PSE+SE=BiAmp

[zmajz]

Nažalost, nema greške u računu, niti se ne zezam sa Kaligulom.
Prenosni odnos je sasvim u redu, Davorinov odnos za 8 Ohm je 2000/133 i daje 15,03 a u mojem slučaju 950/57 je 16,6. Za 4 oma 2000/94 je 21,2 a u mojoj varijanti 950/38 je 25.
To je razumljivo ako uzmemo u obzir da je NAZIVNA impedancija zvučnika 8 oma ali se trafo računa na vrijednost od cca 6 oma (ja sam odabrao 6,5), za NAZIVNU impedanciju od 4 oma se računa cca 3 oma (ja sam odabrao 2,9), razlozi su poznati od prije, pa to štima.
Kako je želja da gubici u primaru i sekundaru budu čim manji (zbog otpora bakra) i broj zavoja je mali i time omogućen smještaj deblje žice. To omogućuje u primaru žicu debljine 0,5mm čisti Cu (bez laka), i u sekundaru 1,32 mm te ukupni gubitak od 2,4% (a to jeste vrlo malo).
Za 2000 namotaja u primaru bi se morala primjeniti žica debljine 0,335 mm, i gubitak u primaru bi bio reda 5,5 - 6 %. To je puno. Ja se trudim da gubitak u primaru bude između 2 i 2,5%, max 3%. to se može tolerirati.
I dalje nemam blage koliki bi bio NETTO presjek željeza od ovih 28 cm2 BRUTTO.

I da ne unosim zbrku s ovom metodom izračuna OT-a, koja nije moja, moja je samo excel tablica, ja bih se povukao iz teme uz preporuku da svi zainteresirani odu na Turnerovu stranicu i na izvoru doznaju zašto je takva metodologija. Meni se dopao njegov pristup i zato sam si dao truda to uobličiti u Excel, nema drugog razloga. Ali zato ima puno lipih stvari tamo za pročitati.

[davorin]

I dalje nemam blage koliki bi bio NETTO presjek željeza od ovih 28 cm2 BRUTTO.

Za točno izračunavanje čistog presjeka jezgre treba prvenstveno znati kakav je tip izolacije na limu, pa nakon toga izračunati čisti presjek jezgre.
Za limove izolirane papirom treba uzeti orijentacionu vrijednost da 80-85% ukupne debljine otpada na lim, za one izolirane sa šelakom ili nekim drugim organskim ili mineralnim lakom oko 88-90%, a za limove koji imaju izolaciju dobivenu elektrokemijskom pasivizacijom oko 95%. Ukoliko tome dodamo da limove ne možemo složiti u idealan paket (profil "E" ne naliježe na profil "I" idealno!) trebamo dodati dodatnih 2-3% u gubitke izračuna idealnog presjeka.
Napominjem da se radi o vrijednostima za debljine limova od 0,4 do 0,5 mm. Tanji limovi imaju manji postotak ispune efektivnim željezom (iako imaju puno bolje karakteristike za prijenos viših frekvencija,!), ali u praksi dodatne korekcije treba ubaciti samo ukoliko su limovi tanji od 0,2mm!
Uzmimo primjer:
Paket EI-120 limova "debeo" 70mm ima BRUTTO površinu od 28cm2. Ukoliko se radi o novim limovima (proizvedenim nakon 1970.-1975.-te godine; najvjerojatnije!) treba efektivnu debljinu smanjiti na 95% izmjerene (dobije se 66,5mm) pa onda izračunati novi presjek jezgre: 4x6,65=26,6cm2. Tako dobivenu vrijednost treba umanjiti za 2-3%(recimo 2%, što se može dobiti tako da se već složen trafo sa djelomično stegnutim vijcima stavi između dva komada tvrdog drveta u škripac te postupno steže!), te se tako dobije 26,086cm2 ( zaokruženo na 26cm2).

