Transcendent Sound OTL - The Beast

[harkonen]

Malo komentara, ako smijem.........
..... u praksi je primjena iste neizbjezna za rad s standardnim zvucnicima.

Jašta smiješ. Moraš!
Nego, nisam ja apriori protiv primjene NPV ili protiv OTL-a kao topologije, ako se tako dalo isčitati iz
prethodnog posta, nego samo oko upitnosti traženja veće snage (ajmo to tako reći >15-20W) OTL-om, te
(pre)velikim zahtjevima koji se postavljaju na tu konstrukciju da bi se zadovoljio prvenstveno taj zahtjev.
Čini mi se da što si bliže tom cilju, ta naša "muzička" kutija postaje sve manje "muzička", a sve više tehnički
izazov sam za sebe,. Ali dobro, nije ni to loše, ako čovjeka ispunjava.
Stoga ja nemam ništa protiv, samo glasno razmišljam.
Kao takav.
Hmmm,da... ali s druge strane, baš bi volio vidjeti i čuti takav stroj.

[sstrsat]

Možda samo mala digresija, kad je već razkrižje tu - koji je ustvari "smisao" navedenog OTL-a veće snage?
Ako gledamo da je ovdje na prvom mjestu sigurnost, na drugom pouzdanost, na trećem ipak i trajnost
(mada je to pomalo u opreci sa onim što se od lampi ovdje očekuje ), na četvrtom količina npv, pa hrpa
para u tome itd....... no što očekujemo od - zvuka?


Stoga, vidiš, znakovito je i da se tu Sstrsat zaustavio, pa pita - Zmajz, što dalje?

Sve su to pitanja koja su i mene itekako mucila kad san pocel planirat svog OTL-a. Prva razmisljanja u tom planiranju su se i vrtila oko circlotrona sa po 4 komada PL519 koji bi postigal nekih 25W u klasi AB.
Sa jedne strane je bila itekako zeljeno eliminiranje izlaznog trafa a sa druge strane pozamasna investicija koja je bila potribna da bi se to i ostvarilo. Snage vece od tih navedih 25W, znaci rang od 50 do 100W, san vec vrlo rano odbacil jer me je hvatala jeza vec pri samom pogledu na financijsku stranu ostvarenja takvih snaga. A kad san vec odredil koliko snage mi triba (ca se kasnije pokazalo i vise nego dovoljno), dalnja razmatranja su se vrtila oko toga da li uopce ima smisla ic na OTL ako se ne gre na apsolutni maksimum moguceg. Logicno pitanje je bilo: "Cemu uopce ic na OTL i uc u veliku investiciju (bez obzira koji tip OTL-a bil u igri) ako ce se na kraju dobit nesto ca ce se doduse zvat OTL ali nece bit oslobodjeno svih onih ogranicenja koje uglavnom prate "klasicne koncepcije OTL-a?"
I malo po malo je sazrivalo uvjerenje da OTL ima smisla samo ako je izveden u klasi "A" i formiran ka SE topologija. Kad se vec gre na toliki trosak onda se neumoljivo nametal zakljucak da je potribno odbacit sve kompromise i usmjerit se na beskompromisnu konstrukciju.

Kad gledan sa danasnje tocke, sritna je okolnost da san u to vrime uglavnom prezivljaval od danas do sutra tako da i nisan mogal nista konkretno pocet slagat nego samo planirat. Iako je paradoksalno prazan takuin proglasavat za sritnu okolnost, sa aspekta mog OTL-a to je zaista bila sritna okolnost. Da san tada imal soldi koji bi omogucili da barem nesto oko toga zapocnem, to bi gotovo 99% sigurno bil neki tip circlotrona i pitanje je da li bin ikad posli dosal do SE OTL-a u klasi A.
Iako je takav SE OTL najskuplja izvedba OTL-a, financijska razlike u odnosu na recimo 50W circlotron je tu vec gotovo nikakva.
Ustvari je jedino pravo ogranicenje nemogucnost takvog SE OTL-a postizavanje vecih snaga od 20, 25, 30W. Ne da je bas skroz financijski nemoguce zatvorit konstrukciju za SE OTL od 50 ili 100W ali su tu termicki problemi toliki da su gotovo nerjesivi ako zelimo da amp ipak zadrzi nekakve "normalne" i prihvatljive fizicke dimenzije. Ali kome je dovoljno tih 20 do 25W, odgovorno tvrdim da je jedini ispravni put ic na SE topologiju ako se zeli OTL. Takav OTL ce i bez npv delat sa ogromnom vecinon single driver zvucnika a ako mu je zahtiv da mora gonit standardnu visepojasnu kutiju koja pita mali izlazni otpor ampa uvik mu se moze dodat potribna kolicina npv.

