SRPP koncept sa EL34

SRPP koncept sa EL34

PostPostao/la sstrsat » 19 ruj 2013, 13:42

Ovi SRPP koncept je nastal pred puno godina (bice nekih 15-ak), cisto za provjeru toga koliko se uopce moze postic sa SRPP izlaznim stupnjem koji koristi cijevi EL34. Nije nikad docekal finalizaciju nego je visil na zicama (ikebana) i koristene su prirucne komponente, ulogu izlaznog trafa je igral neki ruski mrezni trafo na C-jezgri, driver je bil dosta jadan (ako se dobro sican, polovica ECC81). Ali i tako, to je radilo dobro, cak mogu rec i jako dobro. I to ne samo slusno, nego i mjerno. Skop nije pokazival neka vidljiva izoblicenja sve do ulaska u kliping bez obzira na probe sa prilicnom varijacijom otpora opterecenja.
Sve u svemu, iskazal se zapravo jako veliki potencijal ali kako je u isto vrime bilo otvoreno jos nekoliko prioritetnijih projekata onda je ovo pomalo palo u zaborav. Medjutim, nedavno sam ga se prisitil i dosal na pomisao da ne bi bilo lose detaljizirat i finalizirat shemu pa time omogucit eventualno zainteresiranima da za relativno skromne solde sagrade dobro pojacalo.

SRPP izlazni stupanj zapravo nikad nije stekal “punopravnost” medju audio pojacalima nego je uvik ostal negdi na margini. Da li zbog objektivnih ili subjektivnih razloga ili zbog njihove kombinacije, moze se diskutirat ali mislin da mu je vridnost daleko veca nego ca bi se moglo zakljucit po njegovoj koristenosti. Jedan od razloga je virovatno i to ca puno njih zapravo ni ne zna kako SRPP zaista radi pa im je mozda malo odbojno ca teorija rada SRPP-a (ima je na netu dosta) koju su uglavnom tek ovlas proucili navodi da bi SRPP stupanj moral bit optimiziran i da on svoje najbolje rezultate daje samo na jednom, optimalnom, otporu opterecenja. Sve to naravno stoji ali ako iskljucivo tako gledamo onda dolazimo do toga da bi isto tako bilo koji drugi princip stupnja pojacala moral bit “optimiziran” za samo jedan otpor opterecenja. Vridi to i za SE i za PP i za parafeed i za bilo koji tip princip izlaznog stupnja ali je “kvaka 22” u tome da je potpuna optimizacija za audio izlazni stupanj u praksi zapravo nemoguca zbog vrlo velike varijacije otpora optrecenja (zvucnika).
Kad govorimo o “optimiziranom” izlaznom stupnju ajmo malo razmotrit kako stoji recimo stvar sa iznosom pojacanja npr 300B izlaznog stupnja opterecenog sa “optimalnih” (uobicajenih) 2,5K opterecenja na zvucniku od 8 oma i to usporedit sa npr SRPP stupnjem sa EL34 i sa opterecenjem od 2K uzimajuci u obzir varijaciju otpora zvucnika od 4 do 32 oma (sasvim uobicajena stvar za jako puno zvucnika). Malo brze matematike kaze da ce se sa tom varijacijom otpora zvucnika dobit kod 300B stupnja varijacija pojacanja od 3,6dB dok ce kod EL34 SRPP stupnja ta varijacija bit 1,5dB.
I ca sada, po ovome bi spalo da ce se EL34 SRPP stupanj bolje nosit sa promjenljivim opterecenjem nego 300B stupanj?
Naravno, neka nitko ne shvati doslovno ovu jako pojednostavljenu matematiku i neka iz nje ni u kojem slucaju ne izvlaci zakljucke da je EL34 SRPP stupanj “bolji” od 300B stupnja. Ovdi je aproksimirano da su parametri cijevi konstantni bez obzira na trenutnu vridnost signala ali to naravno vridi samo za male signale. Da se ide racunat sa cilom varijacijom parametara cijevi od nultog do maksimalnog izlaznog signala, slika bi bila prilicno drukcija. Ima tu naravno i jako puno ostalih stvari, ka ca je npr spektralna raspodila harmonika ova dva stupnja pa nadalje ali o tome zasad necu dalje jer bi se to zacas pretvorilo u omanju knjigu.
Ono ca medjutim triba uzet ka neku vrstu zakljucka je to da je potencijal SRPP izlaznog stupnja zapravo puno veci nego ca mu se pripisuje i da nima razloga da ga se vise ne koristi na tom mistu. Pogotovo ca je to u proslosti vec i radjeno, cak i dosta masovno. Ca su drugo Philipsovi 800-omski OTL-i sa pocetka 60-ih godina (itekako masovno koristeni u njihovim TV i radio prijemnicima iz tog doba) nego SRPP izlazni stupnjevi? I da stvar bude lipsa, svi oni su bili izvedeni sa pentodnim spojem EL86 i generalno u vrlo skromnim izvedbama a jos i dan danas ce mnogi koji su imali prilike cut ih rec da to jako lipo i dobro zvuci.

