6S19P headamp

[harkonen]

6c33 ti je odlična u ulozi katodnog sljedila za 32 ohmske slušalice. Nema bolje.
Izlazni otpor će biti oko 20ohm, struje znamo da je dovoljno, vizuelni efekt neprocjenjiv.

Za 1W na 32 ohm treba 5,76V sa 0,18mA struje. To nije neki problem za hrpu lampi. Ali,
katodno sljedilo ima izlazni otpor Ru lampe/ 1+ pojačanje, što nam već ograničava priču.
S obzirom da se traži hint, primjena je jedne zanimljive lampe, naravno ruske i još uvijek povoljne
koja im unutrašnji otpor oko 1K, a pojačanje 20X pa kako je to u naravi dvostruka trioda, spajanjem
obe sekcije u paralelu dobijemo potreban (niski) izlazni otpor. I strujno će zadovoljiti, ne najidealnije,
ali hoće. 6N6P.
Zadržava se DC veza sa prvim stupnjem.
Mrežica svake triodne sekcije je posebnim gridstoperom spojena, a zajednički katodni otpor je 2,2K/15W.
Napajanje na 6n6p 250V, otpor za rasprezanje prema ecc88 4,7K/2W.

Još jedno zanimljivo rješenje za nisku impedanciju slušalica bi bilo korištenje katodnog autotrafoa.
Priča o njemu je na ovom forumu u posebnoj temi, a na daltonovu shemu i lampu bismo ga mogli
uglaviti sa odnosom 2:1, no trebali bismo staviti i katodni bypass na ecc88 da dobijemo potrebno
naponsko pojačanje. S tim se zbog dobrih zvučnih osobina vrijedi poigrati.

[LesFaul]

A kad ces digitalizirat onu shemu sa 6AS7? Nisam je zaboravio...

[harkonen]

Bum. Samo kakvo je stanje u radioni, bojim se da će tu biti reverznog inženjeringa

[Edison]

6c33 ti je odlična u ulozi katodnog sljedila za 32 ohmske slušalice. Nema bolje.
Izlazni otpor će biti oko 20ohm, struje znamo da je dovoljno, vizuelni efekt neprocjenjiv.

Koristiti 6c33 za pogon slusalica? Vjerojatno je netko napravio i to, ali po meni takvo nesto nije normalno. Trositi toliko struje i grijat sve okolo za pogon slusalica, a potrebna snaga je 0,1W. A samo na grijanje dvije babuske ode 80W...

Da se razumijemo, svako cijevno pojacalo za slusalice je veliko i nefikasno, no ipak ne treba pretjeravati. Klasicno cijevno pojacalo s malim izlaznim trafoima, kakvo je u Umagu prikazao Joe Dalton sasvim je dovoljno. Ili moje ("Bijou") sa 6N6 u OTL Futtermanovom spoju, ili nesto kao OTL sa 6AS7 je nesto preko cega ne bi trebalo ici. U principu je najpametnije sloziti hibridno pojacalo s cijevi na ulazu koja daje pojacanje, i tranzistorskim bufferom na izlazu koji daje potrebnu struju. I cijevni zvuk i struje za goniti bilo kakve slusalice, a nije ni veliko ni skupo...

Mrežica svake triodne sekcije je posebnim gridstoperom spojena, a zajednički katodni otpor je 2,2K/15W. Napajanje na 6n6p 250V, otpor za rasprezanje prema ecc88 4,7K/2W.

Jedno nacelno pitanje: Kad stavljamo cijevi u paralelu, nije li bolje da svaka cijev ima svoj katodni otpornik, nego da je zajednicki? Jer tesko da su obje (polovice) cijevi bas jednake... Kakve su tu preporuke znalaca?

[harkonen]

A zašto ti misliš da 6c33 nije dobar za slušalice, molit' ću lijepo?
Jel' čovjek pitao što mu preporučam? Pa sam mu i preporučio....
Jel to high-end u pojačalima za slušalice? Apsolutno.

A kod paralele, radi se o katodnom sljedilu pa je za izjednačavanje tih malih razlika u triodnim sekcijama
dovoljno staviti jedan veliki katodni (2,2K) i od njega kond prema izlazu, a iz te točke prema katodama po
100-150ohm otpore. Pad napona na njima će poslužiti za mjerenje statičnih uvjeta, a i izjednačit' će fine
razlike između sekcija....

