sto je SRPP i zasto se koristi?

[audio kutak]

otvaram ovu temu da vi iz svojih iskustava kažete koje su prednosti i mane ovog spoja
u pretpojačalima, pojačalima... a i da mi "Manje Iskusni DIY-eri" to lakše shvatimo...

takodjer bih molio usporedbu SRPP topologije sa Grounded Grid topologijom, ukratko prednosti i mane?

ps.baš mi se svidja kratica MIDIY ! (Manje Iskusni DIY-er)

[ilimzn]

Ovako:

SRPP i tzv. 'grounded grid' (jos jedan slucaj krivog imenaovanja od strane izvjesnog Rozenbilt-a) su sasvim drugacije topologije, premda imaju i neke minimalne slicnosti po pitanju karaktera zvuka.

Obje su topologije spoj dva osnovna spoja cijevi - SRPP je stopljeno pojacalo u spoju zajednicke katode (dakle najtipicniji spoj jedne triode) i slijedila (tj. spoj s zajednickom anodom), dok je GG zapravo podvrsta pojacala s spojenim katodama, izvedena tako da se radi o stopljenom slijedilu (spoj zajednicke anode) i pojacala u spoju s zajednickom resetkom.

U slucaju GG-a, triode su zapravo spojene jedna za drugom bez da obje istovremeno uticu na izlazni signal, koji je na anodi druge triode. GG je neinvertirajuce pojacalo, dakle ne okrece fazu, pojacanje u odnosu na jednu triodu je smanjeno (tipicno oko pola), izlazna impedancija je takodjer nesto veca od jednostavnog spoja u zajednickoj katodi. Prednosti su mu manje izoblicenje, i to sto ne invertira. Maksimalni izlazni napon je slican kao kod jednostavne verzije u spoju zajednicke katode. Prva cijev je slijedilo i naponsko joj je pojacanje manje od 1, dakle amplituda signala ce na izlazu biti smanjena, no zato ce signal biti strujno pojacan, sto j epotrebno radi tjeranja vrlo niske impedancije ulaza u slijedeci stupanj, a to je u ovom slucaju katoda druge cijevi. Druga cijev vrsi iskljucivo naponsko pojacanje. Moglo bi se reci da je po tom pitanju sklop tocno obrnut od SRPP-a.

U slucaju SRPP-a, moze se reci da su triode na neki nacin istovremeno spojene serijski i paralelno. Serijski spoj se odnosi na aspekt spoja pojacala u spoju zajednicke katode sa slijedilom, pri cemu je gornja trioda forma opterecenja donjoj. Donja cijev je odgovorna za svo naponsko pojacanje, a gornja iskljucivo za strujno.
No, paralelni aspekt se vidi u tome da je kod SRPP-a i donja cijev odgovorna za strujno pojacanje, pa je zapravo izlaz iz donje cijevi (anoda) i izlaz iz gornje cijevi (katoda) spojen u paralelu preko jednog otpora. To daje spoj koji aktivno moze tjerati struju u oba smjera, prema i od trosila. U tom smislu je donja trioda ta koja struju od trosila vodi prema masi (0V) a gornja, ona koju struju od napajanja vodi prema trosilu. U slucaju GG-a i ostalih jednostavnijih spojeva, trioda uvijek skrece dio struje ili prema trosilu ili prema masi, a ukupna struja je obicno dobivena otpornikom, bilo u katodi ili anodi triode (vec prema spoju). Radi toga kazemo za jednostavnije spojeve da su 'single ended' jer aktivni element radi sa strujom samo ujednom smjeru. S druge strane je SRPP tzv. push-pull spoj, tj. aktivni elemnti guraju struju u trosilo ili vuku iz trosila.
SRPP za razliku od GG-a ima nisku izlaznu impedanciju, sto ima za zahvaliti tome sto se signal uzima s katode gornje triode, sto je cini jednom formom slijedila, a slijedila inace imaju nisku izlaznu impedanciju. Pojacanje je takodjer manje od obicnog spoja u zajednickoj katodi, no najcesce vece od GG-a kada se koriste dvije iste triode, i tipicno iznosi oko polovinu pojacanja jedne triode (polovinu mu). No, maksimalni je izlazni napon manji nego kod GG-a i opcenito jednostavnijih spojeva, jer tu figurira aspekt sklopa po kojem su triode spojene u seriju od napajanja prema masi. Moze se reci da radi toga svaka trioda ima samo pola napona na raspolaganju, premda je stvarna situacija ovisna o triodi i najcesce nije toliko losija. Izoblicenje je takodjer manje nego kod osnovnih sklopova, ALI samo ako je unaprijed poznata vrijednost opterecenja pa se i sklop moze optimizirati za to, i to je jedna od glavnih mana SRPP-a - u audio primjeni opterecenje je slijedeci stupanj ili uredjaj, i sto je to najcesce nije unaprijed poznato, premda su neke osnovne granice ipak odredjene. Radi serijskog spajanja cijevi, potencijali katoda su vrlo razliciti (donja cijev, blizu mase, gornja, oko pola napona napajanja) pa SRPP u pravilu zahtijeva podizanje potencijala grijaca, a s nekim cijevima se ne moze izvesti tako da gornja i donja cijev bude u istom balonu, radi ogranicenja na maksimalne potencijale grijaca u osdnosu na katodu (pri cemu zadovoljavanje tog kriterija smanjenjen napona u sklopu daje lose uvjete za rad sklopa).
Uz odgovarajuci odabir cijevi i njihovih radnih uvjeta, SRPP moze dati odlicne rezultate i tjerati cak i vrlo niske impedancije, i upravo je za to originalno razvijen i patentiran, a cak je u originalnom patentu spomenuto da se jednostavnost sklopa placa smanjenim maksimumima izlaznog napona. No, u aplikaciji linijskog pojacala, izlaznije naponnajcesce puno manji od napona napajanja pa ogranicenost SRPP-a po tom pitanju nije neka mana. Za razliku od GG konfiguracije, SRPP je invertirajuci spoj kao i najosnovnije pojacalo u spoju zajednicke katode.

