodaa2.png

Recimo da je na ulazu sljedila 25V efektivno sinus. Ne znam koliku struju vuče g1 na +20V, možda maksimalno 30mA, kako ću znat dali može ovo sljedilo dati tu struju, i odakle ta struja teče? Jel može bit AC veza sa sljedilom? Odnosno da li bi funkcioniralo ovako nešto?
membrana
 
Postovi: 41
Pridružen/a: 20 stu 2011, 16:54

Re: klasa A2

PostPostao/la ilimzn » 23 stu 2012, 13:56

Ne bu to takislo. Poanta problema s A2/AB2 je da mrezica prema katodi predstavlja diodu, koja u slucaju pozitivnog napona na mrezici provede i imamu stgruju mrezice. Radi toga spajanje preko kondenzatora NE radi jer u tom trenu impedancija iza kondenzatora pada i kondenzator se kroz tu 'diodu' puni na pozitivniji napon. U slucaju praznjenja, impedancija je puno veca (dioda je u nevodljivom rezimu) pa je praznjenje puno sporije, drugim rijecima, dolazi do nagomilavanja naboja u kondenzatoru. Za rad u A2/AB2, mrezica se tjera trafoom ili direktno vezanim pojacalom (tipicno slijedilom).
ilimzn
Iron Man
 
Postovi: 979
Pridružen/a: 05 svi 2011, 12:39

Re: klasa A2

PostPostao/la membrana » 23 stu 2012, 17:36

membrana
 
Postovi: 41
Pridružen/a: 20 stu 2011, 16:54

Re: klasa A2

PostPostao/la ilimzn » 23 stu 2012, 17:50

Tako nekako ali problem imas jos uvijek, samo je umanjen. Struja G1 ulazi za pozitivannaponna G1 u G1, a izlazi kroz katodu, zajedno sa strujom anode. Drugim rijecima, struja G1 se pojavljuje kao dio katodne struje samo u trenucima kad je Ug1>0, i time mijenja naboj u katodnom kondenzatoru. Problem je ipak poprilicno umanjen jer je struja G1 tek manji dio katodne struje, ali je u odnosu na napon na G1 vrlo nelinearna, tako da ponovno imamo pomicanje radne tocke u odredjenim rezimima rada.
Klasa A2/AB2 se najcesce izvodi tako da izlazna cijev ima fiksni bias (katoda je na masi ili 'vrlo blizu', vezana kroz mali otpor koji sluzi za mjerenje struje pri podesavanju biasa). Slijedilo je spojeno svojom katodom direktno prema G1 (naravno kroz odgovarajuci grid stopper male vrijednosti), a katoda slijeila je povucena otporima na negativan napon. G1 slijedila je vezan kondenzatorom na prethodne stupnjeve i na njega je doveden negativni bias napon dobiven iz negativnog napajanja. Negativni napon je tipicno barem 3-4x bias napon, cesto i vise (primjerice za -20V bias a maks hod driving signala +-30V, pozeljno je da negativni napon bude barem 2x (|bias|+|drv_peak|), tj 2x (20 + 30) = 100V - 150 bi bilo bolje. Provjeriti napone katode slijedila kad cijev nije zagrijana i ispravno postaviti DC referencu za napon grijanja prema tome!
ilimzn
Iron Man
 
Postovi: 979
Pridružen/a: 05 svi 2011, 12:39

Re: klasa A2

PostPostao/la membrana » 17 sij 2013, 16:01

Evo konačno sam našao 'normalnu' shemu sa sljedilom, pa ako nekome u budućnosti zatreba neka mu se nađe:

- shema: http://imageshack.us/a/img248/4899/76045681.png
- napajanje: http://imageshack.us/a/img152/982/a2ps.png
membrana
 