Triba znaci samo malo hrabrosti za krenut i uspjeh nece izostat.

Najlipsi dio price o SRPP izlaznom stupnju je njegov izlazni transformator. Ovdi se zbog nepostojanja DC predmagnetizacije i koristenja samo jednog primarnog namotaja moze realizirat daleko bolji transformator i sa manje zavoja nego kod bilo kojeg drugog tipa pojacala. Cak bolji nego kod parafeeda jer ovdi nima paralelne prigusnice koja namece potribu za vecim primarnim induktivitetom. Relativno niska primarna impendancija potribna za snage o kojima ovdi govorimo i inherentno vrlo niski izlazni otpor SRPP stupnja su dalnji bonusi koji itekako pridonose kvaliteti trafa. Sve to znaci da ce trafo za SRPP bit neuporedivo jeftiniji a ujedno i puno kvalitetniji nego za bilo koji drugi tip transformatorskog pojacala. Cak stovise, ovdi ce i malo solidniji obicni mrezni trafo jako lipo radit.

Zapravo bi za ovo bilo najbolje narucit motanje mreznog toroida za cca 100 VA a motacu uopce ne rec da se radi o izlaznom trafu tako da ne postavlja suvisna pitanja. Tribalo bi narucit da primar bude dimenzioniran za nekih 450 do 550 V i zatrazit od motaca da tako podesi korak namotaja i debljinu zice da i primar i sekundar pokrivaju cili prsten. Na taj nacin bi se dobil primarni induktivitet od nekih 15-ak H i minimalni moguci rasipni induktivitet pa bi se takav trafo sa lakocom doli spustil podosta ispod 20Hz a gori izdigal preko 100 kHz-a (a mozda i duplo vise) i to na punoj snagi.
A cak bi i najobicniji 220 V toroid na uobicajenim glasnocama slusanja za jako puno ljudi bil i vise nego dovoljan. Njegov tipicni primarni induktivitet od 2 do 4 H bi zahvaljujuci vrlo malom izlaznom otporu SRPP stupnja vec bil dovoljan da se na tim glasnocama uopce ne primiti ili tek jedva primiti da fali mrvica najdubljih tonova.

Ajmo na konkretnu shemu:

SRPP EL34 sch. 3.JPG
SRPP EL34 sch. 3.JPG (73.77 KiB) Pogledano 12116 put/a.


