Napajanja za cijevne uređaje

[bepone]

ovih 30uF ako je PP onda ide za napajanje (umjesto elka) anode prve lampadine, tamo bi mogao radit super

[zendral]

[quote="Dean
Ti si iz Varaždina i ne znaš baš puno o lampama???
Da te čuje Varaždinska struja...jao, jao... [/quote]

Da nažalost, ali ću ućit, nadam se nešto i naućit.

Bepo, sigurno će se naći mjesto gdje će biti upotrebljivi ( ja mislim da su svi PP ).

[bepone]

u napajanja anod, cuo sam najljepse zvuke od pojacala koja su imala napajanja (umjesto elektrolita) prvih stupnjeva sa uljnim i ostalim "blok" kondicima.

[zuzi]

Molim bolje poznavaoce teorije da napišu nešto o udvostručivačima, utrostručivačima napona - koliko je to upotrebljivo za cijevne uređaje - preampe, ampove, field coil zvučnike i slično. Koliko se s tim spojevima eventualno gubi snage u odnosu na napon koji se dobije klasičnim napajačkim sklopom.

[Edison]

Molim bolje poznavaoce teorije da napišu nešto o udvostručivačima, utrostručivačima napona - koliko je to upotrebljivo za cijevne uređaje - preampe, ampove, field coil zvučnike i slično. Koliko se s tim spojevima eventualno gubi snage u odnosu na napon koji se dobije klasičnim napajačkim sklopom.

Bolji poznavaoc teorije (ilimzn) ce to odraditi kasnije, vjerojatno nocu...

A ja cu malo kao osrednji poznavatelj prakse. Idemo prvo vidjeti sto mozemo dobiti iz normalnog pogona tipa transformator, punovalno ispravljanje, prvi clan ispravljaca kondenzator. Napon u odnosu na onaj iz sekundara, nakon ispravljanja i dobrog filtera (CLCRC) pod opterecenjem ce biti 1,2-1,3x napon sekundara. Posto je napon porastao, struja mora pasti, jer transformator nije generator energije nego pretvarac, a kod svakog pretvaranja imamo i gubitke. Moze se racunati da mozemo iskoristiti oko 60% struje koju moze dati sekundar. Kada pomnozimo dobitak na naponu i gubitak na struji 1,3x0,6 dobivamo oko 0,8. Znaci iskoristenje sklopa je oko 80% (ostatak su gubici u transformatoru, ispravljacu, filtru).

Sad vidimo kako ide s udvostrucivacem napona: napon ce porasti dvostruko, ali i struja mora pasti na pola. Tako je i kod utrostrucivaca samo su faktori 3x, itd... Znaci, nema besplatnog rucka... Udvostrucivace sam koristio, a vise od toga nisam.

Najbolje se objasni na primjeru. Recimo da smo narucili trafo od 100VA sa sekundarom proracunatrim za 300V i struju od 330mA. Nakon punovalnog ispravljanja i filtra dobit cemo 300x1,25 oko 380V i moci cemo vuci struju 330x0,6 ili oko 200mA. Od 100VA na primaru nakon svega mozemo iskoristiti oko 78VA. Kod udvostrucivaca poduplat ce se napon, a struja pasti na pola. Ali nisam nikad provjeravao da li ima dodatnih gubitaka zbog udvostrucivaca, i ako ima, koliki su...

Udvostrucivac napona zna biti koristan, a spoj je jednostavan, pa kad treba, zasto ga ne iskoristiti...

[zuzi]

Edison hvala za ovo, još ako ilimzn bude dobre volje...

[grunf]

zadnje vrijeme često naletim na 'američkom' diyaudio forumu da pojedinci koriste kondezatore velikog kapaciteta u HV napajanjima,npr 1000uF ,ima li to smisla?

ovdje se javlja i problem kod paljenja tj, punjenja istog što zahtjeva i nakakv soft start da ne bi bilo bijelog dima

[tubeman]