Postovi: 41
Pridružen/a: 20 stu 2011, 16:54

Re: klasa A2

PostPostao/la davorin » 18 sij 2013, 07:47

Vrlo pogodne elektronke za A2 klasu su odašiljačke izlazne triode koje rade sa visokim naponima bez negativnog prednapona (ili sa vrlo malim negativnim vrijednostima!), pa čak i sa pozitivnim prednaponom rešetke. Takve elektronke (tkzv. "zero bias") imaju vrlo velike faktore pojačanja, pa im za punu pobudu trebaju puno niži pobudni napni od onih koji se koriste za uobičajene elektronke. Kada se "zero bias" elektronke koriste sa puno nižim anodnim naponima od uobičajenih, da bi kroz njih uopće tekla struja, potrebno im je na rešetku dovesti pozitivni prednapon. Zbog malog potrebnog pobudnog napona (veliki faktor pojačanja!), u tom slučaju prednapon varira sa pobudom samo u pozitivnom regionu napona rešetke, i ne pravi "ekskurzije" u negativni dio prednapona. Time su izbjegnuta izobličenja koja nastaju prilikom prelaska pobudnog napona između pozitivnog i negativnog dijela prednapona, a koja se ne mogu inače izbjeći jer se u tom trenutku mjenja tip opterećenja (početak struje rešetke i "diodni" efekat u karakteristici).
davorin
 
Postovi: 1011
Pridružen/a: 14 stu 2011, 15:48
Lokacija: Zadar

Re: klasa A2

PostPostao/la davorin » 18 sij 2013, 15:28

Idealan kandidat za SE-pojačalo (u kategoriji jeftinijih pojačala) u klasi A2 je elektronka 811A, koja se i danas proizvodi u Rusiji i Kini.
Uz 400-500V anodnog napona i niskoimpedantnu pobudu (EL86, PL84 ili neka slična elektronka kao katodno slijedilo, kao i FET u spoju "source-follower"-a) je moguće dobiti 15-ak upotrebljivih vati izlazne snage.
Ako se uzme u obzir, nizak napon napajanja, relativno mala impedancija izlaznog trafa ((2,5-3,5kOhm) čine 811A dobrim kandidatom za izradu pojačala sa direktno grijanom elektronkom.
davorin
 
Postovi: 1011
Pridružen/a: 14 stu 2011, 15:48
Lokacija: Zadar

Re: klasa A2

PostPostao/la membrana » 18 sij 2013, 17:17

Mene je to zanimalo jer sam vidio da datasheet od 6L6GC pokazuje napone na g1 veće od katodnog napona. Donedavno to nisam znao i mislio sam da je takvo što nemoguće. Nas su učili da lampa (ili JFET) odreže 'sve iznad nule', klasu A2 nitko nikad nije spominjao iako smo učili o maloj izlaznoj impedanciji emiterskog sljedila.
Soluciju sa interstage trafom sam odmah prekrižio jer nemam toliko para, a kad se odlučim za pojačalo (bit će gitarsko) sigurno će biti u A2 jer sam se naslušao odvratnih zvukova klipanja izlaznih lampi. Ovako ću to eliminirati ili barem ublažiti.
membrana
 
Postovi: 41
Pridružen/a: 20 stu 2011, 16:54

Re: klasa A2

PostPostao/la membrana » 18 sij 2013, 17:22

Evo graf za jedno takvo:
http://imageshack.us/photo/my-images/20 ... rioda.png/

Daje oko 10W na 4kOma. Postotak izobličenja mi nije bitan, samo nek je trioda i A2.
membrana
 
Postovi: 41
Pridružen/a: 20 stu 2011, 16:54

Re: klasa A2

PostPostao/la davorin » 18 sij 2013, 17:34

membrana je napisao/la:Mene je to zanimalo jer sam vidio da datasheet od 6L6GC pokazuje napone na g1 veće od katodnog napona. Donedavno to nisam znao i mislio sam da je takvo što nemoguće. Nas su učili da lampa (ili JFET) odreže 'sve iznad nule', klasu A2 nitko nikad nije spominjao iako smo učili o maloj izlaznoj impedanciji emiterskog sljedila.
Soluciju sa interstage trafom sam odmah prekrižio jer nemam toliko para, a kad se odlučim za pojačalo (bit će gitarsko) sigurno će biti u A2 jer sam se naslušao odvratnih zvukova klipanja izlaznih lampi. Ovako ću to eliminirati ili barem ublažiti.

Treba za izlaz uzeti elektronke koje pobuda ne može "pogurati" u područje struje rešetke! :mrgreen:
Možda termin A2 nije dovoljno točan ukoliko se radi o protufaznom pojačalu za gitaru, prije će to biti AB2, ali problem je puno lakše riješiti dimenzionirajući okretač faze tako da ne može dati previsok pobudni napon za tjeranje izlaznih elektronki u "clipping".
davorin
 
Postovi: 1011
Pridružen/a: 14 stu 2011, 15:48
Lokacija: Zadar

Sljedeća

Natrag na Za početnike

Na mreži

Trenutno korisnika/ca: / i 1 gost.

cron