SE - SIPP amp

[harkonen]

....... a kakav je zvuk u hifiju u trijodi?

Ha, još tražimo nevinu žrtvu!
Ustvari, imamo je, u fazi "omekšavanja" smo.....

[davorin]

Triodni spoj sa GU50 nisam probao, ali odlično radi u PP-UL-spoju (UL-tap=25%, zapravo posebni namotaji u izlaznom trafu za G2; Ua=720V, Ug2=360V, Raa=7kOhma, Pout~80W; Local-FB~6dB, Global-FB~6dB), bolje i jače od KT88 i 6550A koje sam također probao uz iste radne uvjete. Triodni spoj je u planu za probu (namotao sam posebno izlazne transformatore!), ali nikako uhvatiti vremena za to! Prije 30-ak godina sam napravio SE-ClassA(pentodni spoj) pojačalo za gitaru (18W) sa LS50, koje je godinama odlično radilo.

[harkonen]

S obzirom da se radi o UL spoju, ovih 80W je predobar rezultat. Predobar.
Kakva je stabilnost tog ampa bez globalne povratne veze? Pretpostavljam i da se rabi Shade (anoda-anoda)?
Ako da, koliko Vam utječe na subjektivan osjećaj "dinamike" u reprodukciji te detaljnost višeg spektra?
G2 poseban namotaj - znači spojen je na U+ i vodi paralelno primarnim namotajima samo na g2?
Prednosti u odnosu na klasičan pristup?
I još jedna sitnica - da li je taj amp u dužem pogonu i kakva Vam je trajnost GU50 praktično?

[davorin]

Stabilnost je odlična i bez povratne veze (Shade+OverAll), ali UL namotaj nema uobičajenih 40% namotaja anodnog namotaja, pa je i izlazna snaga veća od one sa uobičajenim spojem (radna točka je više pomaknuta ka pentodnom režimu).
Trafo ima namotaj(e) za G2 smještene između anodnih namotaja, koji se spajaju na niži napon (1/2 anodnog). Nisam osjetio poseban nedostatak dinamike (koji se osjeti kad se GFB poveća na >10-12dB!). Prednost takvog spoja je dobivanje veće snage zbog mogućnosti da anodni napon podigne na nivo koji G2 ne može izdržati. Rezultat je prilična trajnost (pojačalo-a redi već ~3 godine u disko klubu; pogoni srednje+visoke grupe zvučnika), ali mana je prilično kompliciran izlazni trafo.

[bepone]

Triodni spoj sa GU50 nisam probao, ali odlično radi u PP-UL-spoju (UL-tap=25%, zapravo posebni namotaji u izlaznom trafu za G2; Ua=720V, Ug2=360V, Raa=7kOhma, Pout~80W; Local-FB~6dB, Global-FB~6dB), bolje i jače od KT88 i 6550A koje sam također probao uz iste radne uvjete. Triodni spoj je u planu za probu (namotao sam posebno izlazne transformatore!), ali nikako uhvatiti vremena za to! Prije 30-ak godina sam napravio SE-ClassA(pentodni spoj) pojačalo za gitaru (18W) sa LS50, koje je godinama odlično radilo.

doublerom napajati g2 i anod, takav iman i ja plan.. za bass amp 200W , izlazni bi trebao biti na toroidu 300W jezgre ako mi neki krivi proracun ne unisti plan akcije!

vezano za UL. je li postoji kakva globalna smjernica po kojoj se pretpostavlja koliki mora biti %-tak za UL izvod za odredjeni tip lampi?
inace dosad nisam cuo UL amp koji je imao fini zvuk kao trioda, se more to kako postic? (UL zvuk sadrzava vise viseg harm spektra i nekako mi ne pase)

[davorin]

izlazni bi trebao biti na toroidu 300W jezgre

Nekad, kad su bas gitaristi koristili bas gitare sa 4 žice i gdje je najniža prijenosna frekvencija bila 40Hz(41) ili ton "e", bi jezgra 300W-nog mrežnog trafa bila dovoljna za 200W-ni izlazni trafo, ali danas kada se koriste bas gitare sa 5 ili 6 žica i najniži ton je "h"(iz prve oktave, a često i niži zbog uobičajenog sviranja na instrumentima koji imaju "spušteni štim" za 1 ili 2 tona!), treba možda pokušati sa većim jezgrama.
Trenutno radim pojačalo za bas gitaru od 300W (10xPL504; protufaza; pentodni spoj), a izlazni trafo sam namotao na 4x"C" jezgri koja je služila u mrežnom transformatoru od 880VA.

vezano za UL. je li postoji kakva globalna smjernica po kojoj se pretpostavlja koliki mora biti %-tak za UL izvod za odredjeni tip lampi?
inace dosad nisam cuo UL amp koji je imao fini zvuk kao trioda, se more to kako postic? (UL zvuk sadrzava vise viseg harm spektra i nekako mi ne pase)

