SE - SIPP amp

Re: SE - SIPP amp

PostPostao/la ilimzn » 01 sij 2012, 16:36

12p17l u pentodnom spoju :mrgreen:
S 7.5W disipacije 30-40mA anodne struje (i kapaciteta GU50) nije problem, pojacanje (odokativnom metodom) oko 60 je istina zeru kratko ali... tko zna...
ilimzn
Iron Man
 
Postovi: 979
Pridružen/a: 05 svi 2011, 13:39

Re: SE - SIPP amp

PostPostao/la harkonen » 01 sij 2012, 17:04

Vala jes' Sstrsat , znaš ovo sa jednostupanjskim driverom velikog pojačanja i ukapacitivanja istog , no vidiš kako je danas, više nitko ni ne pomišlja raditi niti DAC, niti preamp nit' neku perverziju, a da nema niskoimpedantni izlaz...

Eh, a u pentodi imamo svašta dobroga, no dok imamo i triodnu famu, moramo biti "straight", a poskrivečki
slušati pentode i heretičke iverice.... 8-)
Glede pak bootstrapa, već dugo ne vidjesmo na forumu jedan obični, najobičniji, seljački običan - mu follower :-)
E, a tu bi se za ovu ulogu, na početku spominjana Ecc81 dobro snašla, kako se planira nasrnuti na GU50 sa oko 400V, dovoljno je to napona i za napajanje mu-a, a bormeš bude dosta (malo na knap, ali i izvori danas redovno prebace očekivanu osjetljivost) i za pojačanje. Izlazna impedancija do 300 ohm, pa đe ćeš bolje...
Grijanje je 12,6V, a ni 81-cu već dugo nismo čuli. :lol: ....
Na taj bi način Grunf prilično brzo,povoljno i jednostavno do svog ampa, 8K pp trafoa ima povoljno u Kž,
lampe ima par ulica dalje, šaka drugih dijelova i jedinstveni lampaš je u kući. Taman da se "usvira" do TF-a!

:ugeek:
I'm too old for this s...
Avatar
harkonen
 
Postovi: 2195
Pridružen/a: 04 svi 2011, 14:27
Lokacija: Bjelovar

Re: SE - SIPP amp

PostPostao/la sstrsat » 01 sij 2012, 17:49

harkonen je napisao/la:Vala jes' Sstrsat , znaš ovo sa jednostupanjskim driverom velikog pojačanja i ukapacitivanja istog , no vidiš kako je danas, više nitko ni ne pomišlja raditi niti DAC, niti preamp nit' neku perverziju, a da nema niskoimpedantni izlaz...

Eh, a u pentodi imamo svašta dobroga, no dok imamo i triodnu famu, moramo biti "straight", a poskrivečki
slušati pentode i heretičke iverice.... 8-)
Glede pak bootstrapa, već dugo ne vidjesmo na forumu jedan obični, najobičniji, seljački običan - mu follower :-)
E, a tu bi se za ovu ulogu, na početku spominjana Ecc81 dobro snašla, kako se planira nasrnuti na GU50 sa oko 400V, dovoljno je to napona i za napajanje mu-a, a bormeš bude dosta (malo na knap, ali i izvori danas redovno prebace očekivanu osjetljivost) i za pojačanje. Izlazna impedancija do 300 ohm, pa đe ćeš bolje...
Grijanje je 12,6V, a ni 81-cu već dugo nismo čuli. :lol: ....
Na taj bi način Grunf prilično brzo,povoljno i jednostavno do svog ampa, 8K pp trafoa ima povoljno u Kž,
lampe ima par ulica dalje, šaka drugih dijelova i jedinstveni lampaš je u kući. Taman da se "usvira" do TF-a!

