Tube Line stage

[fixxxer]

...Harkonenovoj formuli na prvoj stranici dobijem baš 7,2k...

samo ti ispravi graf i malo preciznije izmeri, dobijes isto oko 8k2...

[harkonen]

Dok se Khadgar i dalje znoji crtanjem grafova i radnih točaka, mogao bih ovo staviti i u novu temu , ali možda i ne,
da ne dođe do inflacije tema sa samo par postova - otvoriti i pitanje veznih kondenzatora, ovdje unutar cijevnog okruženja, ali to ne znači da ne može biti univerzalno.
Ako administracija misli da je to pitanje veznih kondenzatora za temu posebnu, neka je premjesti.

Uvijek su to ustvari dva vječita pitanja - kapacitet koje vrste i kojeg kapaciteta?
Na to pitanje se svako kune da ima najbolji odgovor na svijetu i prema tome se tako i odnosi, naime, kažu da kroz vezni kondenzator prolazi signal, očigledno da je on vrlo bitna zvjerka.
Ok, bitna je bitna, samo koliko velika to zvijerka mora da bidne? Probajmo i ovo jednostavno dokljuviti.

- Vezni kond odvaja DC potencijal jednog stupnja od DC potencijala drugog stupnja, a pritom propušta AC signal.
- Taj AC napon prolazi kapacitivni otpor koji je obrnuto proporcionalan frekvenciji i kapacitetu.
- Donja granična frekvencija je određena jednakošću kapacitivnog otpora i odvodnog ili gridleak otpora.

Ok, a što to točno znači - donja granična i koliko je to? Vidjet ćemo da je to totalno ne haj-faj pojam.

Vezni kond i odvodni otpornik čine djelilo napona, a izlazni napon iz djelila ne možemo samo tako zbrojiti pa podijeliti jer
je kapacitvni otpor fazno pomaknut u odnosu na čisti ohmski. Matematika u tom slučaju kaže da je on jednak
1/ (2 x pi x F x C) , a kad to uvrstimo u jednadžbu pri spomenutom uvjetu jednakosti, dobijemo zanimljiv podatak da je omjer jednak 1/ sqrt(2) , tj 70%.
Ha, dakle ovo treba ponoviti, kod tako definirane donje granične frekvencije je napon u odnosu na ulazni napon jednak 70% ulaznog napona. 70% ! S tim bogme nismo zadovoljni. Mi želimo više. Mi želimo sve!

Ako nas bog Excel danas voli, omogućit će nam da se poigramo pa izračunati iz iste formule da je za minimalni gubitak od ulaznog napona od par % (tek toliko da nije nula) potreban kapacitet za našu odabranu graničnu frekvenciju biti 1/ (0,28 x 2 x pi x F x R) sa rezultatom u uF, pa kad stavimo neki npr R od 100K i nama zanimljivu frekvenciju od 20Hz , dobijemo oko 0,28uF.
Prva veća standardna vrijednost je 0,33uF.
Ok, moramo još provjeriti jednu stvar. Prilikom pražnjenja kondenzatora, isti to ne napravi odjednom, nego je za to potrebno neko vrijeme koje je predstavljeno s t - vremenskom konstantom RC člana, a računa se kao umnožak otpora i kapaciteta,to pražnjenje možete vidjeti na donjoj slici - grafu. To "usporeno" pražnjenje je krivac pojave "blocking" distorzije kada za signal koji dolazi iza perioda maksimalne amplitude nestaje pojačanja jer je napon na izlazu iz konda
i u pražnjenju veći od signala koji dolazi iza. Jasno ta je pojava izraženija što nam je t veći, a kako za prijenos niskih frekvencija trebamo dovoljan C, možemo pojavu smanjiti jedino smanjivanjem R.
Iskustveno, vrijednost t unutar koje se možemo zadržati bez pojave blockinga je oko 0,03s. U našem primjeru 0,33uF x 100K jest upravo oko 0,03s što znači da je i taj uvjet zadovoljen. Veći kond od 0,33uF ne bi donio nikakve pogodnosti
u donjoj frekvenciji osim većeg t, kao i dakle veće izloženosti distorziji.
A zašto ne možemo onda smanjiti R? Odvodni otpor je otpor opterećenja prethodnog stupnja, a tu ne možemo ići po
želji nisko, nego moramo ostati unutar raspona za koji je prethodni stupanj predviđen. Ovdje je i poveznica veze između
nižeg anodnog otpora i šire frekventne karakteristike, ali to je druga priča.
Koliki nam treba vezni kond na izlazu iz preampa ako računamo da će na izlaz spojiti "standardnih" 47K . Ne računamo manijake koji slušalice pikaju svuda .
Dakle, za 47K i 20Hz "pune" donje prijenosne frekvencije u gornjoj formuli dobijemo 0,6uF.Prvi standard je 0,68uF.
Uvrstimo li to u t=0,68uFx 47K, t nam je 0,032s dakle unutar i na granici norme.
Što to govori za preampe konkretno? Da na izlazu preampa imamo redovito niže odvodne otpore koji će biti spojeni (ima ampova koji na ulazu imaju atenuator od 10K) pa na njima treba primjeniti i nešto veći kond, dok unutar međustupnjeva, kao i kod stupnjeva drivera i izlazne lampe u izlaznim ampovima, odvodni otpori su redom veći pa su i potrebni vezni kondovi manji.