Kako je želja da gubici u primaru i sekundaru budu čim manji (zbog otpora bakra) i broj zavoja je mali i time omogućen smještaj deblje žice. To omogućuje u primaru žicu debljine 0,5mm čisti Cu (bez laka), i u sekundaru 1,32 mm te ukupni gubitak od 2,4% (a to jeste vrlo malo).
Za 2000 namotaja u primaru bi se morala primjeniti žica debljine 0,335 mm, i gubitak u primaru bi bio reda 5,5 - 6 %. To je puno. Ja se trudim da gubitak u primaru bude između 2 i 2,5%, max 3%. to se može tolerirati.

Gubitak od dodatnih 2% snage zbog upotrebe tanje žice i većeg broja zavoja u trafu nije beznačajan (iako ga nitko ne može čuti uhom!), ali gubitci uzrokovani nedovoljnim induktivitetom (zbog znatno smanjenog broja zavoja!) će se na niskim frekvencijama itekako čuti! Kako se radi o pojačalu koje služi prvenstveno za pojačanje niskih (uvjetno:3kHz nije niska frekvencija!) i ne traži se idealna prijenosna i fazna karakteristika na >40kHz, veći broj zavoja i umjereno "sendvičiranje"(preporučujem 4 primarna i 5 sekundarnih namota) će biti dovoljni za kompromis u prijenosu frekvencija od 10Hz(-6dB) do 24kHz(-6dB).

Prenosni odnos je sasvim u redu, Davorinov odnos za 8 Ohm je 2000/133 i daje 15,03 a u mojem slučaju 950/57 je 16,6. Za 4 oma 2000/94 je 21,2 a u mojoj varijanti 950/38 je 25.
To je razumljivo ako uzmemo u obzir da je NAZIVNA impedancija zvučnika 8 oma ali se trafo računa na vrijednost od cca 6 oma (ja sam odabrao 6,5), za NAZIVNU impedanciju od 4 oma se računa cca 3 oma (ja sam odabrao 2,9), razlozi su poznati od prije, pa to štima.

Za poznavanje točnog prijenosnog otpora bi trebalo snimiti impedancijsku karakteristiku zvučnika (kutije) za traženo frekvencijsko područje, ali će kod nelinearnog potrošača (u ovisnosti o frekvenciji), pad korisne snage biti veći ukoliko je prijenosni omjer primara i sekundara veći, uzevši u obzir vrlo nizak unutrašnji otpor izvora! (vrlo snažne triode sa svojim izuzetno malim unutrašnjim otporom!).

[zmajz]

Snimiti impedancijsku krivulju nekog bas drajvera nije problem, ali što raditi s njom?? Npr.: bas sa Fr=30Hz, na toj frekvenciji ima imp. od 35-70 oma (sve je moguće), a ako ga staviš u BR kutiju, imat će dva pika jedan od 35 oma i jedan od 28 oma, između će imati blebnutu impedancu od 4 oma i što sad stime?? Zato se i uzima neka proizvoljnaa vrijednost (uobičajeno je na 1kHz da bude nazivna impedanca.) Nebih se ja time zamarao.
Što se tiče induktiviteta, tu ćiu priložiti Turnerov odgovor na moj upit po tome pitanju. Odnosi se na PP OT, ne na SE OT!! Neću prevoditi, da nebih nešto krivo preveo, ali evo njegovog odgovora (ja mu vjerujem, možda sam u krivu...):
Plavo su moja pitanja, ostalo je njegovo.

"You asked about calculating mimimum primary inductance.

The minimum wanted primary inductance should not be calculated using the formula used for SE OPTs.

With PP, there is a huge variation in the permability ( µ ) of the iron core so that with Va-a of say 10Vrms the µ will be quite low and maybe 1,000.
But at 250Va-a the µ might become maximum at perhaps 40,000 for a toroidal core and maybe 10,000 for good E&I laminations with maximum interleaving of laminations.