:ugeek:


Stoji, tesko da ce ikoji izvor signala bit a da mu izlaz nije niskoimpendantni ali....... nevirovatno je koliko njih stavi volume pot upravo iza tog niskoimpendantnog izlaza i tako dobije izvor koji sa gledan sa strane ampa uopce vise nije niskoimpendantni nego je varijabilno visokoimpendantni. A niskoimpendantni postaje samo kad je pot na nuli ili tek mrvicu iznad nje :lol: :lol:

Mislin da bi se bar na ovom forumu i konstrukcijama koje nastaju na njemu tribali drzat pravila struke. Tako da nisan uopce za to da se Grunfa (ili bilo koga drugoga) potice da cim brze dojde do (jedinstvene?) konstrukcije pa kakva bila da bila nego da dojde do konstrukcije koja ce bit cim bolja. Mislin da triba prvo definirat sve polazne detalje pa tek onda ic na konkretna rjesenja. Sama topologija ulazno / driverskog dila i cijevi koje ce tu delat ce se lako definirat, nije drive GU50 nista zahtivniji od npr drivea za 2A3 tako da tu nima nekih teskoca.
A ovdi nismo jos ni definirali oce li taj amp delat samo u SE modu ili ce imat i prebacivanje u PP mod

Kad smo vec kod polaznih zahtiva, Grunfe di ti je smjesten volume pot? Je li prije DAC-a ili nakon njega?

Ti trafi sa 8K Ra-a, za ca su bili namijenjeni i sa kojim cijevima, da li za neku gitarsku aplikaciju ili za hifu? Jesu li provedena kakva mjerenja na njima? Ako su dobri i uz to jos i povoljni ja cu bit prvi koji ce rec Grunfu da ih uzme ali da bi se to reklo triba imat uvid u mjerenja na njima (primarni induktivitet, frekventna karakteristika itd)
Krepat ma ne molat
Avatar
sstrsat
 
Postovi: 1745
Pridružen/a: 04 svi 2011, 18:21
Lokacija: Rijeka

Re: SE - SIPP amp

PostPostao/la grunf » 01 sij 2012, 18:36

kako mi je glava još u balunu od sinoćnjeg :pals: samo par riči od mene,

pot. mi je za sad iza DAC-a ,ali može ići i u njega tako da imam pravi niskoomski izvor zvuka (zato i je dodan buffer)

što se tiče izbora drajvera za GU50 ,osobno meni i mislim bilo kome drugome tko će se možda uvatiti ovog pojačala najbitnija je laka dobavljivost lampi pa bi želio da nam to bude neka vodilja

sad se idem još ličiti i :sleepy:
"Bolje nešto od nečega nego ništa od ničega."
Avatar
grunf
 
Postovi: 844
Pridružen/a: 05 ruj 2011, 23:51
Lokacija: Šibenik

Re: SE - SIPP amp

PostPostao/la harkonen » 01 sij 2012, 18:47

Ma ja, nećemo Grunfa stavljat' pred rudo, možda se na kraju i predomisli od ampa uopće,
nego kada on sam postavi svoje konačne želje i parametre, lako se konačno i napravi po tome.
Glede trafoa, spominjano da su rađeni za EL84 - hifi primjene, no kako su oni kod Nik-a,
a on je i tu na forumu, pa kada pročita neka kaže koju o njima, a mislim da su on i/ili Ilimzn
nešto i mjerili, možda se i varam, ali neka on sam kaže. A i da nisu odgovorajući, lako će se napraviti
novi.
Što se pak volume pota tiče, moramo priznati, većina ih je stavljena na ulaz integriranih ampova.
Koliko će se utjecaj jednog 10K ili 47K pota "čuti" na takvom ulazu gdje se jednim stupnjem sa relativno
velikim pojačanjem ganja izlazna lampa (recimo da ne računamo i njen ulazni kapacitet, nego samo
tog jednog stupnja)? Sad si mi dao razmišljati, iskreno nisam primjetio velike padove u frekventnoj sa
gornje strane u takvoj aplikaciji, ali i koristio sam strmašice sa puno struje i malim anodnim teretima,
tako da to možda i nije mjerilo....
Pretpostavljam da bi jedna "komercijalna standardna" lampa poput ECC83 u takvoj ulozi vjerovatno
i iskazala otaj problem. Ne znam zašto, ali kad čovjek čuje kako svira strmija lampa, teško da se vraća
na ostale. Ustvari znam zašto, ali tak' se kaže. :D
:ugeek:
I'm too old for this s...
Avatar
harkonen
 