Da me se krivo ne shvati, ja cu na ovim stranicama siguro pomoc svakome u konstrukciji bilo kojeg tipa OTL-a ali mi je zal gledat da netko stavi ne male solde u nesto sa cime je veliko pitanje oce li bit zadovoljan. Zato i je ono pitanje upuceno Zmajzu "Ca dalje..."

Mozda je bas moj OTL dilom krivac ca se puno njih plasi takve SE OTL topologije jer ona cudovisna prigusnica mnogima izgleda ka nepremostiva prepreka. Sama po sebi, ona i je ogromna prepreka. Meni ju je motal jedan stari covik (tada je imal 80 godina) koji je cili zivot u Koncaru motal specijalne stvari i on je jedini koji je pristal da mi to namota (a i bog i vrag znaju koliko san moral vina popit sa njim dok san ga uspil nagovorit da mi to namota )
Ali to danas vise nije nepremostivo. Iako se i onda to moglo izvast da umisto nje bude mosfet CCS, veliki kapaciteti snagatorskih mosfeta su mi bili jako nesimpaticni (moji MHz kriteriji ). Medjutim, danas su sasvim dobavljivi RF mosfeti sa stvarno vrlo malim kapacitetima tako da CCS izveden sa njima nije nikakva prepreka ulasku ampa u MHz podrucje (ako se to vec zeli). Da danas gren delat SE OTL, takav CCS bi i bil u njemu umisto prigusnice (pogotovo ca tog starog dobrog covika vise nima)

[sstrsat]

Hmmm,da... ali s druge strane, baš bi volio vidjeti i čuti takav stroj.

A ca mislis o jos ljucem stroju, recimo visokonaponskom OTL-u za direktni pogon elektrostatskih zvucnika?
Kako imas izvor nabave za GM100, ajmo za TF2013 pripravit nesto takvo. To bi naravno tribal bit integrirani amp a ovo integrirani znaci da bi klima morala bit sastavni do takvog ampa
Poanta je da, ako se zanemari ogromno generiranje topline, takav OTL zapravo elektricki vrlo jednostavna sprava. Jedan ZK stupanj (sa visokovatnim anodnim otpornikom (grijacem iz bojlera ) livo, jos jedan takav desno i to je to. Ili jedan SRPP livo a jedan desno, manje vise isti rezultat. Ono ca triba ispred je pizdin dim za slozit

Jebate, ako se netko oce prihvatit diy konstrukcije elektrostatskog zvucnika mozda stvarno mozemo razmislit da se za TF2013 nesto takvo slozi

[harkonen]

Jaooo, Sstrsate, rekao si onu riječ na "piz..." ! I to još "dim"?
I upravo tako, tvoje iskustvo oko Gradele-SE-OTL-a kaže koliko je to ustvari "teško"
(u svakom pogledu ) i da se Zmajz ili neko treći treba dobro upitati i preispitati prije svega.
Ali, sada na kraju, dotaknuo si baš dobru stvar i to baš za Zmajza - DIY elektrostata!
Bilo je, sjećam se, prije nekog vremen nekih riječi o tome, čak mislim i na ovom forumu, ali ne
znam gdje je stalo....

[sstrsat]

Jaooo, Sstrsate, rekao si onu riječ na "piz..." ! I to još "dim"?
I upravo tako, tvoje iskustvo oko Gradele-SE-OTL-a kaže koliko je to ustvari "teško"
(u svakom pogledu ) i da se Zmajz ili neko treći treba dobro upitati i preispitati prije svega.
Ali, sada na kraju, dotaknuo si baš dobru stvar i to baš za Zmajza - DIY elektrostata!
Bilo je, sjećam se, prije nekog vremen nekih riječi o tome, čak mislim i na ovom forumu, ali ne
znam gdje je stalo....

Ma takve stvari ka ca su diy elektrostatici i eventualno OTL za njihov pogon su u vise navrta u raznim temema spomenute ali zasad jos niki od nas nije nista konkretno po tom pitanju pokusal izvest.