In a good amplifier with RLa-a = 10k, the minimum Lp should be 100H at very low Va-a AT 50Hz! In other words there should be 10H for each 1k of RL.
If you are using GOSS cores and you have Fsat at full power at 14Hz then this condition for LP is usually always possible.

If there was 100H the reactance at 20Hz = 12.56kohms which is more than RL, so the load will be tolerated OK by the tubes.
But at 400Va-a the Lp might be 700H because the iron µ has become much higher so X Lp = 7 x 12.6k = 88kohms and the Lp does not make the load become lower at 20Hz because the 10k resistance load is the main load experienced by the tubes.

The requirement for 1H for each 1k RL makes it possible to have 3 amp stages with 2 CR couplings and have 20dB NFB and have stability. However, stability is not huge and many amps I have worked on will oscillate because of the phase shift caused by low Lp and so many CR coupled stages. If you look at my website there are networks between input and driver stages which reduce open loop gain at LF and to prevent the phase shift at LF and the network always makes amplifiers stable at LF even where there is not much Lp.
In SE amps with air gapped cores the iron µ is always much less than in any PP amp so Lp is always much lower and RC networks to reduce open loop gain and ensure stability are very necessary always with NFB. With SE, if you have RL = 5k, then X Lp can be = 5k at 20Hz = 39.8H, which is 8H per 1k of RL.
There will less variation in LP because of the air gap. So the load at full power at 20Hz is maybe 40H in parallel with 5k and this makes the load 3.5k and partially reactive.
Many SE amps fail to be this good and X Lp = RL at say 50Hz so that the Lp then shunts the output and causes distortion to F above 20Hz if the level is high.

Well, I was just courious, as all those confused people allways do ask me what is the inductance of the transformer without thinking that SE and PP OPT do not behave in the same maner, what is importamt for SE is not so important for PP ! (here you can see that my knowledge is pritty hallow)
Many people have a big mis-conception about primary inductance. They think there must be an enormous amount of inductance and ther bigger the OPT, the more Lp you need. Butall this is wrong, and all you need is ENOUGH Lp and no more.
So a real big OPT for 12 x 6550 with RL = 1k0 needs LESS Lp than a small OPT meant for 2 x KT66 with RLa-a = 10k0. The primary inductance AND the leakage inductance are both proportional to the number of primary turns squared but linearly proportional to the Afe. So if you double the Afe you can reduce Np by 0.707 times and have the same Lp and LL. But the Fsat is the important design guide. So to keep Fsat at the same low F then the turns can be halved if AFe is doubled, and here the LP is then halved, but Lp only needs to be enough. If LL is also halved it is good for HF response.
The original Williamson OPT design from 1947 used 4,400 P turns around Afe = T32 x S44. The window was 75 x 25 with special laminations sizes made at that time. The old size material is not easy to get now. But with 4,400 Np, the wire was very fine and easily fused if a KT66 became saturated so few transformers made in 1947 have survived. If you want to make a a transformer now to do the same work as the original Williamson and using wasteless laminations then you could T50 lams with S28 to get the same Afe and to be able to fit the the same turns on.
But in fact the original has winding losses that are too high and is fragile. But the Fsat is very low which is very good, but better than what is needed. So if the AFe is doubled by using a core of wasteless with T38 and S75, Np can be under 2,000t and Fsat is low enough at 14Hz and the Lp is very OK and LL is very small to allow good HF.

[sstrsat]

