PSE+SE=BiAmp

[Kaligula]

Točno EI-105×45,5

[zmajz]

@davorin
Efektivni presjek limova za PP trafo je 19,44 cm2, i prema izračunu, uzimajući predpostavljene parametre za tip lima koji se spominje, a neznaju se pravi stvarni podaci - nit znam proizvođača niti tip metala - pa se uzme neka srednja vrijednost.
Po metodi koju primjenjuje stari klokan Turner, izračun je takav kakav je, pa će do zasićenja magnetnog polja (a to se uzima 1,6 Tesla kao granična vrijednost) pri PUNOJ snazi (30W) doći na 13,5 Hz. Standardno se izračunava na 14 Hz i mislim da je to OK.
Što se tiče podatka o količini bakra primar/sekundar, negdje sam i ja naišao na tu informaciju, ali dosadašnji rezultati prema ovoj metodi izračuna su se pokazali sasvim dobrima. Kolarek ih je izradio već nekoliko raznih i još nismo dobili negativnu povratnu informaciju. Bepone je radio neka mjerenja i bio je zadovoljan.
Ja u svojim kalkulacijama doslovce slijedim Turnera, a prema Vožnjaku postoje neke razlike, i to je vjerojatno vezano uz podatak da uzima drugu gustoću polja (6000 Gausa).

[davorin]

Brutto presjek je 19,44cmcm, a netto ovisi o tipu eloksiranja, pasiviziranja ili lakiranja koje se za navedeni lim koristi, jer se efektivna debljina umanjuje za debljinu površinake izolacije.
Maksimalna granična vrijednost od 1,6T se uzima za HIPERSIL-FeSi4%Mn1% ili slične limove sa orijentiranim linijama magnetizacije, proizvedenim lijevanjem i valjanjem vrućeg lima u magnetnom polju, a gdje se kod upotrebe presječenih limova vodi računa da se magnetni tok nastavi kao i fizički nastavak presječenog lima (uglavnom "C" jezgre, a djelomično i "M" jezgre).
Standardni trafo limovi (EI i UI) su namjenjeni za mrežni napon (50Hz-sinusni oblik!) i pri toj frekvenciji se ne preporučuje prijeći 1,2T maksimalne gustoće magnetnog toka. Oni su proizvedeni lijevanjem i valjanjem bez kontrolirane orijentacije magnetizacije (zapravo nema magnetnog polja pri proizvodnji), sastav im nije pretjerano homogen, a više su podložni i koroziji zbog manjeg postotka Si i odsustva Mn.
Za korištenje takvih limova za audio transformatore koji prenose kompleksne valne oblike, ne preporučava se maksimalna gustoća veća od 1T, a za HI-FI neviše od 0,8T (magnetna izobličenja, nepravilna histereza, reminescentni magnetizam, grijanje).
Mirko Vožnjak je živio u vrijeme kad su izvor limova za izlazne transformatore bili isključivo razmotani (izgoreni) mrežni transformatori puno lošije kvalitete od današnjih, pa je s pravom preporučavao maksimalnu gustoću od 0,6T.
Razmotavanjem audio transformara "Patridge", Pearless", Radio Spare" iz '50-ih i '60-ih godina sam vidio da su se tako konzervativnih konstanti pridržavali i poznati svjetski proizvođači, što je i potvrđivalo Vožnjakove proračune. Po preporukama firme "Philips" (konstrukcije Jelakovića, Nestorovića i drugih čuvenih konstruktora audio pojačala) za 25W pri 25Hz su koristili EI-150 lim sa debljinom paketa od 50mm.

[zmajz]

A gdje mogu saznati debljinu izolacijskog sloja?
Nemam toliko iskustva, no iz razgovora s nekim kolegama sam čuo mišljenje da konstrukcije prema Jelakoviću su davale lošije rezultate od Vožnjakovog pristupa. Nažalost, knjiga 'Transformatori i prigušnice' od T. jelakovića mi je netragom nestala unazad desetak godina, pa sad nemam referencu s kojom bih radio usporedbe (a onda me to i nije previše zanimalo), pa to neću komentirati. Problem s limovima je općenito što niti motači nemaju podatke o istima.
Primjera radi, kod Šebarta sam naručio trafo SE za EL156, pokazao se vrhunskim, kasnije sam sam izračunavao isti (mislim da je Beponeu trebao) prema Turneru i ispao je gotovo identičan (i fizički i psikički), pa i stoga mislim da je ovaj pristup OK.
Moje je da računam, a izvedba je već druga stvar, tu se ne petljam osim što me interesira rezultat.

[Kaligula]

A gdje mogu saznati debljinu izolacijskog sloja?

Dajem prijedlog:
Sve parametre koji su bitni,
stavi natuknice,
a ja ću poslati uput mail-om Kolareku da nam da sve informacije!

