pinco je napisao/la:zbotic je napisao/la:Moja Theta je odlično radila sa regulatorom koji je sličan onom iz prvog posta. Provjeri jesu li zenerice na optimalnom biasu (cca 10-15mA, pogledaj u datasheetu).
Zenerice imaju 4mA sa BF245A, moglo bi se dignit struju ako stavin 245B, zenerice su 27V, 22V i 20V 500mW, Ilimzn kaže da je neki minimum struje za zenericu kod koje ima 10-25% max disipacije, znaći negdi između 80 i 110mW šta bi tribalo bit u tin granicama, mada nepita jist da se poveća struja radi svake sigurnosti.... drago mi je da si ima dobra iskustva, ovo je stvarno jednostavno,ja san slićnu semu ima u PSU od eadampa, samo sa bjt i super radi.
Negdi san gleda da se P-tip stavi na pozitivnu granu, a N-tip na negativnu, jel ima ko kakva saznanja šta se dobiva sa time?
Ako pitas za P kanalni JFET, nepotrebno i skupo. Time se ne dobiva bas nista, JFET strujni izvor je u principu sklop s 2 izvoda, i sve sto treba zadovoljiti je ispravna polarizacija.
S BF245A ne mozes uvijek racunati s 4mA. U svakoj grupi (A, B, C) odstupanja Idss su 1:2 tako da ti treba mala selekcija. BF245 nisu skupi, kupis 10, odaberes par slicnih i to je to, ostale imas za drugi put.
Optimalna struja zenerice se donekle razlikuje medju proizvodjacima, tipovima i naponima, a primarno je vezana za maksimalnu disipaciju. Kod regulatora kakav je dat na shemi u prvom postu cak se moze maloi pristediti s strujom iako napon nece biti optimalno stabilan (tu govorim u dugorocnom smislu, tj. s temperaturom i ulaznim naponom) i imati minimalni shum, jer iza toga slijedi dodatni RC filter koji to poprilicno pofiltrira. Uz to, MOSFET ima manju strminu nego BJT pa mu je i unutrasnji otpor veci, pogotovo na strujama koje su puno manje od reda velicine maksimalne struje, sto ce reci da ce mu izlazni napon puno vise ovisiti o opterecenju (*), no ako napajaju stupanj u A klasi, struja je relativno konstantna pa to nece biti veliki prolem. Ipak, treba korektno dimenzionirati MOSFET tako da se pri zeljenoj struji nalazi u podrucju rada s Vgs debelo iznad napona praga (kod napona praga je strmina najmanja i unutrasnji otpor najveci a situacija je sve bolja cim se struja povecava cime je potreban Vgs sve veci, tj. sve visi u odnosu na napon praga. Tipican napon praga je oko 3V, a radni Vgs bi trebao biti bar cca 0.5V vise. U tom podrucju blizu napona praga MOSFET se po karakteristici strmine ponasa slicnije bipolarcima, dakle strmina vrlo brzo raste, a zatim se stabilizira u linearan rast s porastom struje, i na znatno manjim vrijednostima u odnosu na bipolarce. Idealno bi struja kroz MOSFET morala biti barem na pocetku tog 'linearnog' podrucja.
Osim toga na shemi ima visak dijelova. Nepotrebno je GS stititi s svije antiserijski spojene zenerice s obzirom da nikad ne treba biti negativan. Jedna zenerica je sasvim dosta.
(*) Radi ovakve karakteristike je MOSFET izmedju ostalog zahvalniji za visokonaponske regulatore, jer je u odnosu na izlazni napon varijacija s opterecenjem manja. Tipicno ta varijacija moze biti reda velicine 1V, sto je svakako neupotrebljivo ako radimo 5V regulator, ali nije neki problem za 300V. Osim toga, MOSFET-i nemaju sekundarni proboj, sto je prilican problem kod inicijalnog punjenja izlaznog elektrolita. Klasicni visokonaponski bipolarci se u tom trenu jako lako mogu razletiti zbog sekundarnog proboja, a oni koji su imuniji na to imaju premalo pojacanje i gornju granicnu frekvenciju za upotrebu u ovako jednostavnoj shemi.