NAD S300

[Kale021]

Uf Ilimzn... po ovome iznesenom, onaj problem pregrijavanja na Sansui CA-F1 je djecja igrica prema ovome... ma ne mogu vjerovati da je takav uredjaj izasao sa proizvodnih traka Pa jel imaju oni uopce fazu u kojoj testiraju projektirani uredjaj, jer generiranje tolike topline na elementima je cak i opasno za konzumenta... jednom rijecju zaista NEVJEROJATNO!!! A i ti si chunka za sebe covjece, skidam kapu!!

[ilimzn]

Uf Ilimzn... po ovome iznesenom, onaj problem pregrijavanja na Sansui CA-F1 je djecja igrica prema ovome... ma ne mogu vjerovati da je takav uredjaj izasao sa proizvodnih traka Pa jel imaju oni uopce fazu u kojoj testiraju projektirani uredjaj, jer generiranje tolike topline na elementima je cak i opasno za konzumenta... jednom rijecju zaista NEVJEROJATNO!!! A i ti si chunka za sebe covjece, skidam kapu!!

Zapravo, problem nije u koncepciji nego u izvedbi, i to ne u ociglednim dijelovima iste. Primjerice, bocna hladila koja sluze za hladjenje izlaznog stupnja su vise nego dorasla svom zadatku. S druge strane, ulazni stupanj iz razloga postizanja zeljene linearnosti zaista i zahtijeva prilicne struje, sto hoces-neces rezultira toplinom. Problem je upotreba komponenti koje to na duge staze ne mogu izdrzati i najvjerojatnije, nedostatak iskustva. Ovako mogu dobiti 5 iz zalaganja ali 2 iz industrijske tehnologije, pri tom mislim na stampu i odabir dijelova. Za kuciste dobiju 4+, oduzeo sam bodove radi premalih rupa za hladjenje na poklopcu...
Ono sto zelim reci je, ovo bi pojacalo sasvim lijepo izdrzalo rad u najgorim uvjetima (pola snage) ali isto tako bi nakon 4-5 godina krepalo bez obzira kako se koristilo, jer su najkriticniji dijelovi sto se tice zagrijavanja, oni koji se uvijek jednako griju (ulazni stupnjevi u dubokoj klasi A).

[Kale021]

Ma sada da ne trujem previse ovu vrlo interesantnu temu... ali i dalje tvrdim da je to poluproizvod, tek kada ga ti sredis ovako kako planiras, onda se moze kazati da uredjaj ima potencijala.
To sto je izlaz napravljen kako treba, nista ne umanjuje slampavost ulaznog stupnja. A da je uredjaj samo radio dva-tri sata na testnom stolu, uvidjeli bi se navedeni nedostaci, stoga zaista neshvatljivo...
No dobro... pratim razvoj situacije sa velikim zanimanjem!

[ilimzn]

Kao sto sam rekao, ulazni stupanj kao koncept je na pravom tragu, uz ogradu o odabiru komponenti koje ne mogu pouzdano izdrzati uvjete rada. Ovdje je jednostavno cini mi se bilo pitanje neiskustva i sposobnosti zastupnika firme Zetex da nekome proda svoj proizvod pod ono sto u stvari nije. Na prvi pogled je odabrana korektna komponanta ali je krivo interpretiran podatak iz datasheet-a, sto i nije cudno s obzirom na nacin na koji je dat - bitna informacija o uvjetima pod kojima su mjerene performanse nalazi se u fusnoti. Iskusnije bi oko odmah uocilo da tu nesto ne stima, zakoni fizike su neumoljivi.
Odabir komponente je onda uzet kao kompromis s obzirom na potrebnu disipaciju, sto je rezultiralo nepovoljnijim pojacanjem i nizim i nelinearnijim ulaznim otporom. Promjenom topologije bi se taj problem vrlo lako rijesio, kao sto cu pokazati u nastavku, uz rijesavanje podosta drugih problema 'usput'.

Ovdje su sada spomenuti jednu stvar koja bi s pravom bila predmet polemike, no smatram da nisam u krivu, kad kazem da je konstrukcija pojacala bez upotrebe NPV znacajno manje kriticna nego ispravno koristenje NPV. Cak je u neku ruku odabir suboptimalnih komponenti i topologija garancija stabilnosti - kada bi se ista stva pokusala kod klasicne konstrukcije, bilo bi svakakvih problema.