I jedan i drugi spoj imaju prednosti i mana, od kojih su neke vec spomenute. U sirem kontekstu upotrebe za line amp. uz dobar odabir cijevi GG cak moze biti fleksibilniji jer omogucava dodavanje lokalne povratne veze s kojom se moze podesiti pojacanje bez da se utice na ulaznu impedanciju i optimalnost radne tocke cijelog sklopa, no izlazni otpor SRPP-a je po prirodi stvari uvijek puno manji od GG-a. SRPP je znacajno teze 'tweakati' po pitanju pojacanja i to se najcesce mora izvesti odabirom drugacijih cijevi, sto moze prouzrociti dodatne probleme, npr. onaj s potencijalima grijaca. Oba spoja omogucavaju dodatne kombinacije uporabom cijevi s razlicitim sekcijama, tj. obje triode u sklopu uopce n emoraju biti iste, stovise, u slucaju SRPP-a moguce ga je izvesti s jednom triodom i jednom pentodom, i to u verziji dolje pentoda ili gore pentoda. Uz neke komplikacije to je moguce i sa GG-om. Ima jako mnogo varijacija na tu temu, na zalost najcesce samo vidimo klasicne izvedbe SRPP-a s klasicnim cijevima...

[sstrsat]

Ovako:

SRPP i tzv. 'grounded grid' (jos jedan slucaj krivog imenaovanja od strane izvjesnog Rozenbilt-a) su sasvim drugacije topologije, premda imaju i neke minimalne slicnosti po pitanju karaktera zvuka.

Obje su topologije spoj dva osnovna spoja cijevi - SRPP je stopljeno pojacalo u spoju zajednicke katode (dakle najtipicniji spoj jedne triode) i slijedila (tj. spoj s zajednickom anodom), dok je GG zapravo podvrsta pojacala s spojenim katodama, izvedena tako da se radi o stopljenom slijedilu (spoj zajednicke anode) i pojacala u spoju s zajednickom resetkom.

Bas zato ca takvi ka Rozenbilt uvode krive nazive, triba rerc da ono ca stvarno predstavlja "grounded grid" ili bolje receno "common grid" zapravo uopce nije ovo ca se u "audio diskusijama" tako naziva.

Ovo ca si navel za "Rozenbiltov grounded grid" je naravno tocno ali je taj stupanj i tu topologiju zapravo puno bolje nazivat jednom varijantom diferencijalnog pojacala jer ona je upravo to. Jedina izvedbena razlika je ca se signal kod "uobicajenog" diferencijalnog pojacala skida sa live cijevi a kod ove topologije sa desne.Naravno, ta izvedbena razlika dovodi i do velikih razlika u analizi sklopa, od pojacanja,faznog okreta / neokreta, skroz razlicitog CMRR-a...

Grounded grid je zapravo stupanj sa samo jednom triodom koji nima okreta faze, koji ostvaruje veliko pojacanje (zbog prividno puno veceg unutrasnjeg otpora cijevi) ali koji ima jako mali ulazni otpor (vrlo blizak reciprocnoj vridnosti strmine). Tako da je zbog tog vrlo malog ulaznog otpora zapravo vrlo malo upotribljiv u audio tehnici i prakticno jedina mista di ga ima smisla koristit u audiu su poneki MC ili mikrofonski ulaz koji pitaju bas izrazito niskoomsko opterecenje.
Zapravo je jedina "prirodna" upotriba GG spoja u VHF / UHF antenskim pretpojacalima ili u nekim topologijama u izlaznim stupnjevima predajnika. Kako je kod njega povratni kapacitet daleko manji nego kod stupnja sa zajednickom katodom onda je GG stupanj daleko imuniji na mogucnost nastanka parazitnih oscilacija.

