Kaligula je napisao/la:Dapaće, stavi da vidim. To vjerovatno radi kao neki limiter napona.
Pa evo ga. Nije to bas limiter nego sklop za automatsko ukljucivanje i iskljucivanje bleeder otpornika u zavisnosti od struje potrosaca. Kako mozes vidit sa sheme, triba ti jedan mosfet za 500 ili vise volti (npr IRF830), jedan NPN tranzistor sa malo vecim hfe (npr nesto ka BC447), jedna zenerica i pokoji otpornik.
Sklop dela tako da se odma po ukljucenju otvori mosfet i time spoji bleeder otpornik ka opterecenje ispravljaca. Ajmo pretpostavit da si ukljucil i amp a da su cijevi jos mrzle. Bleeder ce u tim trenucima pravit dovoljno opterecenje ispravljacu pa napon nece pric deklarirani maksimum za elke. U tim trenucima je tranzistor zatvoren i ponasa se ka da ga nima.
Kako se cijev pocinje grijat, tako pocinje rast i struja kroz nju a time raste i pad napona na katodnom otporniku pa kad on prijedje prag koji diktira zenerica dolazi do otvaranja tranzistora. Kad se tranzistor otvoril on prakticno kratkospaja gate mosfeta na masu i o mosfet se zatvara pa se bleeder automatski iskljucuje. A on vise i nije potriban jer je u tom trenutku struja kroz cijev dovoljna da toliko optereti ispravljac da vise nima opasnosti za elke.
Kod gasenja ampa ce se bleeder virovatno nakratko ukljucit ca je vrlo povoljno jer ce ubrzat praznjenje elka. A i ako u toku rada dojde iz bilo kojeg razloga do prekida struje kroz lampu, blider ce se automatski ukljucit i sacuvat elke.
Da sad ne gren u datashhet od mosfeta, dat cu ti upute kako se racunaju kompnente ovog sklopica. A i veceras mi se uopce ne da gledat brojke.
Prvo racunas djelitelj napona R1 i R2 tako da struja kroz njega bude nekih 1mA pri maksimalno dozvoljenom naponu ispravljaca (koga cemo uzet da ovdi bude 380 do 390V). Prakticno dilis taj napon sa 1mA i time dobijes da R1 reiba bit 390K. Iz datasheeta za odabrani mosfet vidis koliko mu triba prednapona na gateu da sigurno provede trazenu struju (to ce bit nekih 2 do 3V, zavisno od odabranog mosfeta) i na bazi tog podatka i onih 1mA izracunas vridnost otpornika R2. A tu trazenu struju kroz bleeder ce ti rec PSUD i ona triba bit tolika da ispravljac njome opterecen daje tih 380 do 390V. Kad je tako dobijes onda iz tih 380V i nje izracunas vridnost bleeder otpornika i njegovu potribnu disipaciju. Sama dozvoljena disipacija otpornika moze bit puno manja od ovako izracunate jer ce on delat samo dok cijev ne pocne provodit (ili dok se ne sitis da si zaboravija opteretit ispravljac

Istu tu struju koju ti je rekal PSUD pomnozis sa katodnim otpornikom i dobijes koliki ce pri njoj bit pad napona na njemu. Od tog pada napona oduzmes 0,6 do 1V i taj rezultat ti kaze za koliko volti triba bit zenerica Z. To ca si dobil zaokruzis na prvu standardnu vecu vridnost zenerice i to je to. Otpornike R2 i R4 ne triba proracunavat. Oni su strujni limiteri za struju baze i mogu bit od 5 do 10K svaki. Tako da struja baze ni pri punom padu napona na katodnom otporniku nece uc u opasne granice a te relativno male vridnosti otpornika R2 i R4 ce osigurat da tranzistor ode duboko u zasicenje odma cim zenerica pocne provodit i time sigurno iskljuci mosfet.
Elko C sluzi samo da ugusi eventualnu pulsaciju napona na katodnom otporniku (ako je npr katodni elko malo manji a uletila je slucajno neka infrazvucna frekvencija) i time sprici da dojde do eventualnog nekontroliranog ukljucenja mosfeta. Taj elko ne triba bit nista preveliko, 47 do 100uF ce bit potpuno u redu.
Sklop je zgodan jer pruza vrlo dobru automatsku zastitu neopterecenog ispravljaca a pri tome ne triba razbijat glavu di montirat visokovatni bleeder otpornik. On moze bit slobodno ispod sasije jer za to relativno kratko vrime koliko ce bit ukljucen nece moc razvit neku znacajnu temperaturu unutar sasije.
Virujen da ces po ovome lako izracunat vridnosti komponenti a ako slucajno ca zapne, lako cemo to sutra zajedno