Evo jedne evoluirane verzije S300:

Osim hrpe kaskodiranja, pojacanja su 'podesena' tako da je moguce smanjiti struju ulaznih diferencijala i istovremeno povecati degeneraciju. kao rezultat toga svega, sve komponente u ulaznom krugu disipiraju maksimalno 150mW osim izlaznih kaskodnih tranzistora, koji disipiraju isto kao u originalu. Najbolje mjesto za njih bi bilo na glavnom hladilu, ili na postenim manjim hladilima.
Tipovi tranzistora su odabrani prema onome sto je bilo za odabrati usimulatoru. U kaskodama ulaznog stupnja bi sasvim fino radili i obicni BC546/556, a drugdje gdje su stavljeni MPSW42/92, citaj MJE240/350. Bitno je reci da kaskoda na izlazu naponskog pojacala kao i cijeli izlaz zahtijevaju vrhunske tranzistore za maksimum perormansi, s njima bi se podosta jos dalo izvuci.
Ovako kako je nacrtano, na maksimalnoj snazi performanse su slicne originalu, do 0.1% izoblicenja tipicnog za PP izlaz. No tu prestaju slicnosti.
Ulazno izoblicenje je smanjeno cca 15 puta, gornja granicna frekvencija je prosirena gotovo 6 puta - u simulatoru je to 7Hz do 700kHz +-0.1dB, na punoj snazi. Ali, najbitnije poboljsanje je ovo:

S300_evolution_no_NFB_THD_1W.gif (7.94 KiB) Pogledano 10033 put/a.

Na slici iznad je fourier diagram iaoblicenja na 1W izlazne snage, 1kHz, u 8 ohma. Lako se usporedi s prethodno datim simulacijama. koliko god su simulacije 'teoretske', ovakva razlika zasluzuje paznju, tim vise sto j eostvarena s manjom strujom mirovanja nego za original.

Jos jedna napomena - u ovoj verziji nije potreban ni DC servo ni kompenzacija ulazne struje, ali je cijena toga poveliki elektrolit koji sprecava GNFB za AC signal. Njegova je kvaliteta vrlo bitna i naravno tu treba staviti bypass-e s manjim folijskim kondenzatorima itd.
U nastavku, malo istrazivanje sto se dobiva upotrebom vrlo niskog stupnja GNFB u ovakvoj konstrukciji.

[pinco]

Evo dva konda elektrolit 3300uF 16V panasonic FM, i 100nF panasonic neinduktivna folija, i super cijene, virujen da bi se ovo dobro uklopilo u ovu shemu....

PANASONIC - EEUFM1C332L 3300uF 16V 8,7kn kom
http://uk.farnell.com/panasonic/eeufm1c ... dp/1219465

PANASONIC - ECQV1104JM 100nF 100V 2,25kn kom ( 0,83kn 63V )
http://uk.farnell.com/panasonic/ecqv110 ... dp/1669198

[ilimzn]

Evo i verzije s cca 6dB GNFB... razlike su suptilne, osim otpora za povratnu vezu s izlaza, promijenjene su samo dvije vrijednosti otpora, i dodan kondenzator za kompenzaciju (u stvarnosti vjerojatno nije potreban jer je tu vrijednost lako nakupiti samo od parazitnih kapaciteta).

Zanimljivo je da se izoblicenja smanjuju vise od 6dB, dakle nesto vise od kolicine aplicirane GNFB, konkretno oko 3 puta, na svim snagama, pri cemu harmonicki profil ostaje prakticki jednak ako ne i malo bolji, i k tome je porast izoblicenja tek za nekih 20% na 10kHz u odnosu na 1kHz, sto je poslijedica aplikacije GNFB na vec poprilicno linearno i sirokopojasno pojacalo - kako bi se to i trebalo raditi.
No, ta linearnost ima i svoj danak, potiskivanje parnih harmonika koje je inherentno za ovakvu simetricnu topologiju, je gotovo savrseno... koliko se kome dopada zvuk bez parnih harmonika, je pitanje ukusa, premda u konacnici zvucnik po svojoj prirodi daje poprilicnu dozu drugog harmonika, pa rezultat moze biti odlican.
NAPOMENA: donji dijagram je za razliku od verzije bez GNFB, napravljen za frekvenciju 10kHz, a ne 1kHz, no razlika u iznosu izoblicenja je svega 20% manja na 1kHz s istim rasporedom harmonika.

S300_evolution_6dB_NFB_THD_1W.gif (8.24 KiB) Pogledano 9988 put/a.

