GainWire-mk2

[sstrsat]

Kad si rekao da je izlazno pojacalo tipicno DC vezano za mene je to cudno. Vecina poluvodickih pojacala ima kondenzator na ulazu a koliko se sjecam i s cijevnim je slicno. Naravno neka egzoticna pojacala su DC, kazu da kondenzator unistava zvuk(ja nikad nisam mogao to otkriti slusajuci naravno ako nije upotrijebljen nekakav vrlo los tip kondenzatora).

Puno njih nazalost pate od tih predrasuda prema veznim kondenzatorima i izostavljaju ih u uvirenju da je tako "bolje" pa sam uglavnom zato upotribil taj izraz "tipicno pojacalo"

[ilimzn]

Postoji nekoliko mehanizama kojima kondenzatori zaista i mogu pokvariti signal, i u tome su inace najbolji elektrolitski kondenzatori. No, u silnoj zelji raznih audiofila da ih izbace ili barem zamijene folijskim kondenzatorima, i tu se znaju uhvatiti u neke od tih mehanizama, koliko god folijski kondenzatori bili u tom pogledu bolji od elektrolita.

[dadod]

Ova versija lineampa mi se najvise svidja. Ima vrlo malu potrosnju, manje od 2W, nisko izoblicenje, manje od 1ppm kod 20kHz i 2V izlaza. Koristim novi izlazni buffer za koji nisam sasvim siguran kako radi(da li je netko vidio nesto slicno) ali unosi vrlo malo izoblicenja na izoblicenje samog current conveyora koji sam je vrlo osjetljiv na opterecenje pa je izlazni buffer vazan da bi se ovaj princim uopce mokao koristiti. Cijeli lineamp koristi samo BC550/560 transistore i mogao bi se izvesti na jednoj stampanoj plocici, relativno maloj, za regulaciju pojacanja se moze koristiti recimo ovaj step atenuator http://www.ebay.com/itm/Valab-23-Step-A ... 460d2fa378

prva slika je FFT 20kHz i tu se dobro vidi shema



druga slika je pojacanje, vidi se kompenzacija(C3) da bi se izbjegla osjetljivost na kapacitet kabela, ovdje je simulirano s 1nF(C1). R19 sluzi za istu svrhu i izlazni otpor je oko 110 ohma



slijedeca slika je šum kod punog pojacanja



a ova je kod pojacanja od -25dB, vidi se da sum pada kako se pojacanje smanjuje tako da odnos signal sum se ne pogorsava kod smanjenja volumena



Volio bih cuti komentare, mozda sam nesto previdio ili zeznuo.

[dadod]

Nitko nista ne komentira! Zar stvarno ne prepoznajete da je ovo jedno "genijalno" linijsko pretpojacalo? Salim se naravno.
Evo sada dvije poboljsane varijante koje koriste unaprijedjena strujna zrcala(CM) i time se dobije jos manje izoblicenje. Jedana verzija koristi vrlo jednostvan buffer dok druga ima nesto kompliciraniji i nesto manje izoblicenje na 1kHz iako ne i na 20kHz.

[dadod]

Ovo prepojacalo sam nazvao mk3 jer se bazira na mk2 samo sam uveo neke promjene. Ulazni dio umjesto dijamantnog spoja s BJTovima sada jsu JFETovi. To za neke moze biti i mana jer nije jednostavno naci originalne, mnogo je fejkova. Osim ulaza malo je preudesen izlazni buffer da moze poganjati i slusalice od 32 ohma(GRADO).
Dodan je i DC srvo pa sada nema DC offseta na izlazu i moze se koristiti bez i jednog kondenzatora na audio putu(znam i kondenzatori u napajanju na neki nacin sudjeluju). Smanjio sam napon napajanja na +-20V pa se moze operaciono pojacalo iz DC serva napajati iz istog napajanja(vrijedi za ovaj opamp, ako se koristi neki koji ide do +-15V treba smanjiti napone sa zenericama). Ovo pretpojacalo ima nesto vece izoblicenje nego mk2 ali odlican odnos harmonika(moze se vijeri na slikama) i trebalo bi zvucati odlicno, uz to je i bez globane negativne povratne veze. P1 je i dalje kontrola pojacanja pa vrijedi isti odnos signal sum kao i za mk2.