Kako se vidi, pojacalo je jednostavno. Zahvaljujuci relativno visokom faktoru pojacanja SRPP stupnja sa EL34 ovdi je dovoljan samo jedan stupanj ispred. Naravno, ne bilo kakav nego takav koji ce sam za sebe imat pojacanje od oko 40-ak puta tako da se tu namece upotriba trioda sa velikim faktorom pojacanja. Koristenje neceg malostrujnog ka ca je npr ECC83 bi tu bilo besmisleno i ona bi svojom slabom frekventnom karakteristikom jako obezvridila cili projekt. Tako da je logican izbor ovdi stavit rusku 6J52P (ili D3a) koja svojim visokim faktorom pojacanja u triodnom spoju pruza sve ca je potribno. Ona ovdi radi sa malom katodnom degeneracijom (33 oma) i postize pojacanje od oko 43 puta. Iza nje slidi SRPP izlazni stupanj sa dvi EL34 u triodnom spoju i on pri odabranim vridnostima napona i struje napajanja daje cistih 10-ak W izlazne snage. Zapravo on daje i nesto vise ali kad se odbiju svi gubici ostaje nam cistih 10W na zvucniku.
Opterecenje je 2K a sa sekundara je na katodu ulazne cijevi povucena vrlo slaba globalna npv od svega cca 6 dB. Ova mala npv dodatno “optimizira” izlazni SRPP stupanj i smanju izlazni otpor na duplo manju vridnost. Tako da se dobiva damping faktor od teoretskih 18 puta (koji u praksi zbog gubitaka u trafu pada na nekih 13-ak puta) a to je i vise nego dovoljno da se pojacalo jako dobro nosi sa ogromnom vecinom tipicnih visepojasnih kutija pa nismo ograniceni samo na full range single drivere. I to sa svega 6dB globalne npv tako da ona u ovom ampu siguro nece bit “ubica zvuka”. A zahvaljujuci tome ca je vrlo slaba onda su i opasnosti da ona dovede do nestabilnosti i eventualnih samooscilacija minimalne i zapravo samo teoretske. Iako bi se nestabilnosti (nategnuto) mogle pojavit tek jedino zbog kakve vrlo grube greske u paketiranju izlaznog trafa, cak i u tom slucaju ih je ovdi vrlo lako otklonit dodavanjem male zavojnice od cca 1mH u seriju sa npv otpornikom od 560 oma ili stavljanjem bloka od 47nF paralelno 33 oma u katodnoj degeneraciji. Ili, najbolje, motanjem novog, korektnog, izlaznog trafa :lol: .
Kako je opasnost od svega toga neznatna onda ti dodatni elementi nisu ni prikazani na shemi.
Na shemi je ucrtana i Zobel mreza za maksimalno zagladjivanje frekventne karakteristike ali joj vridnosti nisu date. Jasno, te vridnosti ovise ponajvise o samom konkretnom izlaznom trafu i one se zapravo ponajvise eksperimentalno odredjuju tako da ih nima smisla napamet davat.
Frekventan karakteristika samog ampa (bez trafa) ce se protezat do skoro 500 kHz-a (na punoj snagi) tako da je u frekventnoj domeni ponasanje ampa odredjeno samo i iskljucivo trafom

Potribne vridnosti disipacija otpornika i radnih napona kondenzatora su oznacene na shemi. A na njoj su upisane i vridnosti DC napona i struja u pojedinim tockama.
Sama shema je crtana tako da je odma prikazano vodjenje vodova mase (deblje linije)

Da kazem koju i o ispravljacu. On se sastoji zapravo iz dva serijski vezana ispravljaca od kojih svaki daje po 375 V. Potrosnja gornje i dolnje grane nisu iste jer dolnja grana napaja i ulaznu cijev a kako one nisu iste onda bi i ripple na svakoj grani bil razlicit kad bi elementi u filtraciji bili jednaki. Zato je u dolnjoj grani umisto 220uF stavljeno 320uF (220 + 100). Ono ca bi nekoga moglo zbunjivat je pot od 10 oma ispod elka od 320uF ali taj pot je ovdi sa vaznom svrhom. Kako se islo na to da ispravljac ne bude ni glomazan ni skup onda je nakon greca i prvog elka u svakoj grani dodana samo po jedna RC filterska celija i iza njih se dobiva ripple od cca 110mV. Ovoliki iznos ripplea je dovoljno nizak da svi efekti “amplitudne modulacije” na granama napajanja budu potpuno neskodljivi za zvuk (potisnuti su preko 60dB u odnosu na maksimalnu snagu) ali bi se oni mogli cut ka slabi brum. Mogli bi ali nece, prvo zato ca ovdi dolnji kraj primara trafa nije vezan na masu nego na sredisnju tocku napajanja pa se dobiva neka vrsta mosta izmedju SRPP izlaza i ispravljaca koja vec sama po sebi jako smanjuje brum. A da bi se brum skroz potisnul, tome sluzi upravo taj pot od 10 oma ispod elka od 320uF. Njime se regulira ripple dolnje grane i na taj nacin se simetriranjem mosta (samo za ripple, bez uticaja na DC) postize da ce brum bit potpuno necujan u zvucniku. Netko ce mozda stavit primjedbu da ce na taj nacin doc do odredjenog faznog pomaka ripplea pa da se nece moc postic potpuno potiskivanje bruma. Ta primjedba teoretski stoji ali samo teoretski, u praksi ce ponistavane bruma bit toliko da ce on bit apsolutno necujan nez obzira ca ce se koji mikrovolt ripplea mozda vidit na ekranu skopa.
Alternativni nacin di ne bi dolazilo do faznih pomaka ripplea bi bil koristenje snagatorskog pota za variranje ripplea prominom potrosnje jedne ili druge grane ispravljaca ali taj nacin bi donil dosta disipirane snage a i sam takav pot bi moral bit vrlo kvalitetan pa time i skup. A ovako se malim jeftinim potom sasvim standardne kvalitete postize prakticno jednaki rezultat.