Postovi: 2195
Pridružen/a: 04 svi 2011, 14:27
Lokacija: Bjelovar

Re: SE - SIPP amp

PostPostao/la ilimzn » 01 sij 2012, 19:06

Niskoimpedantni j eizvor i na maksimumu ili mrvicu ispod toga :)
Mislim da to nije tako strasno... ako je pot 50k (da ne bi netko dosao na gitaristicke ideje tipa 1mega...), maksimalna je impedancija cca 25k plus pola impedancije izvora. Uz pravilan izbor ulazne cijevi, mislim da bi se relativno lako doslo do gornje granicne frekvencije o kojoj izlazni trafo moze samo sanjati. Ako se pak stavi 20k, maksimalna impedancija na ulazu je 10k plus pola impedancije izvora.
Trafo o kojim govori :ugeek: je namjenjen za EL84, i nije za gitaru, ako sam dobro razumio o kojem se radi.

Dobro uoceno za PP mod!
Za punu snagu u PP-u potreban (teoretski) duplo veci drajv. U PP modu bi teoretski bio potreban i diferencijalni drive, jednake amplitude ali suprotnog predznaka za svaku triodu. Iako je izlazni stupanj diferencijalno pojacalo, pa ima sposobnost da samo sebi glumi obrtac faze, zahtijev za potrebnim drive signalom i dalje vrijedi - ako na lijevoj triodi treba otici u plus 40V, tada na desnoj treba isto toliko otici u minus. Buduci da je ulaz single ended samo na jednoj triodi, a na drugoj je G1 spojen na masu (0V), ulazni se napon jednako podijeli na obje triode, a napon na zajednickim katodama radom CCS-a automatski slijedi polovicu ulaznog napona. Kada bi lijeva i desna trioda dobivale protufazni ulazni signal, katode bi ostajale na istom naponu, jer je zbroj protufaznoh signala uvijek nula. No to ovdje nije slucaj - da bi lijeva trioda vidjela recimo +40V u odnosu na bias, a desna -40V, na G1 lijeve triode mora sada biti +80V. Istovremeno bi se napon na katodama povecao za 40V u tom trenutku (o cemu treba voditi racuna kod projektiranja CCSa!). Ne toliko ocigledno ali logicno jer je fizika neumoljiva - cijev na kojoj je ulaz se ponasa kao da ima manji Millerov kapacitet (teoretski dva puta manji) jer za dva puta veci ulazni napon daje isti izlazni napon. No, ulazn ikapacitet joj je zato veci jer indirektno tjera kapacitet CCS-a (istina uz pomoc strmine cijevi). Iz ovoga je ocigledno da su u PP modu zahtjevi za driverom znacajno veci.
Uz sve to, iako bu kod klasicne konstrukcije (teoretski) izlazna snaga bila dvostruko veca u PP modu, ovdje to nece biti positizivo. Razlog je upravo u hodu napona na katodama. Kako katode prate pola ulaznog napona, na najpozitivnijoj tocki ulaznog napona je raspolozivi napon anoda-katoda lijeve triode zmanjen za 2x prednapon, umjesto za 1x prednapon kao sto je u SE modu. Radi toga snaga ne moze biti dvostruka jer je u PP modu anodni napon 'manji', sto isto tako znaci da je u odnosu na teoriju i potreban napon iz drivera ipak nesto manji nego dvostruko u odnosu na SE mod.
Na kraju, vazno je napomenuti da je u gornjem razmatranju napravljeno jedno veliko pojednostavljenje da se pokaze kako tajsklop radi. U stvarnosti medjutim katoda ne prati pola ulaznog napona (sto bi bio slucaj da su izlazne triode beskonacno strme), nego se dogadja nesto puno interesantnije radi cega ovakvo pojacalo i u PP modu ima trag SE harmonicke strukture izoblicenja. Naime, s hodom ulaznog signala se naponi anoda-katoda lijeve i desne triode ponasaju prilicno razlicito u odnosu na SE mod rada. Evo brzog primjera: kada ulasni napon raste (ide u +), napon na katodama izlaznih trioda takodjer raste, a napon na anodi lijeve triode pada, dok na anodi desne triode raste, prateci rast i pad struje u lijevoj i desnoj triodi. Kada ulazni napon pada (ide u -), pada i napon na katodama izlaznih trioda, na anodi lijeve triode raste, na anodi desne triode pada. Ako se malo bolje procita ova recenica postaje ocigledno da se naponi anoda-katoda lijeve i desne triode ne ponasaju kao u klasicnom PP spoju - na lijevoj triodi napon katode raste dok anode pada, a na desnoj, napon katode pada kad napon anode pada. Postavlja se pitanje kako ovaj sklop onda ostaje balansiran? Odgovor lezi u radu CCS-a, koji uvijek osigurava da je zbroj struja u cijevima konstanta. No, kako struja kroz triodu ovisi i o Ugk i o Uak, taj uvijet moze biti zadovoljen i bez da je promjena struje u izlaznim triodama jednaka ali protufazna. CCS jedino osigurava da na katodama bude onaj napon koji lijevoj i desnoj triodi daje pobudu takvu da je ukupna struja u katodama konstantna. Kako je gore pokazano, lijeva i desna trioda radi razlicitog ponasanja Uak zapravo ne prolaze kroz iste radne tocke, pa tako sklop po definiciji nije posve simetrican. Simetrija je odgovorna za potiskivanje parnih harmonika kod PP pojacala, a kako je ovdje nikad nema u potpunosti, oni nece biti maksimalno potisnuti. Poslijedicno, ta asimetrija limitira i snagu, radi asimetrije jedna gonjena cijev vidi manji raspolozivi Uak kako je vec spomenuto, a jos se dodatno mora boriti i s asimetrijom struje u negonjenoj cijevi, jer je raspoloziva struja zapravo razlika struja kroz cijev, pri cemu se maksimum razlike postize samo uz posve simetrican rad. Primjer: ako je struja obje katode 100mA, i cijevi rade simetricno, tada je u svakoj cijevi u mirovanju struja 50mA, a na clippingu 100mA u jednoj, 0mA u drugoj, i hod struje je +-(100-0)=100mA. Ako cijevi rade asimetricno, pa jedna stane na recimo 90mA, tada je u druoj radi CCS-a tocno 10mA, sto znaci da je hod +-(90-10)mA = +-80mA. Ovako nesto je sasvim moguce, s obzirom da je maksimum struje u lijevoj cijevi ogranicen padom raspolozivog Uak, radi porasta napona na CCS-u koji pratu ulazni napon, kako bi i desna cijev imala ulazni signal.
ilimzn
Iron Man
 