Isal san malo analizirat podatke o broju namotaja primara za ovaj zadnji izracun na jezgru EI120 x 70mm i tu ce stvarno induktivitet bit debelo premali.
Baza za analizu je bila ona osnovna formula za induktivitet L = (Broj zavoja na kvadrat) / (Magnetski otpor) a u tu formulu se ne moze sumnjat jer je ona izvedena iz fizickih zakonitosti.
Naravno, magnetski otpor ovisi o permabilitetu a kako je premabilitet zeljeza vrlo varijabilan i zavistan od struje magnetiziranja (bolje receno, od magnetske indukcije) onda san neke podatke uzel iz brosure "Radiotehnicki prirucnik" od Velimira Mesarosa u izdanju "Tehnicke knjige" iz 1963. Tamo on (u primjeru izracuna prigusnice bez DC struje magnetiziranja) navodi da je po standardu JUS CK 5020 za trafo lim kvalitete MT135 relativni permabilitet oko 600. kako u to vrime strucne knjige ni pisala svaka nadobudna budala ka danas na netu nego ljudi koji su itekako vladali materijom o kojoj su pisali, onda sam jako sklon ono ca Mesaros navodi uzet jako ozbiljno i sa velikim povjerenjem.
Taj relativni permabilitet se siguro odnosi na nultu struju kroz namotaj jer da nije tako to bi Mesaros siguro specificiral. A kako kod proracuna induktiviteta za PP trafo moramo ic na najgori pretpostavljeni slucaj onda tu vridnost relativnog permabiliteta mozemo slobodno uzet u proracun. Povecanjem struje kroz namotaj ce i permabilitet rast pa ce time i induktivitet rast. Sve dok se ne dojde do saturacije jezgre ali tamo ionako necemo zalazit. Finalno to znaci da ako sa najmanjom vridnosti permabiliteta koja se moze pojavit postignemo potribni induktivitet, onda cemo pri vecim nivoima snage imat i znacajno veci induktivitet ca je samo po sebi jako povoljno.

Tocnost toga ca Mesaros iznosi je potvrdil primjer izracuna induktiviteta sa navedenih 950 zavoja na toj jezgri. Razlika izmedju izracuna po toj osnovnoj formuli i po pojednostavljenoj aproksimativnoj formuli koju je Mesaros dal je u okviru cca 10% (7.08H po osnovnoj formuli i 6,45H po Mesarosovoj aproksimativnoj pojednostavljenoj formuli). Za povrsinu jezgre san uzel 25 kvadratnih cm a ne teoretski maksimalnih 28 zbog faktora smanjivanja efektivne povrsine zbog izolacije medju limovima. To je u ovoj temi Davorin vrlo lipo objasnil. A za relativni permabilitet san uzel Mesarosovu vridnost od 600. Nije vrag da su danasnji limovi losiji od onih iz 1963 godine . Mada ni bitno bolji ne mogu bit, zeljezo ostaje zeljezo

A ova vridnost od cca 7H ukupnog primarnog induktiviteta daje sa nasih 1,8K Ra-a prijelomnu frekvenciju od vrlo visokih cca 41Hz. To je i za amp koji mora pokrit cili audio opseg debelo premalo a pogotovo je premalo za amp koji bas u basovima mora bit besprikoran. Tako da to nece ic, tribat ce tu poc na puno vise zavoja i postic puno veci induktivitet.

Dalnjim proracunima i iteracijama triba ustanovit da li je trafo sa zahtivima koje ovdi imamo uopce moguc na EI120 jezgri ili ce tribat poc na vecu. Mislin da ce to ovdi bit neizbjezno jer zbog ranije navedenih razloga trafo mora bit izveden sa cim je moguce debljom zicom, pogotovo njegov sekundar.
Pri tome naravno triba uzimat u obzir ne samo oce li potribni broj zavoja stat nego zet u racun i maksimalnu indukciju koja ce se pojavit u trafu. Ne bi nam nista vridilo dobit potriban induktivitet i potriban mali otpor zice ako nakon toga ustanovimo da ce jezgra otic u saturaciju na puno manjim izlaznim snagama od zeljene.

Ovako odokativno, ja bin tu bez razmisljanja posal na EI192 jezgru (Branko iz Odeona je koristi i potvrdil mi je da je potpuno nabavljiva) i na toj jezgri sracunal potriban induktivitet a taj (sa obzirom da je amp namjenski za bas) ovdi ne bi nikako tribal bit manji od cca 30H (ako bude i veci tim bolje).
Malo cu kasnije u toku dana sracunat potribni broj zavoja pa se posli mozemo pozabavit iteracijama debljine zice i paketiranja.