Iako je malo offtopic (mada ne bas sasvim, ipak je ovo OTL tema), ajde da pokusamo ukratko razmotrit kakav bi tribal bit OTL za pogon elektrostatika. Neka baza polaznih zahtiva bude recimo stanje u kombinaciji QUAD405 pojacala i QUAD ESL63 zvucnika. Taj amp daje 100W na 8 omskom opterecenju ca znaci da razvija 80Vp-p a step-up trafo u zvucniku ima odnos od 1 : 100. To znaci da je na membranama prisutno 8kVp-p a raspoloziva struja je 100mAp-p. ajmo uzet da bi zahtiv kod takvog OTL-a bil npr duplo vece strujne mopgucnosti nego ca moze ostvarit QUAD405 amp, znaci 200mAp-p. To bi u idealnom slucaju dalo potribu za strujom mirovanja cijevi od 100mA a u praksi da se ne gre bas u nelinearnost bi to izaslo oko 150mA. Recimo odokativno da bi za ostvarit 4kV amplitude tribalo bit na anodi nekih 4,5kV (plus isto toliko i anodnom otporniku ili na na "gornjoj" SRPP lampi tu dolazimo do disipacije od oko 1,3kW po grani ili do totalnih 2,6kW po kanalu. Ili jos grublje receno, na 5,2kW za cili amp (plus naravno potrosnja grijanja za GM100 ). Nazdravlje, to bi bilo mozda prihvatljivo jedino ako bi takav OTL bil integralni dio sistema za centralno grijanje

Ali recimo da sam falil duplo u procjeni zbog ovog razloga: Za taj step-up trafo iz ESL63 sam nasal podatak da ima prijenosni odnos od 1 : 100 ali nigdi nisan nasal da li se tih navedenih 1 : 100 odnosi na cili trafo (koji je protutaktni) ili se to odnosi na jednu polovicu namotaja. Ako se to kojom sricom odnosi na cili sekundar (od jednog do drugog protutaktnog kraja) onda potribni napon napajanja takvog OTL-a pada na polovicu od gornjeg razmatranja i to daje 1,3kW po kanalu ili 2,6kW za cili amp (naravno, i ovdi triba dodat potrosnju grijanja GM100). Ovo bi vec bilo donekle prihvatljivo (uz uptribu klime ).
Glasnoca bi bila ista ka sa QUAD405 ampom a vise nego duplo povecane strujne mogucnosti ca bi se itekako odrazile na reprodukciju (da ne spominjem koliko bi se odrazilo izbacivanje step-up trafa.
A ako bimo se zadovoljili strujnim mogucnostima koje postize QUAD405 onda bi se disipacija takvog OTL-a svela u vec poprilicno prihvatljive granice (barem za zimsko doba ).

Tako da je tu osnovno pitanje na ca se odnosi 1 : 100 prijenosni odnos iz ESL63 zvucnika. Ako se ipak odnosi na cili sekundar onda mozda vridi da gremo dalje razmatrat ideju takvog OTL-a

[ilimzn]

[
Nego, nisam ja apriori protiv primjene NPV ili protiv OTL-a kao topologije, ako se tako dalo isčitati iz
prethodnog posta, nego samo oko upitnosti traženja veće snage (ajmo to tako reći >15-20W) OTL-om, te
(pre)velikim zahtjevima koji se postavljaju na tu konstrukciju da bi se zadovoljio prvenstveno taj zahtjev.

Odlicno pitanje, i paradoksalno, neocekivan odgovor: OTL je to vise isplativ sto je veca izlazna snaga, tu ne govorim o apsolutnoj cijeni nego cijeni po W izlazne snage.
Evo jedne verzije onog PL504 grafa koji to (nadam se) manje-vise zorno pokazuje:

PL504_Snaga_cijena.gif (85.38 KiB) Pogledano 4044 put/a.

Ovdje su zadani slijedeci uvjeti - opterecenje 8 ohma, i maksimalna struja po cijevi 500mA. Linije su iscrtane za slucaj struje resetke G1 ali su zapravo jednake i za slucaj bez struje resetke, samo umjesto iz tocke X idu iz tocke +, pa su svi naponi napajanja povecani za oko 25V (sve su linije pomaknute u desno).
Ovaj puta je opet dato 5 slucajeva, i to s razlicitim brojem izlaznih cijevi. Ideja se temelji na aproksimaciji da je cijena OTL-a proporcionalna broju izlaznih cijevi, sto je zapravo cak vrlo pesimisticka aproksimacija jer s porastom broja cijevi istina raste, kao i cijena kucista, podnozja, i samih cijevi, no potrosena snaga u mirovanju sto se tice struje mirovanja ne raste proporcionalno s brojem cijevi, vec sporije, kao i cijena ispravljaca. K tome je cijena drivera gotovo fiksni trosak, ili u jednom trenu poraste npr. za duplo kad se iskoristi struja koju imamo na raspolaganju. No, zadrzimo se samo na toj prvoj aproksimaciji, i pogledajmo sto se dobiva za pojedini slucaj:
A: 2x2 PL504, napajanje oko 110V, izlazna snaga 4W
B: 2x4 PL504, napajanje oko 118V, Izlazna snaga 16W
C: 2x8 PL504, napajanje oko 135V, izlazna snaga 64W
D: 2x12 PL504, napajanje oko 155V, izlazna snaga 144W
E: 2x16 PL504, napajanje oko 170V, izlazna snaga 256W
Linije A do E osim toga ukazuju da s porastom broja cijevi sve kraci dio linije ostaje u plavom podrucju ispod maksimuma disipacije cijevi, sto znaci da struja mirovanja po cijevi mora padati. No, ono sto nije ocigledno je cinjenica da se ukupna struja mirovanja ipak povecava i time i snaga do koje pojacalo radi u klasi A. Isto tako je vidljivo da iako sve cijevi imaju maksimum trenutne disipacije u istoj tocki (X ili +), crveni dio linije iznad dvostrukog maksimuma se produzuje s povecanjem broja cijevi, radi sve vece polozenosti radnog pravca. No, i takva konstrukcija uz smanjenje struje mirovanja moze davat punu snagu na sinusnom signalu prakticki stalno.

