sstrsat je napisao/la:Tamo di vec koristim globalnu povratnu vezu, uvik joj nastojin dat cim manje "sporednih poslova".
Ovo bi bez problema proglasio prvim zakonom u primjeni NPV, a broj konstrukcija u kojima taj zakon nije postovan je upravo nevjerojatan. Po tom pitanju stvarno ne bi trebalo biti dilema, mogu se samo sloziti.
Brujanje nije bilo cujno mada se slazem da pri vecim amplitudama (kad i ripple ispravljaca postaje veci) sigurno dolazi do odredjene modulacije VAS-a.
Iako je princip isti, da malo pojasnim zasto sam stavio opasku na mjesto spajanja VAS-a - brujanje je ovdje minorni problem i generalno ga razne forme NPV uspjesno otklone, kao i kakvo rasprezanje lokalnog napajanja. Puno veci problem je intermodulacija, ali ne s 100Hz od ispravljanja, vec s visim harmonicima te frekvencije, koji se pojavljuju radi pilastog valnog oblika valovitosti napajanja, koji je jos tome moduliran izlaznom strujom. Iako su te frekvencije znacajno manje zastupljene u valovitosti, problem je sto s povecanjem frekvencije pada raspolozivo pojacanje stupnjeva u pojacalu, i time i sposobnost NPV da korigira njihov uticaj. Kod intermodulacije moguce je da obje intermodulirane frekvencije budu van cujnog podrucja ali je jedan od dva produkta intermodulacije unutar cujnog podrucja, kompletno nevezan harmonicki na bilo koji od osnovnih signala. Ovo je jedna opd vecih zamki postizanja PSRR-a pomocu NPV i ono gore prvo pravilo je tu od presudne vaznosti.
Ali to je i tako stvar do koje dolazi kod doslovno svih protutaktnih pojacala u klasi AB koja nisu opremljena stabiliziranim napajanjem. Neka se niki ne zavarava da ce cak i 100% simetricna shema dovest do skroz potpunog ponistavanja tih efekata. Elementi nikad nisu bas potpuno jednaki u svim parametrima, pogotovo se ne moze govorit o 100% apsolutnoj jednakosti NPN i PNP tranzistora iz komplementarnog para.
To nas pomalo dovodi do toga da je za amp u klasi AB neophodno stavit stabiliirano napajanje ako se oce izvuc apsolutni maksimum koji se moze iz nje dobit i o tome ce u ovoj temi bit jos puno govora.
Ovo bi mogao slobodno biti korolar onom prvom pravilu o NPV gore. Doduse, mislim da nije potrebno kompletno stabilizirati napajanje pojacala, no svakako je pozeljno, a usudio bi se reci i potrebno, barem filtrirati napajanje svih stupnjeva osim izlaznog. Ovo ipak treba uzeti s dozom rezerve jer se tocna preporuka moze dati tek kada se zna topologija cijelog pojacala - u jednoj drugoj temi su spomenuti VFET-i i potreba za stabilizacijom napajanja izlaznog slijedila s njima, primjerice. No, generalno, pojacala koja su koncipirana kao naponsko pojacanje spojeno na slijedilo, trebala bi imati u najmanju ruku filtrirano napajanje stupnjeva naponskog pojacanja. Tu jos treba reci da nekad filtriranje nije ocigledno - npr. kaskoda je jedna forma stabilizacije napajanja za jednostavniji sklop s pojacanjem.
Ovdje se vodimo jednostavnom logikom - lakse je otkloniti smetnje iz napajanja nego projektirati sklop pojacala koji ce biti potpuno otporanna njih. U stvarnosti se naravno radi i jedno i drugo, jer je do neke mjere otpornost na smetnje u napajanje relativno lako postici, a s druge strane nije jednostavno napraviti odlican stabilizator ili filter napajanja.
Stabilizirana napajanja stupnjeva naponskog pojacanja, uz pravilan odabir topologije za te stupnjeve, cesto ima dodatne benificije, npr. kontroliran clipping. U vecini klasicnih jednostavnih konstrukcija, pojacalo se kod clippinga 'zakuca' do blizu jednog od napajanja - ali, kako je to napajanje valovito, tako u tom trenutku na izlazu pojacala dobivamo upravo tu valovitost umjesto izlaznog signala, ili barem odrezanog izlaznog signala - definitivno signal koji nikad tamo nije bio niti ima veze s ulaznim signalom. Pazljivim odabirom iznosa napona napajanja stupnjeva naponskog pojacanja, osigurava se da ti stupnjevi odu u clipping prije nego se dosegne minimum napona napajanja, tj. da se clipping desava malo ispod 'pile' valovitosti. Topologijom stupnjeva se osigurava da je clipping korektan, bez 'lijepljenja' ili inverzije.