Postovi: 979
Pridružen/a: 05 svi 2011, 13:39

Re: SE - SIPP amp

PostPostao/la sstrsat » 01 sij 2012, 19:20

harkonen je napisao/la:Ma ja, nećemo Grunfa stavljat' pred rudo, možda se na kraju i predomisli od ampa uopće,
nego kada on sam postavi svoje konačne želje i parametre, lako se konačno i napravi po tome.
Glede trafoa, spominjano da su rađeni za EL84 - hifi primjene, no kako su oni kod Nik-a,
a on je i tu na forumu, pa kada pročita neka kaže koju o njima, a mislim da su on i/ili Ilimzn
nešto i mjerili, možda se i varam, ali neka on sam kaže. A i da nisu odgovorajući, lako će se napraviti
novi.
Što se pak volume pota tiče, moramo priznati, većina ih je stavljena na ulaz integriranih ampova.
Koliko će se utjecaj jednog 10K ili 47K pota "čuti" na takvom ulazu gdje se jednim stupnjem sa relativno
velikim pojačanjem ganja izlazna lampa (recimo da ne računamo i njen ulazni kapacitet, nego samo
tog jednog stupnja)? Sad si mi dao razmišljati, iskreno nisam primjetio velike padove u frekventnoj sa
gornje strane u takvoj aplikaciji, ali i koristio sam strmašice sa puno struje i malim anodnim teretima,
tako da to možda i nije mjerilo....
Pretpostavljam da bi jedna "komercijalna standardna" lampa poput ECC83 u takvoj ulozi vjerovatno
i iskazala otaj problem. Ne znam zašto, ali kad čovjek čuje kako svira strmija lampa, teško da se vraća
na ostale. Ustvari znam zašto, ali tak' se kaže. :D
:ugeek:


Ma nima sanse da ce se Grunf predomislit, to ne dolazi u obzir :lol:

OK, virujen da ce nam Nik predstavit podatke i rezultate mjerenja tih trafa pa cemo onda lakse o njima razmisljat

Ca se tice toga zac toliko forsiram taj problem ulaznog kapaciteta, pogledaj recimo situaciju kad imas pot od 100K (znaci ajstandardnija i najuobicajenija vridnost) koji stoji na omskoj polovici (50K + 50K) i izracunaj koju frekvenciju ti daje tih 50K sa recimo 120pF (sasvim uobicajena i cesta vridnost ulaznog kapaciteta ampa kad se koristi jednostupanjski triodni driver). Dalje ti valjda ne moram nista govorit, matematika sve kaze :lol:

Ali ima jedna triodica (ruska, naravno :lol: ) koja bi eliminirala ovi problem ulaznog kapaciteta ampa i uz to izvela cilo potribno naponsko pojacanje. Je da bi tribalo slicilo izmedju nje i GU50 ali to je drugi dio price. Ajde provaj pogodit o kojoj se radi a ako se ne domislis rec cu ti u iducem postu :lol: :lol: Zasad samo da joj je cg-a oko 0,2pF
Krepat ma ne molat
Avatar
sstrsat
 
Postovi: 1745
Pridružen/a: 04 svi 2011, 18:21
Lokacija: Rijeka

Re: SE - SIPP amp

PostPostao/la harkonen » 01 sij 2012, 20:07

Baš trioda? Prava? Ha, dosta ih je tamo da imaju cg-a oko te vrijednosti, jedna od njih je zanimljiva
i ne baš česta npr. 6n10s , sa mu oko 70. Oktalka zanimljivo niskih kapaciteta, ali nisam je vidio za
nabaviti nešto....
Pa subminijaturke - poput 2s49d..
I'm too old for this s...
Avatar
harkonen
 
Postovi: 2195
Pridružen/a: 04 svi 2011, 14:27
Lokacija: Bjelovar

Re: SE - SIPP amp

PostPostao/la sstrsat » 01 sij 2012, 20:29

harkonen je napisao/la:Baš trioda? Prava? Ha, dosta ih je tamo da imaju cg-a oko te vrijednosti, jedna od njih je zanimljiva
i ne baš česta npr. 6n10s , sa mu oko 70. Oktalka zanimljivo niskih kapaciteta, ali nisam je vidio za
nabaviti nešto....
Pa subminijaturke - poput 2s49d..


Prava, najpravija :lol:
A bas i nisan puno vidil trioda koje imaju tako niski Cg-a i najbliza po tom kapacitetu toj ruskinji ca san vidil je nama svima draga minijaturica PC900 koja ima Cg-a od 0,36pF. Ali ova ruskinja ima jos duplo manji i ric je naravno o 6C4P-EB. Faktor pojacanja joj je oko 50 puta a strmina skoro 20mA/V ca je sasvim dovoljno da se sa dovoljno velikim anodnim otpornikom dobije pojacanje od 30 do 35 puta koje je sasvim dovoljno da 1Veff na ulazu ampa potpuno pobudi GU50.
Ima naravno nelinearnosti pri zahtjevanim amplitudama na izlazu ali nisu prevelike i siguro su maje nego npr kod ECC81

Nemoj sad urgentno narucit sve zalihe od onog tvog ukrajinskog mafijasa :lol:
Krepat ma ne molat
Avatar
sstrsat
 
Postovi: 1745
Pridružen/a: 04 svi 2011, 18:21
Lokacija: Rijeka

Re: SE - SIPP amp

PostPostao/la harkonen » 01 sij 2012, 20:32

Ma ne, ali nekako mi se čini da će biti premalo pojačanja s obzirom da je bilo riječi da se ide sa maksimalnim
Ua na GU50 koji može podnijeti g2, a onda još i sljedilo......
Imam ja i njih, ali nisam ih upravo zbog pojačanja ovdje niti razmatrao.
I'm too old for this s...
Avatar
harkonen
 
Postovi: 2195
Pridružen/a: 04 svi 2011, 14:27
Lokacija: Bjelovar

PrethodnaSljedeća

Natrag na Cijevna tehnika

Na mreži

Trenutno korisnika/ca: / i 5 gostiju.

cron