@udvostručavač napona

Bilo je već govora na tu temu.
Treba samo malo potražiti post gdje je Ilimzn već skoro sve o tome rekao, kao i svoje mišljenje o tome o kojem se , po običaju, nema nešto posebno dodati.
Sve to funkcionira, ali pitanje je koliko se isplati.
Uglavnom, moja skromna preporuka je "koristiti ako se baš mora".
Dosta sam se često susretao s dublerima u linearnim pojačalima za kratki val, gdje se to koristilo uglavnom radi sigurnosnih razloga, jer transformator s namotanih 2KV nije baš bio omiljen kod proizvođača, pogotovo jer je sve to trebalo spakirati u što manje gabarite.
Zato se namotalo nekih 900-1000 V, izdupliralo i dobilo se lijepih 2,5KV.
Istina je da je kod opterećenja anodni napon padao i po nekoliko stotina volti, ali to i nije bilo tako kritično jer vrste emisija (CW ili SSB) nisu bile toliko osjetljive na to.
Druga stvar je kod NF pojačala, gdje se među ostalim, od ispravljača očekuje da daje stabilan i čist napon.
Nije da se i to ne može odgovarajućim kemijanjem dobiti iz dublera ili triplera, ali je pitanje isplati li se.
Ako treba postići viši napon, a nismo sigurni u kvalitetu transformatora, onda je puno bolja varijanta stackiranje više ispravljača nižeg napona.
To je nešto (malo) skuplja metoda, ali je sigurnija i kvalitetnija.
Budući da su se toroidni transformatori poprilično udomačili, i nekako su se nametnuli kao default, onda treba poštovati to da motači uglavnom neće htjeti namotati pojedinačan namotaj s naponom većim od 500V.
Međutim, dva ili tri takva s pojačanom izolacijom među njima neće im predstavljati neki problem.
A to je ono što nam i treba. Dalje se (skoro) sve zna.

[Edison]

zadnje vrijeme često naletim na 'američkom' diyaudio forumu da pojedinci koriste kondezatore velikog kapaciteta u HV napajanjima,npr 1000uF ,ima li to smisla?

ovdje se javlja i problem kod paljenja tj, punjenja istog što zahtjeva i nakakv soft start da ne bi bilo bijelog dima

Ima smisla. Ali veliki kondenzator ne stavljas kao prvi iza ispravljaca. Prvo ide neki mali od par uF do par desetaka uF, pa prigusnica ili otpornik, a poslje mogu i veliki...

Jako dobro mozes promatrati napone i struje u napajanju u besplatnom programu PSUD2.

[tubeman]

zadnje vrijeme često naletim na 'američkom' diyaudio forumu da pojedinci koriste kondezatore velikog kapaciteta u HV napajanjima,npr 1000uF ,ima li to smisla?

ovdje se javlja i problem kod paljenja tj, punjenja istog što zahtjeva i nakakv soft start da ne bi bilo bijelog dima

Nije to nekakva novost.
I o tome je bilo dosta priče na ovom forumu, pa treba malo potražiti.

Ja nešto takvo koristim već jako dugo vremena.
Napravio sam gomilu PP ova gdje sam koristio i još uvijek koristim 1500-2000 uF u ispravljaču (po kanalu ).
Ako koristiš odgodu visokog napona i soft start, ništa se neće dogoditi, barem ja to nisam iskusio.
Nekima se to sviđa, nekima ne, sve ovisi o uvjerenjima.
Teorija će reči jedno, praksa možda nešto drugo.
Zato je najbolje probati i sam otkriti što mu se više sviđa.
U slučaju korištenja visokokapacitivnih kondenzatora treba, naravno voditi računa o tome da se ne bi smjelo približiti njihovoj naponskoj granici jer je bolje ne zamišljati što će bi se dogodilo ako eksplodira
Druga stvar je da u slučaju korištenja samo jednog kondenzatora ne dolazi u obzir korištenje ispravljačica, već debelo dimenzioniranih poluvodičkih ispravljača.

U PP konfiguraciji nije toliko kritičan način filtriranja, ali kod SE su stvari malo drugačije.
Ovdje je poželjno (a u "ozbiljnim" projektima i ultimativno) korištenje cijevne ispravljačice koja opet ima svoje zahtjeve.
Iza nje se nikako ne smije direktno priključiti više od 47 uF (često i manje od toga).
Nije da se i tu ne mogu koristiti veliki kapaciteti. Mogu, ali tek kao drugi ili treći u nekoj CLC ili sličnoj kombinaciji.

Mnogi više vole puno željeza umjesto elektrolita, ali ako je faktor prostora i težine ograničavajući, onda varijanta s velikim kondenzatorima sigurno ima smisla.
Pravog recepta nema.
Kada bi ga bilo, onda bi postojala samo jedna topologija, samo jedan izbor cijevi, upravo "te i te" komponente, samo jedan tip zvučnika i sl. a znamo da je to (falabogu) jaako daleko od istine i stvarnosti.