p.s.
.....a valjda je tako, svete mu Indukcije
A što se tiče vrste kapaciteta, eeeeee to već traži posebnu temu, uglavnom, ja koristim PIO, PTPE, teflon, styroflex.
MKP i MKT koriste više-manje svi pa mi ih se baš i ne dade trpati u uređaje. Osim kad mi trebaju zbog boje. Red
crvenih pa red bijelih....

[harkonen]

Sjetih se još jednog zanimljivog pitanja koje treba pojasniti, odnosno izložiti matematiku :
koliko je pojačanje triodnog AF stupnja sa nepremoštenim katodnim otporom?
Za primjer poslužit će shema sa prve stranice ove teme:

RC-stupanj1.JPG (6.42 KiB) Pogledano 9049 put/a.

Formula za izračun pojačanja bez premoštenog katodnog otpora glasi :
pojačanje / (1+ (Rk/Ra) x pojačanje) , dakle kad uvrstimo priču kod Ecc88
kojoj je deklarirano idealno pojačanje 33 dobijemo da nam je u uvjetima na shemi
pojačanje 19x

Kako to još možemo gledati? Omjer anodnog i katodnog otpora je 10000/220 = 45,45 a
u istom omjeru su i naponi generirani na tim otporima jer kroz oba prolazi ista struja.
Dakle, ako lampa za 1V dadne 33V na anodnom otporu, na katodi je 33/45,45=0,72V
Znači, za isto pojačanje na izlazu treba nam ulaznih 1V plus 0,72V napona na katodi.
33V / 1,72V = .......

Jasno, u ovu matematiku je za svaki pojedini slučaj potrebno uvrstiti točno pojačanje
koje ste dobili ucrtavanjem radne linije za pojedini slučaj.

[Edison]

Kako to još možemo gledati? Omjer anodnog i katodnog otpora je 10000/220 = 45,45 a
u istom omjeru su i naponi generirani na tim otporima jer kroz oba prolazi ista struja.
Dakle, ako lampa za 1V dadne 33V na anodnom otporu, na katodi je 33/45,45=0,72V
Znači, za isto pojačanje na izlazu treba nam ulaznih 1V plus 0,72V napona na katodi.
33V / 1,72V = .......

S ovom zadnjom matematikom si me iznenadio. Nikad to nisam promatrao na taj nacin, a moze biti vrlo korisno kad se covjek nadje pred nepoznatom shemom. E, bas si schejtan...