Na taj nacin se dobil jednostavan i jeftin ispravljac a da osobine ampa nisu narusene. OK, tim nacinom i spojem trafa na sredisnju tocku ispravljaca je onemoguceno koristenje elka izmedju SRPP stupnja i trafa pa se tu mora koristit neki kvalitetni blok ali kako takvih stvari ima na ebayu vise nego dovoljno (ruski PIO, teflon itd) onda to nije neki problem. A uostalom, nije ni lose “prisilit” graditelja da umisto elka mora uzet nesto kvalitetnije.

Visokonaponski namotaji sekundara tribaju davat 320Veff a prava vridnost zastitnih otpornika greca (na shemi 225 oma i 130 oma) se racuna tako da se na gotovom trafu izmjere otpori primara i sekundara pa se zatim zbroje otpor sekundara i preslikani otpor primara i taj zbroj se oduzme od vridnosti sa sheme.

225 / 130 oma = Rs + Rp x n (na kvadrat) + Rz

Grijanje cijevi je AC i to bi sa referiranjem na nekih +55V tribalo bit dovoljno da se nikakvih 50Hz iz kruga grijanja ne probije do zvucnika. Istoj svrhi sluzi i blok od 1 uF vezan sa grijanja gornje EL34 na masu i praksa je pokazala da je ta vridnost sasvim dovoljna. Gornja EL34 mora imat floating grijanje jer joj je katoda na +400V u odnosu na masu.
Jedino mozda ne bi bilo lose za svaki slucaj na trafu za grijanje predvidit i pomocni namotaj od 10-ak V za eventualno DC grijanje ulazne 6J52P. Ipak je ona Ruskinja :lol: i mozda ce kod ponekog primjerka bit malo slabija izolacija izmedju katode i grijanja.

Kasnjenja visokog napona i zvucnika mogu bit izvedena kako ki zeli, sa timerima, manualno.... pa su na shemi prikazana samo ka prekidaci.

I na kraju napomena: Ova shema i svi detalji sa nje su svima na slobodnom raspolaganju za pojedinacnu vlastitu diy gradnju a komercijalno koristenje sheme ili njenih detalja je zabranjeno bez moje pismene dozvole.
Krepat ma ne molat
Avatar
sstrsat
 
Postovi: 1745
Pridružen/a: 04 svi 2011, 18:21
Lokacija: Rijeka

Re: SRPP koncept sa EL34

PostPostao/la zmajz » 25 ruj 2013, 08:10

Ojla, Trs! Long time no see!
Moram priznati da mi se sviđa ovo gore riješenje, naročito radi jednostavnosti izlaznog trafa. Na prvi pogled bi napajanje moglo izgledati komplicirano jer postoji sličnost s napajanjima cirklotrona, a to često bude razlog odustajanja graditelja od cirklotrona. Znam da nije isto, nisu dva odvojen a napajanja već je samo podjeljeno. Ali da ne kvarim temu, kad me već asociralo na cirklotron, volio bih da, ako ti se da, usporediš ta dva principa kao što si gore pojasnio pitanje optimizacije na primjer prema 300B. Prednosti ili manjkavosti.
A sad, da ipak malo pokvarim temu, iznijeti ću moj problem (nemogu si pomoći): naime nemam EL34, a odlučio sam da ne investiram u daalju nabavu lampi dok ne iskoristim na neki način ono što imam po doma, a već duže vrijeme tražim zgodno riješenje za EL36 i PL504. Nisam ih htio iskoristiti u nekoj konvencionalnoj, uobičajenoj topologiji (a ima toga dosta za ove dvije lampe), pa mi se ovaj tvoj prijedlog dopao na prvu.
Pitanje je jednostavno: može li se bez nekih velikih kompliciranja primjeniti jednu od te dvije lampe u izlaznom stupnju ovog pojačala?
Inače sam razmišljao o primjeni EL36 prema ovom Philipsovom pojačalu (što misliš?): http://circlotron.tripod.com/ag9007.pdf
Pozz, Vedran
zmajz
 