Nisan do sad dublje ulazil u Turnerovu metodologiju izracuna ali sve mi se cini da cu je morat detaljnije proucit.

Ovdi je i scan stranica iz Mesaroseve knjige, proracun prigusnica. Nima veze ca ovdi govorimo o trafima a ne o prigusnicama, induktivitet je induktivitet

Prigusnica bez DC.JPG (43.93 KiB) Pogledano 4133 put/a.

Prigusnica sa DC (proracun).JPG (53.02 KiB) Pogledano 4133 put/a.

Prigusnica sa DC - nastavak (primjer).JPG (21.55 KiB) Pogledano 4133 put/a.

[harkonen]

Jezuš Sstrsat, 192-ojka?
Pa ubila ga bu žena kad vidi dve takve nakaze u kući! Prestrašno.
To je puno gore od tvojih prigušnica u katodama, one bar izgledaju zanimljivo, ali ovo su dvije željezne gljunte.

A i kod tog profila sigurno nema tankog lima, barem kod nas, odnosno mislim da je ovo oko 0,8mm
Vjerujem da bi Kaligula pošteno prošao i sa EI150x75mm. Ipak je to PP amp.
Znam da bi ti što pravilniju fazu s donje strane, no prilično je širok spektar koji taj bass amp mora odsvirati
da ga je teško uopće i tako zvati ...

[sstrsat]

Jezuš Sstrsat, 192-ojka?
Pa ubila ga bu žena kad vidi dve takve nakaze u kući! Prestrašno.
To je puno gore od tvojih prigušnica u katodama, one bar izgledaju zanimljivo, ali ovo su dvije željezne gljunte.

A i kod tog profila sigurno nema tankog lima, barem kod nas, odnosno mislim da je ovo oko 0,8mm
Vjerujem da bi Kaligula pošteno prošao i sa EI150x75mm. Ipak je to PP amp.
Znam da bi ti što pravilniju fazu s donje strane, no prilično je širok spektar koji taj bass amp mora odsvirati
da ga je teško uopće i tako zvati ...

E jebiga, nisan ja kriv ca matematika i fizika kazu to ca kazu i ca ne znaju lagat. I ca njih dvi dosta jasno pokazuju zac je puno cijevnih pojacala "tanko u basu". Ili da buden jos odredjeniji, njih dvi jako dobro ocrtavaju zac proizvodjaci trafa uglavnom daju grafove frekventnog opsega snimane pri snagama od 1W. Za koji od komercijalno dobavljivih trafa si vidil graf frekventnog opsega sniman na punoj deklariranoj snagi? Ja da ti buden iskren, ne sican se da san za ijedan od komercijalnih trafa vidil takav graf.

Slazen se da se za EI192 nece nac "audio" limovi sa debljinom manjom od 0,35mm nego da su tu nabavljivi jedino oni deblji ali s obzirom na frekvencije koje mora prenit takav trafo onda to i nije od nekog znacaja. Do par kHz bi dosal i da mu umisto trafo limova ubacis i zeljezni tondin ovdi nam ne znaci nista ako se 3dB pada desi npr vec na nekih 6kHz-a
A ovdi moran opet ponovit da je cilj postic cim bolji rad trafa na najnizim frekvencijama. Bez inzistiranja na tome ne bi cili ovaj projekt biampa uopce imal nekog veceg smisla. I nemoj me tirat da moran opet ponavljat razloge zac triba ic cim deblja zica, pogotovo na sekundaru. A cim je deblja to pita vise prostora tako da je i to jedan od razloga zac san predlozil EI192.