[harkonen]

Čekaj, čekaj, ima još nešto malo u vezi povratne....
Predpostavimo da je Khadgar odabrao idealnu radnu liniju i ne želi od nje odstupiti niti ohm, ali htio bi
nešto veće pojačanje od onog koje dobije bez bypass konda, ali ipak manje od punog pojačanja sa bypassom.
Dakle, nešto između.... Jedna je mogućnost da se anodni otpornik podijeli na dva dijela i tako atenuira
izlazni signal. No, što ako se zahtjeva i DC veza, a taman je proračunao da je napon na anodi kao stvoren za mrežicu
slijedećeg stupnja? Tada možemo napraviti kao na slici a) podijeliti katodni otpornik na dio koji je premošten i dio
koji nije i s kojim možemo ući u prethodno spomenutu matematiku i tako manjim povratnom vezom definirati potreban gain.

RC-stupanj2.JPG (15.05 KiB) Pogledano 9019 put/a.

Slijedeći je primjer rješenje situacije kad Khadgar ima jednu lampu koja ima malo preveliko pojačanje i htio bi primjeniti
veću povratnu vezu da smanji izlazni napon, ali opet bez zadiranja u atenuaciju anodnim otporom. Ne može više niti povećati katodni otpor u želji za većim reakcijskim naponom jer će to prouzročiti bijeg iz odabrane radne točke.
Jedna je jednostavna opcija spojiti Rg na spoj između Rk1 i Rk2 i tako ostvariti veći reakcijski napon uz zadržavanje prednapona, a kod takvog spoja izlazni otpor sklopa je ovisan o otporu izvora signala. Što ako se i to želi izbjeći?
Tada može napraviti spoj prema primjeru b, gdje je prednapon određen otporom Rk2, a napon povratne veze se generira
na zbroju RK1+Rk2. Za R1 otpor Khadgar će uzeti oko 100 puta veću vrijednost od Rk1 tako da on ne utječe na sam napon
povratne veze, a otpor kapaciteta prema masi mora biti i kod 20Hz manji od od R1, tako da povratna veza bude konstantna
neovisno o frekventnom rasponu.

[Khadgar2007]

Evo nekakve radne točke za 6n1p

B+=378
Ua=248
Ia=7,9mA
Ra=16,9k/3W
Rk=500/ 1/4W
A=22,5
Riz=16,3k?!!!!

[fixxxer]

Da ponovim pitanje iz teme o 807 koju sam otvorio ali se toga tamo niko nije dotakao. Ovo je koliko vidim Svetlanin graf za 6n1p i totalno ne odgovara 6n1p lampi o kojoj ovde pricamo...

[Khadgar2007]

Jeste, to je Svetlanin graf i jel me može netko uputiti koji bi graf trebao gledati a da je ispravan?

[fixxxer]

Ma ispravan je i ovaj, samo za Svetlaninu cev iz trenutne produkcije, kolko ja znam...
A za ovu ''drugu'' 6n1p pogledaj:

http://www.klausmobile.narod.ru/testerfiles/
ili
http://www.gstube.com/data/550/

ali, reci ce i harkonen koju na ovu temu, i mene zanima...

[harkonen]

Ha, dobro ste primjetili, ovaj je Svetlanin graf nepraktičan i blago rečeno, malo čudno nacrtan,
ja ga isto izbjegavam, a najbolje je koristiti klausov graf iz testera, i ostali službeni 6n1p grafovi u datasheetovima
imaju rezoluciju prilično malu oko nama zanimljivog radnog područja za pametno crtanje.
A lampa baš dobra. Hm, ruska posla. Kao da kažu - gle kako lijepe radne linije smo napravili, ali znate,
tu je ne možete koristiti, samo Vam je ovaj mali dolje ćošak iskoristiv....

Khadgar, malo si je prezašiljio. Smanji malo disipaciju, a radnu si liniju prilagodi standardnim
vrijednostima otpora. Za nju je prema mojoj smjernoj i slušnoj praksi radna točka 160-170V i 7- 8mA optimum.
A izlazni otpor proračunaj ponovo.