Sam tip tona iz UL-spojeva, barem za mene, mi nije toliko smetao, kao "kompresijski" efekt koji se njime dobije. Teorijski gledano UL spoj nije samo pomak iz spoja pentode u spoj triode, već je to spoj sa snažnom internom negativnom povratnom vezom koji ima utjecaja na dinamička izobličenja više nego na harmonijska i intermodulacijska. Pametnom upotrebom korekcije propusne karakteristike u predstupnjevima, te umjerenom upotrebom lokalne i globalne povratne veze se mogu harmonijska i intermodulacijska izobličenja svesti na uhu prihvatljiv nivo, ali se utjecaj na dinamiku može smanjiti samo korištenjem manjeg postotka UL spoja od onog koji je idealan za smanjenje unutrašnjeg otpora.
UL-spoj je svakako kompromis da se iskoristi mogućnost dobijanja veće korisnosti i lakše pobude pentode uz unutrašnji otpor triode, pa će biti jako teško s njime dobiti "triodni" zvuk.

[harkonen]

Kad smo već kod UL izvoda, posebnih namotaja, kombinacija povratne veze...... da li je netko probao
(a nekako si mislim, gdin davorin, da vi možda i jeste) katodnu povratnu vezu preko namotaja na izlaznom trafou koji se spajaju u katode izlaznih lampi, kao i spojeve "super pentode" i "super triode" na izlaznom trafou, gdje se recimo g2 jedne lampe spaja na UL izvod druge lampe i obratno? Čitam da ljudi dobiju zaista zanimljive rezultate, no nikako da se sjetim
kad se nađe malo vremena ovo i probati u praksi, pa da vidimo da li rezultati i jesu tako baš "zanimljivi"?

Primjer spomenutih spojeva:
http://www.audio-talk.co.uk/fiultra/KIS ... 20Jute.htm

[bepone]

ojla davorin fala na odgovoru! koliko ce bit tesko cudo sa PLkama i takvim trafoima? ja isao na toroide da to uspijem zatuc na nesto manje od 17 kg.. za razliku od ampega koji su oko cetrdesetak

[davorin]

ojla davorin fala na odgovoru! koliko ce bit tesko cudo sa PLkama i takvim trafoima? ja isao na toroide da to uspijem zatuc na nesto manje od 17 kg.. za razliku od ampega koji su oko cetrdesetak

Jako puno! Mrežni trafo je od EI-150 limova (60mm paket!), a i 19"x4H-rack je prilično težak!

Kad smo već kod UL izvoda, posebnih namotaja, kombinacija povratne veze...... da li je netko probao
(a nekako si mislim, gdin davorin, da vi možda i jeste) katodnu povratnu vezu preko namotaja na izlaznom trafou koji se spajaju u katode izlaznih lampi, kao i spojeve "super pentode" i "super triode" na izlaznom trafou, gdje se recimo g2 jedne lampe spaja na UL izvod druge lampe i obratno? Čitam da ljudi dobiju zaista zanimljive rezultate, no nikako da se sjetim
kad se nađe malo vremena ovo i probati u praksi, pa da vidimo da li rezultati i jesu tako baš "zanimljivi"?

Svašta sam probao, ali komplicirani izlazni transformatori ne dozvoljavaju previše eksperimenata. Najbolje rezultate daju bifilarno ili trifilarno motani transformatori, ali zadnje takve sam motao još prije rata! Posebni UL-namoti, smješteni unutar anodnih namota, su već dovoljno komplicirani za izvedbu. Namotaj za dodatnu katodnu spregu je najbolje namotati bifilarno sa anodnim, ali probojna čvrstoća lak žica koje imam ne dozvoljava velike napone napajanja, a time je i dobivena snaga manja. Katodne namote sa puno manjim brojem zavoja u odnosu na anodne, bolje je izvesti kao "bez-energetske", odnosno na njih spojiti katodne kondenzatore (kod automatskog prednapona), ili na te namote spojiti katodu pobudnih elektronki (naravno uz dobro proračunate odnose broja zavoja). Zadnji susret sam imao kod prepravke (zapravo gotovo ponovne izrade) Nestorovićevih monoblokova NA1, koji imaju komplicirani izlazni trafo sa dvostrukim kvadrifilarnim namotima, sekundarima od 4 i 8 Ohma i dvostrukim tercijarnim namotom za povratnu vezu. Originalno pojačalo ima 2x6KD6 elektronke u izlazu koje su zbog rada na granici svojih mogućnosti kratko trajale, ali ja sam spojio 6x807, potpuno izbacio postojeću pobudu na tiskanoj ploči, i ubacio novu sa 12AY7 i 2x6CG7. Izlazna snaga je bila oko 150-180W, a iste elektronke rade i danas (~4 godine). Kvalitet tona je izuzetan, ali svjestan sam da to zahvaljujem prvenstveno neponovljivom izlaznom trafu kojeg je gotovo nemoguće namotati u samogradnji.

[harkonen]

Vrlo dobro,
vjerujem da je vizualno (pretpostavljam da je Ua>500V) i sonično bolje
i od originala.... Isto tako je zanimljivo da je gdin Nestorović ovim trafoima
malo odmaknuo svoja "rana" promišljanja o uskoj potrebnoj širini frek. pojasa...