Postovi: 531
Pridružen/a: 05 svi 2011, 16:52
Lokacija: zagreb

Re: SRPP koncept sa EL34

PostPostao/la sstrsat » 26 ruj 2013, 11:18

E da, long time, ali ja san stalno ovdi a jako mi je drago da i ti ponovo postajes aktivniji :D

"Slicnost" ovog napajanja sa napajanjem circlotrona je samo prividna jer ovdi komotno moze radit samo jedan ispravljac koji ce dat puni potribni napon dok su kod cirklotrona neminovna dva potpuno odvojena ispravljaca za izlazni stupanj. A razlog zasto je ovdi ispravljac podiljen u dvi sekcije je ponajvise u tome da se uz zadrzanu jednostavnost i jeftinocu omoguci ovaj zgodan nacin (umjetna simetrija) potunog kanceliranja cujnog bruma. Sa jednostrukim ispravljacem bi livi kraj izlaznog trafa moral bit vezan na masu a to bi za sobom podvuklo zahtiv za mnogo jacom filtracijom u samom ispravljacu. Dok je ovdi npr dovoljno postic da ripple u svakoj grani bude cca 100mV, kod jednostrukog ispravljaca bi tribalo postic ripple dasta ispod 1mV a to ne gre bez dosta vise filterskih celija (i shodno tome bi tribalo koristit barem neke od elki za vise od 450V - znaci bitno skuplje).

A usporedba circlotrona i SRPP izlaza (u smislu konacnog rezultata) bas i nima puno smisla jer su principi rada bitno drukciji. Ka prvo, SRPP izlaz moze radit samo i iskljucivo u klasi A pa je vec time jasno da tu nima govora o nekim jako velikim izlaznim snagama ali recimo da je do nekih 20-ak W sasvim dostizno bez nekoh znacajnijeg povecanja cijene izrade. Nasuprot tome, circlotron moze radit (i skoro uvik radi) i u klasi AB pa je time gornja granica dostizne izlazne snage vrlo visoka i uz dovoljan broj izlaznih cijevi (naravno ako driver i ispravljac to omogucuju) nije neki problem postic i 100+ W. Mada se uz dovoljan broj paralelnih izlaznih cijevi sa odgovarajucim ispravljacem i strujno malo jacim driverom moze postic i znacajno vise.
Ima naravno i nekih drugih razlika, SRPP izlaz ce generalno pitat manju amplitudu pobude nego circlotron pa se vec time zahtivi za driverom smanjuju. Dalje mozemo rec da je i spektar harnonika bitno drukciji kod SRPP izlaza i kod circlotrona. Circlotron je strogo simetricni stupanj tako da ce kod njega u idealnom slucaju doc do potpunog ponistavanja parnih harmonika generiranih u izlaznim cijevima dok SRPP nije bas apsolutno simetrican tako da ce kod njega bit i parnih harmonika. A nima puno smisla razbijat glavu da li je bolje da apsolutni iznos harmonika bude nizi (ali da su prisutni samo neparni, neki kazu neprijatni) ili da se zadrzi i dio parnih harmonika (neki kazu prijatnih) jer tu vec ulazimo u kategoriju individualnog sluha a to je onda rasprava bez granica.

Pitanja te famozne "optimizacije" san se vec dotakal u uvodnom postu i ponovit cu da je puna optimizacija po pitanju otpora opterecenja kod audio pojacala zapravo nemoguca zbog vrlo varijabilne impendancije zvucnika pa zato nima puno smisla razbijat glavu time da li je SRPP izlazni stupanj "optimiziran". Praksa je pokazala, barem ovo ca san isprobal sa EL34 u triodi i iskustva koja iman sa Philipsovim 800-omskim OTL-om sa EL86 u pentodi, da to zvuci zapravo odlicno i da su mnoge negativne predrasude o dometima SRPP-a ka izlaznog stupnja itekako pogresne. Naravno, rezultati itekako ovise o samom izboru izlaznih cijevi i njihovog radnog rezima. Tako da je za ove moje pozitivne dojmove virovatno dosta zasluzan i izbor EL34 koja se pokazala jako pogodna za to i po meni je dobar iskustveni kriterij za brzu procjenu upotribljivosti neke lampe u SRPP izlazu taj da se potribna amplituda za dobit zeljenu izlaznu snagu na odredjenom otporu opterecenja podili sa statickim faktorom pojacanja i ako je dobiveni rezultat manji od statickog prednapona (-Ugk) za dobit zeljenu (pretpostavljenu) radbnu tocku onda je cijev pogodna za SRPP izlaz. A kako EL34 u triodi ima faktor pojacanja od oko 10 puta, ona potpuno upada u taj kriterij.

