zbotic je napisao/la:ilimzn, najprije moj komentar nije nikako bio usmjeren prema tebi, a niti ja pratim što tko na forumu radi i čime se bavi. Za takvo nešto nemam vremena, a niti me zanima.
U primjerima bilo bi mi logičnije prikazati kako to izgleda pri jednakoj traženoj snazi transformatora (ne maksimalnoj), ovako mi se čini da uspoređujemo neusporedivo.
Rezultat koji mene zanima je kako izgleda filtrirani napon kada je količina kapaciteta duplo veća, a koristimo cca 50 - 60% snage transformatora (što je realno i puno manje).
Ovako bi ispalo da je bolje staviti manje kapaciteta jer ćemo dobiti veću iskoristivost. To me za audio pojačalo ne zanima. Barem ne za ono koje se smatra HI-FI uređajem.
Takve je kategoricke odredbe posve neutemeljeno iznositi a kamo li postovati bez da se razumije sto uopce pojedinom pojacalu treba
Za pocetak, povecanje kapaciteta a da je sve drugo isto, SMANJUJE maksimalnu snagu koju se moze doviti iz transformatora, povecava zagrijavanje transformatora, potencijalno DRASTICNO povecava zagrijavanje dioda u grecu i samo teoretski direktno smanjuje valovitost, jer ista moze preci iz pile u nesto znacajno gore radi reverse-recovery-ja dioda u ispravljacu.
S druge strane smanjenje maksimalne idnukcije povecava maksimum snage koji se moze dobiti iz datog transformatora ako sve drugo ostaje isto, ili, omogucava povecanje filterskih kapaciteta uz istu izvucenu snagu.
Uporno pokusavas preskociti jedan korak - postotak snage u odnosuna deklarirane VA transformatora ne znaci nista bez poznavanja iznosa Bmax i kapaciteta filtracije.
Primjer koji sam ti dao je istekako relevantan jer ga ili mozes gledati kao 'kolika je vrsna struja za istu izlaznu snagu' ili, po jednostavnom pravilu proporcionalnosti, koliku snagu mozes ocekivati iz transformatora s odredjenim brojem deklariranih VA s obzirom na filterski konenzator, a da bi vrsna struja bila ista. Tako je u mom primjeru lako izracunati da u slucaju 2 mozes dobiti oko pola snage (jer je za istu snagu na izlazu struja duplo veca), ili, u slucaju 3, oko trecine snage (jer je u slucaju iste snage struja tri puta veca). Apsolutno ista odnosi vrijede za bilo koji iznos Bmax - stvar je u tome da bi 100VA toroid za ispravljac (sto znaci standardno namotan za Bmax oko 1.7T) zapravo bio deklariran za vecu snagu da se ocekuje cisto otporno opterecenje (kao npr za halogenu rasvjetu), i mjerenje koje bi islo do pojave zasicenja bi pokazalo generalno upravo iste ove odnose. Trik je u tome da treba znati za sto je trafo specificiran da bi ga se moglo korektno dimenzionirati.
Drugi moment u mom primjeru je zanemarivanje ESR kondenzatora. U principu to ne unosi veliku gresku sto se tice onog sto vidi trafo. Potreba za niskim ESR-om i ESL-om se cesto shvaca sasvim pogresno. Ona je tu zato jer je filterski kapacitet zajednicki shunt element za AC komponentu struje iz ispravljaca (vec opisani pikovi) i za AC komponentu struje iz pojacala. Cak i uz savrseno linearni ESR/ESL, sklopovi s obje strane su nelinearni, sto znaci da ako shunt element nije idealan 'AC kratki spoj', na njemu dolazi do mijesanja valnih oblika i do pojave intermodulacije. Cim je ESR/ESL nizi, to je impedancija zajednickog shunta manja u odnosu na impedanciju trafo+ispravljac, i impedanciju gledano unazad kroz napajanje pojacala. Te impedancije cine T-spoj, i signal sa strane ispravljaca moze preci u pojacalo i obrnuto tim vise, sto je impedacnija filtera veca. Kad bi bila idealna nula, tada nikakav prelaz ne bi bio moguc. No, to je opet trivijaliziranje problema. Evo primjera: vecina poluvodickihizlaznih stuonjeva, pogotovo onih s bipolarcima, 'unazad' izgledaju kao strujni izvor, i impedancija im je vrlo visoka, desetke do cak stotine k. ESR od jednog ohma bi vec davao prigusenje na niskim frekvencijama od 90-100dB BEZ da se pojacalo uopce trudi oko daljnjeg prigusenja, a kamo li ESR od 10m ohma. Po tom nas pitanju prvenstveno zanima Xc, dakle 'kapacitivni otpor' koji je u seriji s ESR-om i sluzi kao shunt na niskim frekvencijama - pocevsi od fundamenta mreze na 100Hz, ili jos bolje od najnize audio frekvencije (kako god to definirali). ESR postaje bitan na visim frekvencijama, no njegova je glavna bit smanjenje zagrijavanja samog kondenzatora. Pogledaj primjer koji sam dao. On ti govori da za bilo koju struju koju potrosi pojacalo, pikovi struje iz transsoformatora uvijek budu visi, cesto za nekoliko puta - u svim slucajevima koje sam opisao je struja u trosilo 1A efektivno, a u zadnjem slucaju je unatoc tome pik struja preko 4A. Drugim rijecima pikovi struje iz ispravljaca su ti koji najvise muce kondenzatore, ne oni z pojacala - i naravno da je jedan pogled na valni oblik tih pikova dovoljan da bude jasno da tune pricamo o 100Hz nego o valnom obliku punom harmonika koji se protezu daleko u kHz podrucje, a ako su diode brze ili pak imaju problema s recovery-jem, u MHz podrucje. Medjutim, ovdje je glavni 'filter' odnos Xc i otpora namotaja trafoa. Upravo radi toga ispravljaci kod kojihje jedan veliki filter podijeljen na vise manjih kondenzatora povezanih otporima ili reaktivnim elementima djeluje kao kvalitetniji filter, premda je u takvom sklopu unutrasnja impedancija ispravljaca veca.