OK, u praksi malo koji AB amp ima stabilizirano napajanje jer se najcesce na tome stedi a bez stabilizacije su i dimenzije ampa i generirana toplina ipak manji nego sa njom. I mada se uz dovoljno velike ispravljacke elke (naravno zobelirane ili barem bypassirane) dobijaju odlicni rezultati, stabilizacija ipak pruza jos vise u ukupnim rezultatima. Ali cu opet naglasit, ne bilo kakva. I stabilizator je aktivni sklop pa isto ka i amp tako i on moze pokazat tendencije RF samooscilacijama koje se u slucaju da su sporadicne i ovisne o random faktorima dosta tesko detektiraju ali zato imaju itekakav uticaj na zvucne rezultate.
Ki nije siguran da ce moc besprijekorno izvest stabilizator bolje mu je da se drzi samo elka.
Sve na mjestu osim jednog detalja - zapravo, u velikoj vecini slucajeva (ako se radi o serijskom stabilizatoru), nema nikakvog povecanja disipacije, samo se dijeli na dva aktivna elementa - stabilizator i izlazni tranzistor (koje god da je vrste). U jednoj interpretaciji bi se moglo reci da dolazi do odredjenog gubitka snage, no to se odnosi samo na snagu u pikovima, za kontinuirani izaz nema razlike, s obzirom da treba izbjeci clipping. Onaj dio razlike napona izmedju valovitog napajanja i maksimalne amplitude izlaznog signala prije clippinga u situaciji sa serijskim stabilizatorom, pojede stabilizator, dok bez njega to mora napraviti izlazni tranzistor. Teoretski, sve ostaje ekvivalentno, u praksi ipak postoji manji dodatni gubitak jer elementi nisu savrseni. Jedna zgodna varijanta za ovo izvesti je modificirani mnozac kapaciteta, koji se moze izvesti tako da prati napon na ispravljacu, tako da uvijek osigurava maksimum cistog napona napajanja za izlazne stupnjeve. U tom slucaju nema gubitka snage u peak-u.
S druge strane, serijski stabilizator nije idealan za pogon pojacala, no kod vecine PP pojacala dio njegove uloge ionako preuzimaju sami izlazni tranzistori. Ova diskusija gore se naravno NE odnosi na shunt stabilizatore - iako i tu ima izuzetaka, npr. kod pojacala u klasi A. Ipak, tu vrstu stabilizatora je u konstrukciji u klasi AB ipak pametnije primijeniti samo za stupnjeve s naponskim pojacanjem.
Na kraju treba reci jos i ovo - jednostavnost itekako ima svoje prednosti. Najobicniji RC filter, makar prakticki po definiciji podrazumijeva elektrolitski kondenzator (o cijim se kvalitetama vode beskonacne rasprave) cesto daje najbolje rezultate, i to ne samo s obzirom na ulozen novac. Puno je lakse odabrati dovoljno dobar elektrolit, nego konstruirati dovoljno dobar stabilizator.
A sad cu rec i nec ca je mnogima malo bogohulno (mada za to i nima nekih razloga). Kako su va danasnje vrime SMPS izvori napajanja pali na smisne cijene a nude sve vece snage iz smisnih dimenzija kutijica nima nikakvog razloga da se oni ne koriste za napajanje AB ampa. Svi oni imaju internu stabilizaciju napona tako da su varijacije izmenju nulte potrosnje i pune potrosnje prakticno zanemarive i uglavnom se svode na podosta ispod 100mV. A taj "bauk" kod SMPS napajanja (generirane RF smetnje) vise i ni bauk. Danas je ustvari jako tesko i nac SMPS koji dela na ispod parsto kHz-a a neki su vec preskocili i MHz tako da filtracija tih smetnji nije nikakav problem. Isto ka i dodatna filtracija DC izlaza ako se bas zeli.
SMPS-i s power factor korekcijom ako su kvalitetno izvedeni, mogu biti gotovo idealno napajanje za pojacala, dapace, cak su im kvalitete irazenije kod pojacala u klasi A, upravo radi minimiziranja gubitaka. Uz to su puno humanija sto se tice generiranja smetnji u mrezi. No, treba voditi racuna da nisu svi SMPS-i isti, a sto je u crnoj kutiji je ponekad nemoguce znati (unaprijed, ili cak nikako, ovisno o izvedbi). U svakom slucaju u audio svrhe su prvi put koristeni u drugoj polovici sedamdesetih proslog stoljeca, iz osobnog iskutva mogu reci da to moze itekako dobro raditi. U svakom slucaju, to j ejedno podrucje koje svakako treba istraziti, jedino sto se raspolozive kutijice mijenjaju ko donji vesh, pa je na zalost nezgodno kad pronadjes nesto sto odlicno radi, a onda vise to ne mozes nabaviti jer se vise ne proizvodi...