I to nas lagano dovodi do tvog slijedeceg pitanja mogucnosti upotribe EL36 (PL36) i PL504 u SRPP izlazu. Nisan vrsil detaljnu analizu njihovih grafova ali vec ovako orijentaciono se moze rec da bi sa njima izlazna snaga bila znacajno manja nego sa EL34. Prvo zato ca su te cijevi disipativno dosta slabije nego EL34 a drugo ca i jedna i druga imaju u triodnom spoju puno manji faktor pojacanja nego EL34 pa je pitanje da li bi se i te neke procijenjene snage postigle bez drivera koji bi mogal podnit sasvim mogucu pojavu struje resetke izlaznog stupnja. Teoretski bi te cijevi mogle u SRPP izlazu dat nekih 5 do 6 W a da se bas ne udje u prevelike disipacije ali ostaje otvoreno pitanje da li bi se to moglo postic bez struje resetke. Te cijevi zbog svojih relativno malih faktora pojacanja bas i ne upadaju u ovaj iskustveni kriterij koji san gore navel.

Sad, kako je pitanje ipak otvoreno, ako si od volje malo eksperimentirat moze se doc do odgovora. Iako je greficka analiza SRPP izlaza moguca ona pita puno racunanja pojacanja u pojedinim tockama i projekciju rezultata na graf da bi se ustanovilo oce li se ili nece proc bez struje resetke pa je malo eksperimentalnog mjerenja daleko brzi put za doc do odgovora.
Mozes slozit samo izlaz sa EL36 ili sa PL504 sa najjednostavnijim ispravljacem koji bi daval oko 300V za PL504 ili oko 250V za EL36 i sa opterecenjima od cca 1K za obadvi cijevi vidit koliku izlaznu snagu dobivas prije klipinga. Naravno, triba gledat i kliping na ulazu (pojava struje resetke). Za taj test bi katodni otpornici za stupanj sa PL504 bili 175 do 180 oma a za stupanj sa EL36 bi bili nekih 75 oma. Kod dolnjih cijevi tribaju naravno bit blokirani.
Ispravljac za taj test moze bit najelementarniji, samo grec + jedan elko jer je tu ripple nebitan. kako znan da do skopa i generatora mozes doc, onda nima neke velike zapreke da slozis te male sklopove i najjednostavniji ispravljac pa da provedes takav test. A test bi potpuno odgovoril na dva pitanja, koliko se snage moze u SRPP izlazu postic sa PL504 / EL36 i koliki bi bili zahtivi za driver. Odnosno da li bi driver mogal bit ovako jednostavan ili bi pital jos i slidilo ka tampon prema eventualnoj pojavi struje resetke izlaznih cijevi.

Inace, ima i nacin da se kalkulirana maksimalna snaga za te cijevi postigne i bez ikakvog testiranja li to bi trazilo da si katodni otpornik dolnje cijevi ostavi neblokiran jer u tom slucaju vise ne bi moglo doc do pojave struje resetke. Iako bi taj nacin jos povecal linearnost izlaznog stupnja i smanjil zahtive za "optimizacijom" on bi nazalost dovel do znacajnog povecanja izlaznog otpora pa bi time znacajno smanjil upotribljivost pojacala sa vecinom visepojasnih kutija koje generalno pitaju nesto veci damping faktor pojacala. Za single driver kutije to ni problem ali za visepojasne (kako koju) bi mogal bit).