Naravno, to vridi za njega samoga dok ono ca je njegove nadgradnje (npr kaskoda ili ovo ca Rozenbilt zove GG) imaju primjenu i u audio tehnici

[ilimzn]

Bas zato ca takvi ka Rozenbilt uvode krive nazive, triba rerc da ono ca stvarno predstavlja "grounded grid" ili bolje receno "common grid" zapravo uopce nije ovo ca se u "audio diskusijama" tako naziva.
Ovo ca si navel za "Rozenbiltov grounded grid" je naravno tocno ali je taj stupanj i tu topologiju zapravo puno bolje nazivat jednom varijantom diferencijalnog pojacala jer ona je upravo to.

Tocno tao, jedino sam mislim upravo takvu recenicu zabunom izeditirao iz svog teksta
Rozenbiltov 'GG' je zapravo diferencijalno pojacalo koje se koristi 'na pola'. Normalno bi resetka i lijeve i desne triode bila ulaz, a isto tako anoda i lijeve i desne triode bi bila izlaz, i tu bi se ocekivao diferencijalni signal na ulazu i na izlazu. Ovdje je stvar 'pojednostavljena' utoliko sto je ulaz klasicni nediferencijalni s lijeve i izlaz isto takav s desne strane. Da bi sklop ispravno radio, resetka desne cijevi je uzemljena, od tuda ovaj 'grounded grid' a neiskoristeni izlaz (anoda lijeve cijevi) je, vec prema izvedbi ili nekoristena, ili uzemljena za izmjenicni signal preko kondenzatora (sto je ispravnija verzija ali iskreno ne bi me cudilo da kod Rozenbilta toga nema).

Usput, ako netko naleti na Rozenbilt 'Blue Velvet', slobodno neka ga preskoci

[sstrsat]

Usput, ako netko naleti na Rozenbilt 'Blue Velvet', slobodno neka ga preskoci

He he, ali bi zato Rozenbiltu bilo pametno da ne preskoci neki od nasih iducih Triode Festivala. Mozda bi nakon toga konacno neke stvari pocel delat kako triba

[zuzi]

Nemam kompetencija upustiti se u raspravu da li je naziv "uzemljena mrežica" odgovarajući ili nije, znam da sam se s tim pojmom upoznao u članku "Grounded Grid Line Stage"objavio Dirk Wright 1995 u časopisu Glass Audio br.5.
Htio bih samo upozoriti ilimzna i sstrsata da se autor preampa zove Bruce Rozenblit a ne kako obojica netočno navodite Rozenbilt.

[Edison]

Usput, ako netko naleti na Rozenbilt 'Blue Velvet', slobodno neka ga preskoci

Ako mislimo na isto pretpojacalo, Blue Velvet je smislio Dick Olsher, a ne Bruce Rozenblit.

[audio kutak]

Uz odgovarajuci odabir cijevi i njihovih radnih uvjeta, SRPP moze dati odlicne rezultate i tjerati cak i vrlo niske impedancije, i upravo je za to originalno razvijen i patentiran, a cak je u originalnom patentu spomenuto da se jednostavnost sklopa placa smanjenim maksimumima izlaznog napona. No, u aplikaciji linijskog pojacala, izlaznije naponnajcesce puno manji od napona napajanja pa ogranicenost SRPP-a po tom pitanju nije neka mana.

Hočeš reći da je SRPP onda idealan za Passova izlazna pojačala tipa ALEPH5?

[Mate]

Nemam kompetencija upustiti se u raspravu da li je naziv "uzemljena mrežica" odgovarajući ili nije, znam da sam se s tim pojmom upoznao u članku "Grounded Grid Line Stage"objavio Dirk Wright 1995 u časopisu Glass Audio br.5.
Htio bih samo upozoriti ilimzna i sstrsata da se autor preampa zove Bruce Rozenblit a ne kako obojica netočno navodite Rozenbilt.

Usput, ako netko naleti na Rozenbilt 'Blue Velvet', slobodno neka ga preskoci

Ako mislimo na isto pretpojacalo, Blue Velvet je smislio Dick Olsher, a ne Bruce Rozenblit.

Vrime je da se počne koristiti odgovarajuća signalizacija:

Image.ashx.jpeg (16.21 KiB) Pogledano 4819 put/a.

[ilimzn]

Usput, ako netko naleti na Rozenbilt 'Blue Velvet', slobodno neka ga preskoci

Ako mislimo na isto pretpojacalo, Blue Velvet je smislio Dick Olsher, a ne Bruce Rozenblit.

Primljeno na znanje, i tocno, provjerio sam u papirima. Bilo kako bilo, nije me impresioniralo
Konstrukcija je takva da drugi stupanj s lokalnom povratnom vezom (schade tipa) rdadi niske ulazne impedancije preopterecuje prvi, da bi mu pojacanje bilo manje, jer se radi o dvije sekcije 6SN7 spojene jedna za drugom. Ovako nesto ima pojacanje tipicno 100, poprilicno previse u odnosu na 3-5, koliko nalazimo u tipicnom line stage-u. Takva je izvedba napravljena da bi apsolutna faza ostala ista ali kao sto se vidi iz upravo napisanog, sve je drugo zrtvovano. Tzv 'grounded grid' koji to nije je svakako bolji izbor.