Ultimativni tweak za ovo pojacalo bi bilo maknuti sve komponente ulaznog dijela s osnovne ploce i umjesto njih na pinove zalemljene na relevantne tocke, zalemiti novu plocicu ulaznog dijela napravljenu prema nekoj od gore nacrtanih shema. U takvoj verziji bi se umjesto 3300uF kondenzatora stavio kratkospojnik na masu i zadrzala DC servo funkcija koja je ionako na ploci.

Kad smo vec kod 3300uF, na tom kondenzatoru su tek neki deseci mV, vrijedi ga premostiti s dvije antiparalelne diode, i naravno, orijentirati prema stvarnom naponu offseta koji ispadne.

[Gašo]

Odličan posao Željac

Ovo samo potvrđuje ono što sam često tvrdio na audiofil forumu, da se kod proizvođaća ne pazi pretjerano na dorađenost uređaja i njegovu trajnost, bez obzira na cijenu.

Posljednjih godina je previše viđenih defekata i na skupljim uređajima da bi ostao neprimjetan porast šlamperaja.

[Boban]

Kako sam zainteresovan da ovo sprovedem u delo, već sam kontaktirao ilimzna preko PP i dobio zeleno svetlo za korišćenje njegove verzije sheme. Kako je napomenuo da je ovde vrlo bitno koje tranzistore koristiti, a verovatno i druge to interesuje, postavljam shemu sa kojom je probana simulacija. Moguće da je oko nekih otpornika napravljen previd jer se sa gornjih shema malo teže čitaju njihove vrednosti. Kako god, ovo u LTSpice radi :



veća rezolucija: http://s13.postimage.org/vrqzsup53/Screen_Shot026.jpg

Planiram da krenem sa crtanjem i pločice za ovo, pa pretpostavljam da na hladnjak idu driver, predriver, izlazi i bias tranzistor. Kako je ovo brz amp, ne bi smelo biti grešeke u projektovanju, pa ako se slažete da postujem ovde napredak u projektovanju iste pa da zajedno otklanjamo moguće probleme i primenimo savete u vezi toga.

...

[ilimzn]

Provjeri disipaciju na Q1,2,3,8,9,10. Ne sjecam se ovako s nogu ali mislim da tu treba staviti nesto malo vece, tipa BD193/140.
2SC4793 je u kompletno izoliranom kucistu i NIJE dobar izbor za bias tranzistor. Inace, izbor i polozaj bias generatora nije uopce trivijalna stvar. Primjerice, malo ljudi je svjesno da za odredjene situacije i kombinacije tranzistora hladilo moze biti preveliko i da radi toga (paradoksalno) moze doci do termickog bijega. Ovdje se mora barem donekle razmisljati o tome jer se postize konzistentniji rad na varijabilnoj impedanciji opterecenja za vece struje mirovanja.
Izbor ostalih tranzistora je u principu sasvim OK, bilo bi dobro za izlaze razmisliti o 2SA1295/2SC3264 ako su nabavljivi.
R25 ti je nepotreban na shemi. R24 je zapravo potenciometar 500 ohma spojen kao reostat, dakle nema smisla da na shemi crtas kratko spojen otpor za gio potenciometra koji je tako spojen.
U stvarnoj izvedbi obavezno predvidjeti bypass folije za sve elektrolite i zener diode.
Isto tako, na izlaz obavezno ide Zobel (RC) prema masi (standardnih 10 ohma + 0.1uF).

[sstrsat]

Amp je bez globalne npv ca je sasvim u redi i tribal bi lipo delat. kako su u izlazu paralelna slidila i linearnost i izlazni otpor bi tribali bit sasvim u redu i bez globalne npv. Ovdi doduse postoji povratna veza sa drivera na desnu stranu diferencijala ali je ona samo za DC pa ka takva nima nikakvog uticaja na signal. Ja bin je jedino protegal i na izlazne tranzistore da i oni budu obuhvaceni u njezinoj petlji.
Bez toga njihov eventualni offset nije pod kontrolom nicega tako da su odredjene varijacije moguce u zavisnosti od stupnja uparenosti tranzistora, trenutne temperature itd.
Premjestanjem petlje DC npv na izlaz se sa aspekta signala nista ne minja i to je u biti jedini detalj koji bin ovdi prominil.
Neke vele probleme sa stabilnosti mislin da ne bi tribalo ocekivat, pojacanja nisu velika i kontrolirana su lokalno