Ovu Philipsovu shemu circlotrona cu razmotrit pa cu napisat koju o tome.
Krepat ma ne molat
Avatar
sstrsat
 
Postovi: 1745
Pridružen/a: 04 svi 2011, 18:21
Lokacija: Rijeka

Re: SRPP koncept sa EL34

PostPostao/la cappucino » 26 ruj 2013, 13:42

Ja bi postavio pitanje,možda ne baš za ovu temu,ali... Otpornici za "cijevi"... s obzirom da na tržištu ima a ma baš svačega, šta je najbolje upotrijebiti?
..jer,imao sam iskustava da sam sa karbonskima puno brže došao do željenih rezultata.

ili griješim?
cappucino
Avatar
cappucino
 
Postovi: 50
Pridružen/a: 12 lis 2011, 10:29
Lokacija: Poreč

Re: SRPP koncept sa EL34

PostPostao/la sstrsat » 26 ruj 2013, 18:29

cappucino je napisao/la:Ja bi postavio pitanje,možda ne baš za ovu temu,ali... Otpornici za "cijevi"... s obzirom da na tržištu ima a ma baš svačega, šta je najbolje upotrijebiti?
..jer,imao sam iskustava da sam sa karbonskima puno brže došao do željenih rezultata.

ili griješim?


Ovo ti stvarno spada u posebnu (i vrlo opsirnu) temu. Jer nesto takvo ka ca bi bili "otpornici za cijevi" naprosto ne postoji. Izbor tipa otpornika (carbon, metal film, zicani ....) se vrsi po zahtivima sklopa i po mistu na shemi na kojem tribaju bit.
Krepat ma ne molat
Avatar
sstrsat
 
Postovi: 1745
Pridružen/a: 04 svi 2011, 18:21
Lokacija: Rijeka

Re: SRPP koncept sa EL34

PostPostao/la vilim11 » 08 stu 2015, 18:27

zmajz, ne znam jeli još uvijek pratiš ovaj forum kpoji ima interesantna različita mišljenja a i poneke zablude. Osobno sam uvijek nastojao izbjeći sve vrste skupih veznih kondenzatora poznatih brendova a ugraditi ono što imam a nije skupo. To se prvenstveno odnosi na elektroničke sklopove koji su projektirani s pozitivnim i negativnim izvorom umjesto samo s jednim pozitivnim. Međutim ti si me potaknuo na određeno razmišljanje spominjanjem izlaznog "cirrclotron spoja" ili kako se još naziva i "Puch-Pull Paralel ili samo PPP izlazni spoj.
1. Circlotron spoj zahtjeva dva međusono odvojena (lebdeća) napajanja isto kao što ima i SRPP sa EL34 kada ukloniš onu spojnicu kod točke +375V
2. Obje izlazne cijevi kod PPP rade u istom modu (katodno sljedilo s pojačanjem od 1do 1,5 puta, a ako koristiš mosfet može ići i do 2 puta)
3 Kod spoja SRPP sa EL34 gornja cijev radi kao spoj zajedničke anode (katodno sljedilo) , a donja cijev u spoju zajedničke katode. Velike razlike u pojačanu ispeglaju se jakom povratnom vezom a to mi se manje sviđa za audio spojeve
4.Veći nedostatak izlaznog stupnja u PPP spoju jest velika uzbuda jer je njegovo pojačanje malo, ali zato daje bolji frekvencijski odziv
5. Ima tu još nekih manjih ispravaka u tehničkom opisu SRPP koncepta ali sada se neću s tim baviti osobito ako autori više i ne prate stanje na forumu, za sada toliko ...
vilim11
 
Postovi: 1
Pridružen/a: 08 stu 2015, 17:54

Re: SRPP koncept sa EL34

PostPostao/la zmajz » 10 stu 2015, 13:38

Pratim ja ovaj forum, nemam baš nikakav razlog zašto to nebih činio.
Autor ovog projekta, nažalost, više nemože pratiti ni forum ni topic, naime Slobodan više nije među nama.
Kako rekoh, ovaj koncept mi se sviđa prvenstveno radi nekompliciranog izlaznog transformatora, a cirklotron sam spomenuo zbog sličnosti (na prvu) napajanja. Osobno nisam protiv negativne povratne veze, sve ima svoju mjeru i zašto da i zašto ne. Imam u planu realizirati ovaj projekt iz dva razloga: interesira me i homage Slobodanu, ali će morati pričekati još neko vrijeme zbog financijskih razlogaa.
nažalost.
zmajz
 
Postovi: 531
Pridružen/a: 05 svi 2011, 16:52
Lokacija: zagreb


Natrag na Cijevna tehnika

Na mreži

Trenutno korisnika/ca: / i 2 gostiju.

cron