Pretpostavimo sada da smo za neke velike pare izveli u praksi slucaj E. Teoretski, reducirajuci broj cijevi sa 16 po banki na samo dvije, spustit cemo cijenu 8 puta, no maksimalna snaga ce pasti 64 puta, dakle 15dB, U stvarnim uvjetima, cijena 4W OTL-a nece biti ni priblizno 8 puta manja, vec blize 4 puta. Zanimljivo je da je efikasnost slucaja E moguce dotjerati do nekih 30-ak %, ovisno o struji mirovanja, sto je za OTL jako dobar rezultat. S druge strane efikasnost slucaja A je optimisticki oko 8%. Slucaj A takodjer zahtijeva 18dB vise povratne veze za postizanje jednakog izlaznog otpora u odnosu na slucaj E. Ukratko: slucaj A je po W izlazne snage skuplji barem 8 puta a vjerojatnije se ta cifta priblizava 16.

[harkonen]

Dobro,ali čini mi se da to općenito vrijedi i za tkz. "klasične" ustroje, uvijek moramo investirati u više-manje
kvalitetnu bazu, od kutije do drivera, a cijena samog izlaza raste sporije nego porast snage.
Ovdje je pak problem poprilična startna investicija, doduše, možda i nije problem ako se baš jako, jaaaako
želi taj OTL, možda da se pokuša nabaciti preliminarni izračun materijala iz rukava da se stekne dojam.....
Ali evo, obećajem, neću više nikoga odgovarati od OTL-a .

[sstrsat]

Ali evo, obećajem, neću više nikoga odgovarati od OTL-a .

I nemoj.
Bas naprotiv, ljude triba animirat za OTL. Zac Hr ne bi bila zemlja sa najvecim brojem OTL-a po stanovniku?
Ne doduse bilo kakvog OTL-a nego razradjenih konstrukcija kojima bi se mogal garantirat dug i pouzdan rad u svim uvjetima

[harkonen]

Pa RH već i je skoro u tom statusu.
Ne zbog puno OTL-a nego zbog malo stanovnika, jedino nas Lichtenstein šiša sa svojim jednim OTL-om.
Sreća da ih Andora nema .....
Ali,znaš ti mene, ja nisam protiv toga, ali sam za racio po pitanju želja i mogućnosti izvedbe.
Najgori je projekt koji je na pola gotov, nit' vrit'- nit' mimo, što bi rekli zagorci. I onda je ostala hrpa
nezadovoljstva koja se mogla izbjeć'..

[sstrsat]

Pa RH već i je skoro u tom statusu.
Ne zbog puno OTL-a nego zbog malo stanovnika, jedino nas Lichtenstein šiša sa svojim jednim OTL-om.
Sreća da ih Andora nema .....
Ali,znaš ti mene, ja nisam protiv toga, ali sam za racio po pitanju želja i mogućnosti izvedbe.
Najgori je projekt koji je na pola gotov, nit' vrit'- nit' mimo, što bi rekli zagorci. I onda je ostala hrpa
nezadovoljstva koja se mogla izbjeć'..

Ma Lichtenstein je cudo od drzave, najmanja i najbogatija zemlja njemackog govornog podrucja. Ca ti znaci pruzat usluge (koje se bas ne tribaju javno vidit ) odredjenim zemljama i jos odredjenijim agencijama koje se bave.... hm, odredjenim poslovima. Ki bi reka da i tamo ima diyera.

A sa ovim doli se potpuno slazem, nima gore nego kad se pojavi nezadovoljstvo zbog neuspjesnog ili samo poluuspjesnog projekta. Zato se na ovim stranicama uvik tribamo potrudit da projekti koji se javno razvijaju i javno objavljuju, pa su samim time ponudjeni svakome ki ih oce sagradit, budu dovedeni do cim kompletnijeg nivoa.