[zmajz]

Evo prema Harkonenovoj preporuci, za limove EI105:

Podaci za PP izlazni trafo prema zadanim parametrima:
(30W, Raa 1K8,Ia 200mA)
Tip lima: EI105
Debljina paketa 54 mm
Primar:
Debljina bakra (Cu) 0,375 mm
Broj Sekcija: 5
Slojeva: 10 (2 + 2 + 2 + 2 + 2)
Broj namotaja, Np : 1.070
Broj namotaja po sloju: 107
Otpor žice primara, Rwp: 40,28 Ohm
Gubitak Primara %: 2,19 %
Strija Primara (izračunata): 329,1 mA
Max. struja primara: 331,2 mA

Sekundar:
Odabrana žica: 0,950 mm
Broj slojeva: 4 sloja
Broj sekcija: 4 sekcije
Br. namotaja/sloj: 45 namotaja
Zvučnik 4 Ohm: 4 x 45 nam. u paraleli, otpor 0,066 Ohm
Zvučnik 8 Ohm: 3 x 60 nam. u paraleli, otpor 0,117 Ohm
Zvučnik 16 Ohm: 2 x 90 nam. u paraleli, otpor 0,264 Ohm
Gubitak sekundara: 2,0 %
Ukupni gubitak: 4,22 % (1,27 W pri punoj snazi)

Reaktancija na 100 kHz: 347 Ohm
Jačina magn. polja B, pri 14 Hz: 1,85 Tesla. Pri 26Hz: 1,0 Tesla. Pri 16,2 Hz: 1,6 Tesla.
Parazitni induktivitet na jednoj starni primara: 0,55 mH (leakage inductance)

[sstrsat]

Vedrane, ajde molin te ako imas vrimena i volje, provedi simulaciju PP trafa i za vece jezgre, npr za EI150 i EI192.

Kako se ovdi gre na beskompromisni projekt ja cu svakako kaliguli sugerirat da gre na veci trafo koji ce se spustit cim nize po frekvenciji. Ne toliko zbog samog frekventnog opsega nego zbog minimiziranja faznih zaokreta na najnizim frekvencijama.

Drugi razlog je da se omoguci koristenje cim deblje zice i time smanjenje gubitaka u bakru. Opet, ne toliko zbog gubitaka samih po sebi nego zbog ocuvanja najmanjeg moguceg izlaznog otpora ampa. Ovdi se ne smi zaboravit da sekundar trafa nije obuhvacen petljom NPV tako da je njegov omski otpor direktno u seriji sa zvucnicima

[zmajz]

OK, napravit ću to tijekom vikenda (moram prvo europćanima reći: jok!)

[harkonen]

Cjenim sugestiju glede spuštanja fd izlaznih trafoa (ali koliko ti Dalijevi driveri zapravo nisko uopće mogu ići i koliko su strmi ispod nekih 40-50Hz, jer moguće je da toliko brzo padaju da povećanje jezgre neće imati realnog efekta... ovo je sa aspekta teže dobavljivosti velikih EI komada sa tanjim limom) a nemojmo zaboraviti ni da on (LF dio i trafo) treba svirati do posred najosjetljivijeg područja za ljudske uši. 3Khz je kao rez taman nezgodan da presječe raspon ženskog glasa od početka viših harmonika, a kod muških vokala je 3K po sredini višeg harmonskog raspona.... DALI je vjerovatno rezao upravo zbog toga (tu je usprkos svemu tome najmanja šteta jer bi sve drugo zadiralo direktno u sam vokal) i sad je pitanje kako pametno fazno uskladiti tu nezgodaciju. Skretnica ima pomak oko 12-15% na LF i HF na području dalje od područja reza,u blizini naravno više, a i ampovi budu zbog međusobno različitog broja elemenata koji utječu na pomak faze također dio tog lanca čak i da je skretnica potpuno fazno usklađena. Sve to skupa nije problem kad smo dovoljno nisko sa rezom gdje je naš senzibilitet na fazne pomake neosjetljiv, a ovdje smo na klizavom.... Neću biti pesimist,
naravno. Kaligula, nije to nikakva katastrofa, samo vidim mali potencijalni problemčić, koji nije nerješiv (a možda ga i
ne bude, bar čujnog), ali može utjecati na ukupnu zvučnu sliku.
Bi-amp i dalje vidim kao vrlo zahvalno i ozbiljan korak ka "konačnom" rješenju u potrazi za realnošću....

[sstrsat]

OK, napravit ću to tijekom vikenda (moram prvo europćanima reći: jok!)

Imas pravo, to NE je izuzetno vazno. Ca ce nam evropa kad va njoj vise niki ne proizvodi lampe