Da li bi se moglo proc sa EI150 limom? Virovatno da ca se tice zeljenog induktiviteta ali tu ima svoju itekako znacajnu ric i B-H krivulja magnetiziranja. Ako ona kaze da moze, onda moze. Ali ako kaze da ne moze, onda nima nacina da ju se zaobidje.
Zato, ako imas tocnu krivulju magnetiziranja trafo lima, stavi je molin te ovdi (ako nimas plati Kolareku par gemista pa ces je virovatno dobit od njega) tako da ne nagadjamo nego da mozemo garantirat da ce se rezultat izradjenog trafa poklapat sa proracunom. Mislim, mogu uzet nesto po sicanju i storit izracun po tome ali bin ipak volil da to bude cim tocnije. Mogu zet i neke pretpostavljene vridnosti relativnog permabiliteta i isto dobit priblizne rezultate ali bin ipak volil imat tocnu krivulju.

Necemo valjda na ovon forumu fusarit, jebes npr trafo koji na 1W gre doli do npr fascinantnih 5Hz a na punoj snagi se ne uspije spustit ni do 30Hz Tu se nikako ne smi zaboravit da pad induktiviteta ka rezultat B-H krivulje znaci i pad induktivnog otpora primara. I bez obzira ca je induktivni otpor reaktivan pa se na njemu razvija samo jalova snaga, on tjera cijev da daje struju preko dozvoljenih granica a mislin da ti ne triban objasnjavat ca to dela ne samo sa trajnosti cijevi nego i sa spektrom harmonika. Da kazemo to "audiofilski" da amp tako i tako zvuci.
Kod puno trafa imamo bas taj malo skriveni paradoks. Mozda proizvodjac i navede da trafo ide do te i te dolnje frekvencije na punoj deklariranoj snagi i da pri tome cak niti ne laze. Ali naravno presuti sa koliko visokoomskim ili koliko niskoomskim generatorom su vrsena mjerenja. I koliko su strujne mogucnosti takvog mjernog generatora bile vece nego ca ce ih imat cijev koja ce se u realnosti nac ispred takvog trafa

Zato iskopaj negdi tu krivulju i nalipi je ovdi, das ist ordnung . Niman bas vrimena ic ju trazit po netu. A nakon toga cemo moc sigurno rec da li bi eventualno jezgra EI150 udovoljila. Ako bi, tim bolje. Ali ako ne bi, triba i na to bit spreman.

U ukupnoj cijeni ampa to povecanje jezgre na EI192 ne bi predstavljalo neku znacajnu razliku a to ca bi pitala nec vise prostora.... paaa, ni ratovi se ne mogu vodit bez kolateralnih zrtava

A ako mislis da su prigusnice u mom OTL-u velike, bolje da ti ne kazen kolike ce najvirovatnije bit neke prigusnice koje su u najozbiljnijem razmatranju. Pal bis odma sa stolice ali o tome kad dojde vrime.

[harkonen]

Očigledno si zaposlio skupljače sekundarnih sirovina za sav potreban bakar koji će ti trebati. Ha, zanimljivo da o tome promišljaš,
i ja sam si baš mislio kako bi izgledao SE OTL kojem bi prigušnica bila zasebna kutija ili stalak ili hmm, u obliku vaze možda?

Za limove EI150 i veće (ali i ostale) sumnjam da i Ivek i Branko imaju točne B-H curve, prvi kupuje željezo u Njemačkoj, drugi u Italiji.
Ja ću pitati prvog, ti drugog da traže od proizvođača limovlja tehničku dokumentaciju do koje mogu. To je jedini način. Ili možda neko ima
već tako što od "modernijih" proizvođača limova, modernijih jer se primjenom novih tehnoloških postupaka u lameliranju i površinskoj zaštiti
sigurno promjenom strukture materijala i ukupne gustoće paketa promjenila i histereza. Vidiš recimo kineze, oni postižu tih 5Hz na punoj
snazi i sa trafoom EI60.
A ti bi 192??

[sstrsat]

Očigledno si zaposlio skupljače sekundarnih sirovina za sav potreban bakar koji će ti trebati. Ha, zanimljivo da o tome promišljaš,
i ja sam si baš mislio kako bi izgledao SE OTL kojem bi prigušnica bila zasebna kutija ili stalak ili hmm, u obliku vaze možda?