No, opet se nije ni spomenulo pitanje varijante sa katodnim autotrafoom. A toliko toga omogućuje.

[fixxxer]

... No, opet se nije ni spomenulo pitanje varijante sa katodnim autotrafoom. A toliko toga omogućuje...

Pucaj, cekamo

[Edison]

A zašto ti misliš da 6c33 nije dobar za slušalice, molit' ću lijepo?
Jel' čovjek pitao što mu preporučam? Pa sam mu i preporučio....
Jel to high-end u pojačalima za slušalice? Apsolutno.

Pa takvo pojacalo trosi brat bratu oko 210VA. A da se napraviti i sasvim solidno pojacalo za slusalice koje trosi 10VA. Ako to prebacimo na analogiju kod automobila, prosjecan trosi oko 8 litara na 100km, a ovaj sa 6c33 bi trosio oko 170 litara na 100km. Najbolje da ga prati cisterna...
Ali istina, posto je to high-end onda nema zamjerke. U tom high-endu zna se naci svakakvih cudesa...

No, opet se nije ni spomenulo pitanje varijante sa katodnim autotrafoom. A toliko toga omogućuje.

Pa nemamo tih autotransformatora, a nije red nesto improvizirati kad ciljamo na high-end...
Ja sam svugdje trazio te transformatore, cak i u trgovini auto dijelova, ali nemaju...

[harkonen]

Danas se svi nešto šegače. Veseli neki dan. Baš dobro, dobro...
Što se autotrafoa tiče, u onoj temi s njim sam dao svoje iskustvo i mjerenja te savjetovao probu
i eksperiment, čisto radi vašeg iskustva.
Tko neće i ne zanima ga - ne mora....
Uvijek možete namotati autotrafo po svim pravilima ako vam se ono što čujete svidi, i onda
možemo i dati neke nove sheme za njegovu uporabu.
Tko je bio u Umagu taj ga je čuo na djelu, a trenutno ga sluša Hiawatta na svojim Fostex hornama
pa možete i njega kontaktirati za mišljenje.

A analogija sa autima, ja se vozim u sredstvu koje troši 5,5 na 100l, ali ne kažem da je to high-end.
Neki moj pojam high-enda u autima Jaguar XJ6 sa 4,2L troši više (zašto ima dva rezervoara,hm?), ali tko pita
koliko takav auto troši. Tako je i sa ovim. Da li je bitno koliko prašimo da bismo dobili tih par mW.
Ih, ta 'mante ! Pa ne furamo se na T klasu......
Cure padaju samo na Spitzenklasse, vorzugsweise der A Klasse.

[fixxxer]

Ok, kakav bi bio konkretno potreban za probu u ovom slucaju?

[harkonen]

Autotrafo treba imati što manji ohmski otpor na "sekundaru" kako bi DC komponenta uzrokovana prolaskom
struje kroz namot bila što manja ukoliko ne želimo imati kondenzator prema izlazu, a prema slušnoj razlici
obe varijante - ne želimo ga.
Ukoliko bi htio probati autotrafo u katodi 6S19p za pogon 32-ohmskih slušalica, isti bi morao imati odnos
primara i sekundara minimalno 2:1 da zadovoljimo impedanciju, a optimalno 3,5:1 npr. 350 namotaja primara
i 100 namotaja sekundara da imamo i najmanja izobličenja.
Točan broj namotaja ovisi o jezgri i paketu. Moramo staviti i zračni raspor u skladu sa jezgrom koju koristimo
(0.4*sqrt(površina jezgre )/4), a sekundar treba namotati u dva sloja i spojiti paralelno.
Kako o autotransformatorima u ovoj primjeni nema skoro pa ništa literature niti primjera, morao sam pribjeći eksperimentima sa trafoom koji je imao napravljene izvode omjera 10:1 pa do 1:1 i mjerenjima došao do
optimalnih odnosa po distorziji i frekventnoj karakteristici koji kažu da je katodna impedancija autotrafoa
oko 4-5x manja od potrebne analogne anodne impedancije unutar iste radne linije.
Ako si pročitao post u temi o katodnom autotrafou, vidio si da takav spoj traži i veliku pobudu, ali sa bypass
kondom i ecc88 je može dati dovoljno za ove potrebe.