Postao/la ilimzn » 02 srp 2013, 17:53
PRatio sam te teme jos na pocetku. Zanimljiva je usporedba s Hiraga pojacalima (20W klasa A recimo).
Ovdje ima par detalja koji su 'malo cudni'. Recimo, uporaba CCS-a za postavljanje radnih tocaka ulaznih tranzistora je poprilicno nepotrebna jer su isti na kraju za AC vezani na masu preko kondenzatora C5, C6. Sasvim dovoljno je originalno rijesenje s zener diodama i otporima, s obzirom da je zener potreban za stabilizaciju struje ktoz emiterski otpor. Teoretski se postize pojacanje pribliznije odnosu otpora R15/R13 (i R14/R12) ali to su zaista detalji s obzirom da R12 i R13 moraju biti niske vrijednosti. Ovako je samo dodana komplikacija. Uz to, trimer od 1k je spojen tako da je struja kroz gornji CCS teoretski 'beskonacna' jer je moguce B-E otpor Q6 dovest do nule. Pametnije bi bilo otpor R10 (680 ohma) umetnuti tamo gdje je sad spoj klizaca i gornje strane trimera.
Ako b i se vec negdje kompliciralo, bilo bi zanimljivije umjesto jednostave serije diode i otpora (D2 R7) staviti stabilizator napona (cim jednostavniji) ili mnozac kapaciteta. Nisu oznacena napajanja, dolaze na spoj osiguraca i diode. Ostalo je sve manje-vise klasika...
Ovo ce pojacalo najbolje raditi s cim manjim impedancijama prethodnog stupnja a izoblicenje donekle pogorsava R17, koji bi idealno trebao biti cim manji. To je zajednicki problem svih ovakvih topologija jer je potrebna relativno velika struja u ulaznim tranzistorima, kako bi slijedeci stupanj bio cim linearniji, ali buduci da su ulazni PNP i NPN ttanzistori po prirodi stvari neidealan par, ne dolazi do potpunog ponistavanja ni ulazne struje (od kuda ce poticati vecina preostalog DC offseta) ni nelinearnosti, a ulazna je impedancija relativno mala. Buduci da je nelinearna, potrebno je u seriju s njom dodavati cim manji otpor kako se ne bi kreiralo nelinearno dijelilo ulaznog signala koje samo po sebi proizvodi izoblicenja prije nego signal uopce bude pojacan. Situacija je popravljena emiterskom degeneracijom, no preveliki R12/R13 povecavaju shum i smanjuju OLG premda povecavaju linearnost. Kvaliteta C5 i C6 je prilicno kriticna. U vezi s time ovakva topologija ima jos jedan manji problem, a to j emasa. Spoj C5 i C6 koji je ovdje na masi je zapravo invertirajuci ulaz pojacala, pa je ta masa zapravo signal ground, no u njoj je prilicno veca struja generirana izlazom nego kod klasicnih topologija, radi potrebe a niskim vrijednostima otpora u povratnoj vezi. Na to treba pripaziti kod projektiranja plocice. Jos jedna zanimljivost koja potencijalno moze poboljsati karakteristike ali zahtijeva vrlo malo komloeksniju izvedbu Vbe multiplikatora - LAPT izlazni tranzistori se mogu korsititi i bez emiterskih otpora ako se rabi samo jedan par, provjereno za Sanken izlaze...