[sstrsat]

Potencijalni problem ti moze stvorit spajanje otpornika (pota) P1 preko servo opampa. Zbog nekih ocitih razloga (stabilnost) je jako pozeljno da on ide cim kracim putem na signal gnd dok je ovdi vezan tek preko servo opampa i preko njegovih ispravljaca na masu. Takva veza ce osim toga vrlo virovatno dovest i do odredjenog pogorsanja tranzijentnog odziva.
Osobno bi u ovakvu shemu ubacil jednu RC celiju sa prijelomnom frekvencijom od odoka 5 Hz izmedju dolnjeg kraja P1 i servo sistema. Neka takva prijelomna frekvencija koja je puno visa od onih na kojima radi servo ne bi smila dovest do "pumpanja" a vrlo efikasno bi uzemljila P1 vec od samog pocetka audio opsega i time ga "za signal" izolirala od serva.

[dadod]

Potencijalni problem ti moze stvorit spajanje otpornika (pota) P1 preko servo opampa. Zbog nekih ocitih razloga (stabilnost) je jako pozeljno da on ide cim kracim putem na signal gnd dok je ovdi vezan tek preko servo opampa i preko njegovih ispravljaca na masu. Takva veza ce osim toga vrlo virovatno dovest i do odredjenog pogorsanja tranzijentnog odziva.
Osobno bi u ovakvu shemu ubacil jednu RC celiju sa prijelomnom frekvencijom od odoka 5 Hz izmedju dolnjeg kraja P1 i servo sistema. Neka takva prijelomna frekvencija koja je puno visa od onih na kojima radi servo ne bi smila dovest do "pumpanja" a vrlo efikasno bi uzemljila P1 vec od samog pocetka audio opsega i time ga "za signal" izolirala od serva.

Razmisljao sam o tome. Izlazna impedancija DC serva mora biti niska na svim audio frekvencijama, dodavanje RC kombinacije na izlaz je bila i moja opcija, moram to simulirati(izlaznu impedanciju serva). Moze se povecati kondenzator u servu na 2,2 uF (vise ne smije biti jer servo prestaje raditi) i to nesto smanjuje izoblicenje na 20 HZ. Koja bi bila dobra vrijednost otpora u RC kombinaciji?

[dadod]

Mozda nesto ovako?

[sstrsat]

Nece ipak ic bas jednostavno. Naime, prepreku dodavanja takvoj RC celiji predstavlja sama osnovna ideja po kojoj si zamislil regulaciju gaina. Kod vrlo malih nivoa izlaznog signala (mali gain) poprima P1 vrlo malu vridnost pa bi kond u RC celiji moral bit jako velikog kapaciteta a to u praksi znaci elko ca i nije neko rjesenje.
Bilo bi ipak bolje da da regulacija gaina bude u klasicnom potenciometarskom spoju a ne u reostatskom kako je ovdi. Iako si se virovatno vodil idejom da ovakvim spojem izbignes frekventno nekompenzirani dilitelj (ca je u osnovi svaki pot), mala analiza pokazuje da to ovdi nima nikave prakticne prednosti. Ulazni kapacitet izlaznog bufera je izuzetno mali, jedva pokoji pikofarad, tako da bi se i sa klasicnim potenciometarskim spojem efekti nekompenziranog dilitelja poceli javljat tek iza 10-ak MHz-a pa ih mozes potpuno slobodno zanemarit. Time bis dobil da u dodatnoj RC celiji mozes koristit svega par uF (foliju) ca je puno bolje od ubacivanja elka. Ako vec zaista zelis koristit servo
Osim toga, ovakav reostatski spoj ce neminovno dovest do povecanih izoblicenja pri vrlo malom gainu zbog vrlo malog otpora opterecenja na BC550 / 560. Opet malo matematike kaze da recimo sa izvorom signala od 2Veff (recimo tipicni CDP) vec za punu pobudu standardnog izlaznog ampa (tipicno 1Veff ositljivosti) ovdi tribas umisto gaina imat atenuaciju za -6dB pa P1 poprima vridnost od svega 500 oma. To ce BC550 / 560 jos dobro podnit ali ako se pogleda recimo tiho nocno slusanje di bi tribala atenuacija od cca 25 do 30 dB onda se vidi da ce P1 morat bit postavljen na svega 50-ak oma ili cak i manje a to je vec opaki teret za te tranzistore.
Tako da bin ti predlozil da R9 povecas na recimo 2K a za P1 da stavis recimo 5K u potenciometarskom spoju i time ostvaris maksimalni gain od 2,5 puta. U tom slucaju bi RC celija izmadju P1 i serva bila npr 6,8uF / 4,7K, dakle bilo bi ju moguce izvest sa kvalitetnom folijom i time zadrzat servo a ne uc u potencijalne probleme sa stabilnosti i tranzijentnim odzivom. A kako san vec rekal, efekti nekompenziranog dilitelja ovdi ne bi imali apsolutno nikakvog prakticnog znacaja