Za limove EI150 i veće (ali i ostale) sumnjam da i Ivek i Branko imaju točne B-H curve, prvi kupuje željezo u Njemačkoj, drugi u Italiji.
Ja ću pitati prvog, ti drugog da traže od proizvođača limovlja tehničku dokumentaciju do koje mogu. To je jedini način. Ili možda neko ima
već tako što od "modernijih" proizvođača limova, modernijih jer se primjenom novih tehnoloških postupaka u lameliranju i površinskoj zaštiti
sigurno promjenom strukture materijala i ukupne gustoće paketa promjenila i histereza. Vidiš recimo kineze, oni postižu tih 5Hz na punoj
snazi i sa trafoom EI60.
A ti bi 192??

Je, pazi da ne bi postigli 5Hz na punoj snagi sa EI60jezgrom. Osim ako ne pricamo o punoj snagi za slusalice (one ositljivije ), u tom slucaju sigurnno ne lazu.

A ki ti kaze da ce ta prigusnice (cije dimenzije jos nisu spomenute ) bit za OTL-a? Ali kako san rekal, sve u svoje vrime pa mozda i ne projde dugo dok se o njima ovdi nesto ne kaze. Vidicemo.

I zaista je interesantno kako je tesko doc do tocnih podataka za trafo jezgre. kako za one najklasicnije EI, tako (ustvari jos i teze) za C, R i ostale modernije stvari. To ka da vlada neka zavira sutnje medju proizvodjacima. Jebaihja, pa ka da bi ih ubilo da daju datasheetove sa tim osnovnim podacima.
A pitanje ki ima te tocne B-H krivulje trafo lima zapravo nije bilo upuceno samo tebi nego i svima koji bi ih mogli imat. kako ovdi ima ljudi koji delaju u elektroenergetiki nije nemoguce da ih netko ima pa ce ih postat. U medjuvremenu, ja cu provat pitat Branka a ti vidi sa Ivekom.

[harkonen]

A jel' ja svuda moram keljit' smajliće?
Eeeee, Kinezi su to....... a ima tu na forumu i jedna friška tema gdje, zamisli molim te,
čak i ne treba trafo na izlazu. Za ne vjerovat'.


Glede prigušnica, stvarno me zanima, ali da probam još jednom - možda RIAA?

[davorin]

Standardni paketi limova za koje postoje serijski izrađeni kalupi su EI-150x72 (50x72mm;~36cm2 brutto) i EI-180x60 (60x60mm; ~36cm2 brutto), s time da je ovaj drugi povoljniji za korištenje zbog kvadratnog presjeka čime se potroši minimalna količina lak žice. Standardne debljine limova koje sam sretao kod EI-150 i EI-180 su bile 0,35mm (ISKRA-tonski transformatori!) i 0,50mm (ISKRA-mrežni transformatori i prigušnice), a u praksi sam dobijao 50W/20Hz na oba tipa. Slika/grafikon histereze za te limove je davno objavljena u časopisu "Elektrotehničar"(~'60-ih, objavila ISKRA), a po njima sam i radio proračune transformatora (~'70-ih). ISKRA-ni limovi za izlazne transformatore(0,35mm) su bili legirani sa 3,5-4% silicija, a mrežni(0,50mm) sa 2,5% silicija, ali u praksi nisam primjetio neku razliku u prijenosu niskih frekvencije (kod visokih su razlike bile znatne!). S limovima EI-192 nisam radio izlazne transformatore (samo par mrežnih trafoa za KV-lineare), ali limovi su bili deblji (~0,75mm ili deblji) pa nisam siguran koliko bi bili dobri za pojačalo koje mora punu snagu dati na 3kHz (na 12kHz ne smjelo imati veći pad od 3dB, a na 24kHz ne veći od 10-12dB!).