Jos jedna stvar o kojoj treba voditi racuna je da povecanje kapaciteta filtera, opet ako sve drugo ostane isto, smanjuje Xc, sto znaci da je u odnosu na njega unutrasnji otpor namota veci, sto je ujedno i razlog zasto je filtracija bolja - radi se u biti o obicnom naponskom dijelilu. No, istovremeno, radi povecanja odnosa u dijelilu, a bez da se promijenila frekvencija mreze, po jednom ciklusu u kondenzatore ulazi manje energije a ne vise. Rezervoar je veci, no dotok je manji - sto pogoduje pojacalu koje energiju uzima u pikovima, no nikako ne pogoduje trafou koji u svakom ciklusu radi sporijeg punjenja kondenzatora kad ga pojacalo isprazni, potrosi vise energije na vlastitom unutrasnjem otporu i dulje mu treba da nadoknadi potroseno. S manjim kondenzatorom, taj je proces brzi, sto je i razlog onog mita o 'brzini', i istovremeno razlog zasto se takve stvari najcesce primijete tek kod pojacala koja su relativno male snage (tako da rade blize maksimumu i cesce prazne 'rezervoar' za veci postotak joule-a, pogotovo s poddimenzioniranim trafom. S naddimenzioniranim se pojavljuje 'privid' brzine, jer je odnos Xc i unutrasnjeg otpora namota povoljniji, pa je takav veci trafo sposoban prebaciti vecu kolicinu energije u kondenzator i brze ga 'nafilati'. Ovo j eujedno i racio iza starih pojacala koja su nerijetko imala konjski trafo a male elektrolite - ukrajnosti sve se svodi na to koliko pojacalo energije moze uzeti, i koliko trafo energije moze vratiti u 20ms, koliko traje jedna poluperioda mreznog napona. hrpe joule-a rezervoara nemaju smisla ako se ne trose, niti ako se ne mogu nadopuniti na vrijeme. Valovitost je paralelni zahtjev, koji moze u jednom trenutku diktirati dimenzije ispravljaca, no koja se valovitost moze tolerirati (kako god to definitali) je funkcija topologije pojacala. Primjer - valovitost napajanja moze preko ulaznih kapaciteta uticati na visokoimpedantne izlaze stupnjeva pojacala, kao npr VAS stupanj. Vrijedi razmisliti zasto su u stara dobra vremena kvalitetna pojacala imala regulirano napajanje predstupnjeva do i ukljucivo prvog slijedila iza VAS stupnja, a ne cetverostruko predimenzionirane transformatore i elektrolite (premda daleko od toga da nisu bili predimenzionirani i veliki), a sve to s specifikacijom maksimalna snaga iz oba kanala u trajanju od 1 sat - daaaaaleko od danasnjih koja bi se redom u takvom testu zapalila.
Sto se tice toga da se post nije odnosio na mene, to je jasno, ali se postavlja pitanje na koga se uopce ovdje mogla odnositi opaska o stednji. Medjutim budi sad toliko fer pa pogledaj koliko je meni trebalo vremena da napisem ovaj i prethodne postove i odradim simulaciju i koliko mi jos treba da odradim neku koja bi bilo tebi po volji (sto sam inace jednom davno u jednoj drugoj temi i odradio), a koliko je teni trebalo da napises svoje psotove ukljucivo onaj o tome da sam mogao staviti usporedbu jabuka s jabukama, sto bi i sam vidio da jesam da si si dao samo malo vise vremena za taj post. Ako ti zelis i dalje pojednostavljivati, imajna umu da po tom sistemu mozes napraviti i 100 ispravljaca pa neces nista nauciti dok se jednog dana nesto 'neobjasnjivo' ne zadimi, jer vrc ide na vodu dok se ne razbije. Ja od pokusaja objasnjavanja i ubjeravanja nemam nikakve koristi, samo gubljenje vremena, ali bi koristi mogao imati ti, kad si vec postavio sva ta pitanja. A vjeruj, ja nisam od onih koji jako vole cuti svoj glas i citati cvoje postove e da bi sam sebi bio vazan. Molim lijepo, budimo fer.