[dadod]

Nece ipak ic bas jednostavno. Naime, prepreku dodavanja takvoj RC celiji predstavlja sama osnovna ideja po kojoj si zamislil regulaciju gaina. Kod vrlo malih nivoa izlaznog signala (mali gain) poprima P1 vrlo malu vridnost pa bi kond u RC celiji moral bit jako velikog kapaciteta a to u praksi znaci elko ca i nije neko rjesenje.
Bilo bi ipak bolje da da regulacija gaina bude u klasicnom potenciometarskom spoju a ne u reostatskom kako je ovdi. Iako si se virovatno vodil idejom da ovakvim spojem izbignes frekventno nekompenzirani dilitelj (ca je u osnovi svaki pot), mala analiza pokazuje da to ovdi nima nikave prakticne prednosti. Ulazni kapacitet izlaznog bufera je izuzetno mali, jedva pokoji pikofarad, tako da bi se i sa klasicnim potenciometarskim spojem efekti nekompenziranog dilitelja poceli javljat tek iza 10-ak MHz-a pa ih mozes potpuno slobodno zanemarit. Time bis dobil da u dodatnoj RC celiji mozes koristit svega par uF (foliju) ca je puno bolje od ubacivanja elka. Ako vec zaista zelis koristit servo
Osim toga, ovakav reostatski spoj ce neminovno dovest do povecanih izoblicenja pri vrlo malom gainu zbog vrlo malog otpora opterecenja na BC550 / 560. Opet malo matematike kaze da recimo sa izvorom signala od 2Veff (recimo tipicni CDP) vec za punu pobudu standardnog izlaznog ampa (tipicno 1Veff ositljivosti) ovdi tribas umisto gaina imat atenuaciju za -6dB pa P1 poprima vridnost od svega 500 oma. To ce BC550 / 560 jos dobro podnit ali ako se pogleda recimo tiho nocno slusanje di bi tribala atenuacija od cca 25 do 30 dB onda se vidi da ce P1 morat bit postavljen na svega 50-ak oma ili cak i manje a to je vec opaki teret za te tranzistore.
Tako da bin ti predlozil da R9 povecas na recimo 2K a za P1 da stavis recimo 5K u potenciometarskom spoju i time ostvaris maksimalni gain od 2,5 puta. U tom slucaju bi RC celija izmadju P1 i serva bila npr 6,8uF / 4,7K, dakle bilo bi ju moguce izvest sa kvalitetnom folijom i time zadrzat servo a ne uc u potencijalne probleme sa stabilnosti i tranzijentnim odzivom. A kako san vec rekal, efekti nekompenziranog dilitelja ovdi ne bi imali apsolutno nikakvog prakticnog znacaja

Prvo moramo rascistiti dvije stvari:
1. Ovaj pojacavacki stupanj je vrsta current conveyora a to znaci da je struja kroz Q6 i Q8 neovisna o vrijednodti P1 i krece se izmedju 3.5mA do 4.6mA za ulazni napon od 2Vpp. Izoblicenje pada s 0.000829% za vrijednost P1=10k na 0.000180% za vrijednost P1=50R. Nema povecanog opterecenja za BC550/560 tranzistore. P1 samo odredjuje pojacanje.
2. Otpornici R9 i P1 najvise utjecu na sum pojacavackog dijela i to sto su manji to je sum manji, ali donekle manje vrijednosti povecavaju izoblicenje pa je tu potreban kompromis. Ako umjesto da P1 spojim kao reostat koristim spoj potenciometra gubim taj odnos signa/sum koji ostaje relativno konstantan za sve vrijednosti P1, odnosno sum pojacavackog dijela kod vece atenuacije pada za isti iznos kao i pojacanje. Ako ne zelim koristiti to ocito odlicnu osobinu current conveyora onda mogu postaviti potenciometar na ulaz kao sto sam koristio u GainWire jer je lako naci kvalitene stepp potenciometre vece vrijednost nego recimo 5k, ja sam nasao najnize od 10k(naravno za neku razumnu cijenu).
By the way, namjeravam isprobati upravo te dvije stvari na GainWire koji mi svira kod kuce, DC servo prvo(GainWire ima ogo 200mV DCa na izlazu sto mi ne smeta jer izlazno pojacalo ima ulazni kondenzator, ali moram paziti kojim redoslijedom ukljucujem pre i izlazno da izbjegnem tump), anda i prebaciti regulaciju volumena na P1.